Wikipedia:Kreiranje članaka/Traženi članci/Arhiva 6

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

muzika

Muzika, ( skraćenica grč.μουσική τέχνη udruženo μουσική, muze sa τέχνη umjetnošću ali i zanatom, kao , umjetnost ili zanat Muza), ili lat. (ars) musica umjetnost tonovima. Muzika je umjetnost koja se služi tonovima kao sredstvom svoga izraza, a u našu svijest dopire putem čula sluha.

Izvor: Marko Tajčević " Teorija muzike"




Feriz 18:53, 7 april 2008 (CEST)[odgovori]

Friedrich Schiller

Članak

Friedrich Schiller (1759.-1805.) je uz Goethea jedan od najznačajnijih weimarskih klasičara.

Rođen je u Mannheimu u oficirskoj porodici i bio je predodređen za vojničku karijeru. Upisao je vojnu školu i dobio zvanje vojnog ljekara. Uporedo s ovim, se odvija i njegovo književno obrazovanje. Uz Šekspira, Rusoa, Getea pronalazi svoj književni put. 1782. godine pise svoju prvu dramu " Razbojnici" koja je dozivjela veliki uspjeh. Upravo zbog toga Schiller mora da se odrekne vojničke karijere i da se posveti pisanju. Pisao je pjesme, drame, a za teoriju književnosti su posebno značajni njegovi eseji o umjetnosti, njenim funkcijama i osobinama. Napisao je i čuvenu "odu radosti" koja se javlja u četvrtom stavu Betovenove IX simfonije. 1794. odlazi u Weimar kod Getea i tamo piše svoje zrele radove. 1805. godine umire od tuberkloze.

Djela

  • Drame:
    • Razbojnici (1782)
    • Spletka i ljubav (1784)
    • Fiescova zavjera (1784)
    • Don Carlos (1794)
    • trilogija Wallenstein:
      • Wallensteinov tabor
      • Piccolomini
      • Wallensteinova smrt
    • Maria Stuart (1801)
    • Djevica Orleanska (1802)
    • Mesinska nevjesta (1803)
    • Wilhelm Tell (1804)
  • Refleksivne pjesme:
    • Grčka božanstva
    • Ideal i život
    • Šetnja
    • Ideali
  • Balade:
    • Ibikovi ždralovi
    • Jamstvo
    • Polikratov prsten
    • Ronilac
  • Eseji:
    • O patetici (1793)
    • O naivnom i sentimentalnom pjesništvu (1795/96)
    • O uzvišenosti (1801)


Izvori

Friedrich Schiller, "Spletka i ljubav", Svjetlost, Sarajevo, 1990., str.277,278

http://hr.wikipedia.org/wiki/Friedrich_Schiller

Sirceta 16:30, 30 april 2008 (CEST)[odgovori]

Anđelko Tečić

Članak

Anđelko Tečić, rođen 01. prosinca 1942. godine u Prologu – Livno, BiH. Diplomirao je fiziku i strojarstvo na Sveučilištu u Rijeci. Radio je deset godina kao profesor fizike u Tehničkom školskom centru u Rijeci, a zatim nastavio raditi kao viši savjetnik za fiziku u Zavodu za školstvo RH. Područje njegova interesa je didaktika fizike. Magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu u Rijeci iz područja istraživačke i problemsko orijentirane nastave fizike. Objavio je pedesetak radova u časopisima i zbornicima sa simpozija i drugih stručnih skupova. Napisao je šest knjiga o suvremenom učenju, poučavanju i vrednovanju. Također je suautor jedne generacije udžbenika fizike za osnovnu školu.

Izvori

Školski udžbenici u izdanju izdavačke kuće Profil, Zagreb Publicirani radovi iz područja edukacije fizike


Livno 23:15, 1 maj 2008 (CEST)[odgovori]

  • Brisati  - odbijeno. Nerelevantno. Članak već 3 puta postavljan na Wikipediju. Sva tri puta obrisan uz konsenzus korisnika --CER@ 08:08, 11 juni 2008 (CEST)[odgovori]

ACIPS -Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu

Članak

ACIPS 5,5


Uvod

Cilj ove publikacije je da obilježi 5,5 godina našeg postojanja i rada. ACIPS je danas organizacija koja okuplja preko 200 ljudi, prepoznata u NVO sektoru i široj javnosti, organizacija sa snažnim istraživačkim i zagovaračkim kapacitetima, usmjerenim ka podržavanju razvojnih politika zemlje i procesa EU integracija.

Kao što je to činio i do sada, kroz svoj budući rad ACIPS će i dalje promovirati socijalni i ekonomski razvoj i evropske integracije, kao najvažnije ciljeve kojima stremi Bosna i Hercegovina. Nastavit će i dalje doprinositi razvoju informiranog, odgovornog i dinamičkog civilnog društva, tako što će stimulirati aktivni pristup građana pitanjima od javnog interesa. Osigurat će platformu za stručnjake u različitim područjima javne politike, i kreirati uvjete za njihovu efikasnu i uspješnu suradnju.

Pred vama je rezultat petoipogodišnjeg vrijednog rada i napora na ostvarivanju ovih ciljeva.


O ACIPS-u

Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) je nevladino udruženje eksperata u području evropskih integracijskih procesa, demokracije, ljudskih prava, upravljanja državom, humanitarnih poslova, studija roda i religijskih studija. Asocijacija je osnovana u februaru 2003. godine, kao rezultat aktivnosti Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. ACIPS je proizvod težnje da se na jednom mjestu okupi intelektualni i liderski potencijal magistara ove obrazovne institucije. Članovi organizacije aktivni su u vladinom i nevladinom sektoru, civilnom društvu i međunarodnim organizacijama u BiH i regionu. Zahvaljujući, između ostalog, i širokoj geografskoj rasprostranjenosti svog članstva, ACIPS uspješno sprovodi i koordinira niz lokalnih i međunarodnih projekata. Jedan od glavnih ciljeva organizacije jeste promocija njenih članova, ali i ostalih vizionara koji dijele vrijednosti ACIPS-a, kao i stvaranje prilika za njihovo učešće i ostvarenje snažnijeg utjecaja u procesima donošenja odluka. Primarni interes organizacije jeste buđenje i razvijanje javne svijesti o ključnim temama u društvu i sprovođenje istraživačkih i političkih studija. Osim direktnog angažmana u kreiranju i istraživanju politika, ACIPS također održava redovnu komunikaciju sa političarima, građanima BiH, predstavnicima NVO sektora i medija. Djelovanje ACIPS-a je neraskidivo vezano za razvoj bosanskohercegovačkog društva. ACIPS-ovi napori usmjereni su ka koherentnom društvu evropskog profila, kreiranom po održivom i sveobuhvatnom obrascu društvenih odnosa, očekivanja, vrijednosti i običaja, kao podrška ostvarenju krovnih razvojnih ciljeva. ACIPS se stoga obavezuje na punu predanost evropskim vrijednostima, uz njihovu direktnu i indirektnu promociju u bh. društvu, sa ciljem izgradnje bosanskohercegovačkog društvenog kapitala za buduće razvijeno i održivo društvo.

Dugoročni strateški ciljevi ACIPS-a od njegovog utemeljenja su:

 Identificirati najrelevantnija pitanja u procesima evropskih integracija i izazove sa kojima se danas BiH suočava;  Ostvariti visok standard nezavisnog istraživanja politika, primjenjivog u kontekstu BiH;  Širiti rezultate istraživanja politika i proistekle stavove relevantnim interesnim stranama i široj javnosti, kao i zagovaranje implementacije ovih rezultata;  Ostvarivanje dijaloga i saradnje sa drugim institucijama za istraživanje politika, vladama i organizacijama civilnog društva u BiH i širem regionu.


Zašto ACIPS?

Bosna i Hercegovina je trenutno u situaciji kada se mora pokrenuti iz faze rekonstrukcije u fazu ekonomskog i socijalnog razvoja. Ova faza bi trebala voditi ka potpunoj integraciji zemlje u Evropsku uniju, koja je neophodna za njenu ekonomsku i socijalnu dobrobit. Integracijski proces je otežan ne sasvim uspješnim procesom tranzicije iz socijalističkog sistema u stabilno demokratsko društvo. Uprkos velikoj pomoći i političkoj podršci, BiH je propustila prilike i nije uspjela ispuniti očekivanja. Ova situacija dodatno je usložena nedovoljnim učešćem civilnog društva u procesima donošenja odluka u BiH. Ti su procesi permanentno ugroženi ad hoc rješenjima, dok je analitički pristup zasnovan na istraživanjima nedovoljno prisutan. Ovome su razlozi brojni, počevši od socijalističkog naslijeđa, masivnog odljeva mozgova tokom rata i odmah po njegovom završetku, sve do kvalitete bh. univerziteta koji ne promoviraju samostalno razmišljanje, ispitivanje i istraživanje. Očigledan nedostatak činjeničnog i akademskog znanja, kao i domaće ekspertize, donatori poput Fonda Otvoreno društvo BiH (FOD BiH) odlučili su nadomjestiti kroz osnivanje think-thank institucija. Tako je Fond Otvoreno društvo pomogao Asocijaciju Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (ACIPS) u proširenju njenog dometa rada na think tank tip aktivnosti. U ovakvim uslovima neophodno je osigurati stalni dijalog između političara/donosioca odluka, građana BiH, predstavnika NVO sektora i medija. NVO sektor ima presudnu ulogu u ovom procesu, budući da je prirodan posrednik između spomenutih grupa. A ACIPS ima kapacitete da sakupi potrebne podatke i analizira percepciju kod građana o EU integracijskom procesu, uključujući i reforme zahtjevane od nadležnih u EU. Implementirajući projektne aktivnosti, objašnjene u narednim paragrafima, ACIPS je u mogućnosti prenijeti ove informacije različitim interesnim grupama.


Članstvo

Članstvo ACIPS-a uključuje znatan broj eksperata sa prostora Jugoistočne Evrope i dalje. Članom ACIPS-a mogu postati svi sadašnji i bivši studenti jednog od pet postdiplomskih studija, koordiniranih i implementiranih od strane Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (CIPS), ali i osobe koje su ACIPS zadužile svojim zaslugama i angažmanom na unaprijeđenju rada organizacije.

O aktivnostima ACIPS-a članovi se svakodnevno informiraju putem zvanične web stranice organizacije (www.acips.ba), koja je izuzetno posjećena, ali i putem više internih i eksternih e-grupa, te foruma specijaliziranih za različita pitanja koja su u fokusu interesiranja i djelovanja ACIPS-a. Organizacijski newsletter izlazi četiri puta godišnje i distribuira se preko web stranice i web grupa. Od nedavno je na ACIPS-ovoj web stranici pokrenuta kolumna koja članovima ACIPS-a daje priliku da svakodnevno iznose svoje stavove, reakcije i mišljenja. Svoje vizije i prijedloge za buduće aktivnosti organizacije, članovi mogu razmijeniti sa drugim članovima i sa ACIPS timom na redovnim sastancima članstva, kao i, dakako, na godišnjoj skupštini organizacije.


Struktura

Upravljački tim ACIPS-a danas broji deset ljudi i čine ga četiri odjela: Odjel za istraživanje, Odjel za planiranje, Odjel za implementaciju i odnose s javnošću i Odjel za administraciju i finansije. Za koordiniranje rada odjela i svih aktivnosti zadužen je predsjednik ACIPS-a.

Rad organizacije nadgleda Upravni odbor kojeg, pored predsjednika ACIPS-a, čini devet punopravnih članova, izabranih od strane skupštine. Pored Upravnog odbora koji koordinira rad cjelokupne organizacije, aktivnosti Odjela za istraživanje također su pod direktnom koordinacijom Izvršnog odbora, čiji sastav čine predstavnici glavnih donatorskih organizacija. Institucija Izvršnog odbora podržana je postojanjem savjetodavnog tijela – sedmočlanog Istraživačkog odbora, čija je primarna odgovornost osiguranje kvaliteta i mehanizama kontrole kvalitete u istraživanjima. Istraživački odbor učestvuje u cijelom ciklusu izrade politike, sa naglaskom na izbor tema za istraživanja.

Osim članova ACIPS tima, za većinu istraživačkih projekata angažiraju se i vanjski istraživači/eksperti. Do sada su 22 vanjska istraživača angažirana u brojnim istraživačkim projektima sprovedenim od strane istraživačkog odjela. U svojstvu vanjskih eksperata u istraživanjima često učestvuju članovi ACIPS-a, ali i saradnici izvan ACIPS mreže.


POLIS i Ekonomski forum

POLIS (Politički savjet) i Ekonomski forum ACIPS-a osnovani su kao dva zasebna tijela unutar organizacione strukture ACIPS-a, koja predstavljaju svojevrstan glas organizacije u javnosti. POLIS i Ekonomski forum prate svakodnevne događaje u političkom, ekonomskom i društvenom životu države i reagiraju na njih, iznoseći pritom preporuke za postizanje održivih rješenja.

Politički savjet – POLIS je stalno tijelo ACIPS-a, utemeljeno sa svrhom da formulira jasne stavove o političkim i društvenim pitanjima, kao i o procesima od značaja za državu i društvo. Ovi stavovi javnosti se predstavljaju u vidu redovnih saopćenja. POLIS se sastoji od osam članova sa jednogodišnjim mandatom, koje bira skupština.

Glavna misija ACIPS-ovog Ekonomskog foruma jeste da sprovodi detaljne analize različitih ekonomskih i društvenih pitanja, te pitanja iz finansijske i biznis sfere. Forum također implementira brojne ekonomske projekte i iznosi ekspertske stavove u vezi sa aktuelnim ekonomskim dešavanjima u zemlji.


Projekti

Raspon područja djelovanja ACIPS-a najuočljiviji je kroz pregled projekata koje je organizacija u proteklih pet i po godina osmislila i implementirala. Pored istraživačkih i think tank aktivnosti, ACIPS organizirao i niz javnih događaja, predavanja, okruglih stolova i objavio znatan broj publikacija.

Magazin „Novi pogledi“ - Najdugotrajniji i najdugoročniji ACIPS-ov projekat je magazin „Novi pogledi“. Ovo je ujedno i prvi ACIPS-ov projekat. Od pokretanja, u februaru 2004. godine, magazin izlazi kvartalno i značajno je mjesto susreta brojnih uglednih stručnjaka i novinara, kako iz BiH, tako i iz regiona. Svaki od do sada objavljenih 11 brojeva magazina bio je posvećen određenoj aktuelnoj društvenoj temi, kao što su pitanja bh. Ustava, odnosa Evropske Unije i BiH, civilnog društva, izbora, obrazovanja, genocida, političke krize u BiH i sl.

Bitan, i po kvaliteti vrlo prepoznatljiv dio magazina su intervjui sa osobama različitog profila, iz društvenog i političkog života BiH. „Novi pogledi“ su ujedno i prostor za objavljivanje analiza i rezultata različitih ACIPS-ovih istraživanja.

Evropski pokret - U okviru aktivnosti ACIPS-a 2005. godine pokrenuta je inicijativa za uspostavljanje Evropskog pokreta u BiH (EPuBiH). Evropski pokret u Bosni i Hercegovini kreiran je kroz učešće nevladinih organizacija i pojedinaca iz različitih gradova BiH. U januaru 2008. zvanično su se ujedinila dva evropska pokreta, čime se znatno povećao broj članica organizacija. Osnovne aktivnosti Evropskog pokreta u BiH vezane su za promociju evropskih vrijednosti u cijeloj Bosni i Hercegovini. Evropski pokret u Bosni i Hercegovini postat će članom Međunarodnog Evropskog pokreta sa sjedištem u Briselu i time se pridružiti ostalim evropskim državima koje su prepoznale važnost ove institucije.

„Moj glas“ na www.reci.ba (2008) – ACIPS moderira diskusiju na forumu "Moj glas" (www.reci.ba). Ova web stranica pokrenuta je u okviru kampanje „Evropska perspektiva za Bosnu i Hercegovinu“ koju implementira Ured Specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, a cilj je da se čuje glas građana u vidu konstruktivnih prijedloga za bolju budućnost BiH. Na ovoj stranici građani mogu komentirati teme kao što su proces evropskih integracija, ekonomija i regionalni razvoj, mladi i obrazovanje, ustavno uređenje BiH, društvo i ljudska prava, građansko društvo, rad bh. političara i EUSR/OHR-a, policija, pravosuđe i sigurnost.

Wall of Shame (2008) - na kojem će svi koji imaju, ili su imali problema sa nostrifikacijom diploma u Bosni i Hercegovini moći podijeliti svoje iskustvo i napisati svoje probleme. Koaliciono zagovaranje procesa eurointegracija u BiH (2007-2008) – Svrha ovog projekta jeste da se kroz niz zagovaračkih aktivnosti, uključujući sveobuhvatnu medijsku kampanju, ostvari utjecaj na ubrzavanje eurointegracijskih procesa u našoj zemlji. Projekat se izvodi u saradnji sa Centrima Civilnih Inicijativa (CCI). Platforma zajedničkog djelovanja (2007) – Projekat je realiziran kroz pet javnih predavanja u cijeloj BiH, čiji je rezultat Platforma zajedničkog djelovanja u sedam tačaka. Podržan je od strane Međunardonog republikanskog instituta (IRI). Monitoring predizbornih aktivnosti vodećih političkih stranaka u BiH (2005) – Cilj projekta bilo je osiguranje kvalitetnog mehanizma za praćenje predizbornih aktivnosti vodećih stranaka u BiH. Podržan je od strane Centara Civilnih Inicijativa (CCI). IZBORI 2006: Stasaj! Glasaj! (2005) – Projekat "Stasaj! Glasaj" pružio je platformu za povezivanje građana BiH, koji uzajamno teže da promjene političku klimu u zemlji. Projekt je podržan od strane Međunarodnog republikanskog instituta (IRI). Prijedlog politike za optimalnu poslovnu inkubaciju Sarajevskog makro regiona (2005) – Projekat se fokusirao na aktivnosti i kapacitete lokalnih vladinih tijela da podrže razvoj malih i srednjih poduzeća. Podržan je od strane Delegacije Evropske komisije u BiH. Vodič za izgradnju mikro biznisa - One Stop Shop (2005) – Ovaj kratkoročni projekat imao je za cilj pomoći mladim ljudima u transformaciji dobre poslovne ideje u uspješan biznis. Podržan je od strane USAID-a. Izgradnja povjerenja u Evropsku uniju (2006) – Glavni cilj projekta bila je razmjena iskustava između aktivista, eksperata i službenika Evropskih integracija iz nevladinog sektora i državnog sektora u Srbiji, Hrvatskoj i BiH. Projekt su podržali: East East Program, Partnerstvo bez granica i Fond Otvoreno društvo BiH. Studentska participacija u kontroli kvalitete visokog obrazovanja (2005) – Svrha projekta bilo je podizanje svijesti o važnosti participacije studenata u osiguravanju kvalitete i kontrole u sistemu visokog obrazovanja. Projekt je podržan od strane Ureda za odnose s javnošću Američke ambasade u Sarajevu. Crossroad (2005) – Inicijativa za poboljšanje ekonomske situacija u regionu Sarajevskog kantona, direktno ciljajući na studentsku populaciju, podržana je od strane Delegacije Evropske komisije u BiH. ICTY program stažiranja (2004-2005) - Program stažiranja postdiplomaca iz BiH u Međunarodnom krivičnom tribunalu za ratne zločine na prostorima bivše Jugoslavije bio je podržan od strane Instituta Otvoreno društvo New York, i Ambasade Švicarske. Prekidanje granica (2005) – Tri jednodnevne konferencije održane su u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu, na temu ljudskih prava, predrasuda i stereotipa, suočavanja sa stvarnosti. Projekat je podržan od strane Fondacije Heinrich Boell. Promocija međusobnog razumijevanja odnosa dijaloga između EU i zapadnog Balkana (2005) – Ovaj projekat imao je za cilj da promoviše međusobno razumijevanje između Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana. Projekat je podržan od strane Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini. Mogućnost evropskih integracija za razvoj BiH (2005) – Namjera ovog projekta bila je da otvori javnu diskusiju o trenutnim fazama procesa EU integracija i BiH. Realizaciju projekta pratilo je i izdavanje knjige člana ACIPS-a. Emira Hadžikadunića, pod naslovom “Od Dejtona do Brisela”. Projekat je podržan od strane Fonda Otvoreno društvo. Evropske integracije: BiH za sve (2004) - Cilj ovog projekta bilo je pronalaženje mehanizama za veći nivo participacije obrazovanih mladih ljudi u diskusiji o nemim od ključnih pitanja bh. društva. Projekat je podržan od strane Fondacije Heinrich Boell.

Istraživanja

U sklopu ACIPS-ovih think tank aktivnosti, istraživanje predstavlja prvu fazu svakog policy ciklusa. Kvalitativno istraživanje u srži je naših aktivnosti i naši uposlenici i naša alumni mreža uključuju kompetentne stručnjake iz različitih istraživačkih oblasti. Ukoliko projekat zahtijeva primjenu kvantitativnih istraživačkih metoda, angažiraju se kompetentne firme i instituti, sa stručnošću u društvenim, tržišnim i drugim tipovima istraživanja.

Cjelovit ciklus istraživanja politika, uključujući zagovaranje, koordinira ACIPS-ov Odjel za istraživanje, koji nadgleda proces i vodi računa o pravovremenoj realizaciji planiranih aktivnosti, procjenjujući pojedinačni doprinos i izvedbu svakog od članova istraživačkog tima.

ACIPS je do danas kreirao i zagovarao niz istraživanja javnih politika. Najbolji primjer je istraživačka inicijativa ACIPS-a koja je započela kreiranjem studije „Model za razvoj apsorpcionih kapaciteta za pretpristupne fondove EU u BiH“. Ova studija je iznijela preporuke za kreiranje Nacionalnog razvojnog plana (NDP) kao optimalnog mehanizma za efektivnu apsorpciju i programiranje EU pretpristupnih razvojnih fondova. Nakon sveobuhvatnog procesa zagovaranje ove inicijative, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da aktivnosti na izradi nove razvojne strategije moraju što prije početi i da nova razvojna strategija za BiH mora biti konceptualizirana kao Nacionalni razvojni plan, što je bila ACIPS-ova preporuka.


Najznačajnija istraživanja i studije • Za potrebe projekta „Podrška procesu kreiranja Nacionalnog razvojnog plana za BiH“ ACIPS-ov istraživački tim je kreirao slijedeće studije: „Prijedlog metodologije za izradu Državnog razvojnog plana“ (septembar 2007), „Komparativna analiza razvojnih dokumenata evropskih država za potrebe izrade razvojne strategije BiH 2008-2013“ (novembar 2007) i „Nacionalni razvojni plan za BiH: izgradnja blokova za novi okvir ekonomskog upravljanja“ (januar 2008). • „Integracijske perspektive i sinergijski efekti evropske transformacije“ (mart 2008) – U okviru ovog projekta ACIPS-ovi istraživači su pripremili tri studije: „Odnosi sa Evropskom unijom“, „Ekonomski trendovi“ i „Proces političke transformacije“. Po prvi put BiH istraživači učestvuju u ovom velikom regionalnom projektu (zajedno sa Bugarskom, Rumunijom, Hrvatskom, Mekdonijom, Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom, Ukrajinom, Moldavijom, Bjelorusijom i Rusijom) čiji je cilj analiza procesa društvene transformacije i sistemskih promjena uzrokovanih perspektivom evropskih integracija. • „Socijalna zaštita i socijalna uključenost u BiH“ (maj 2008) – Ovu studiju je od ACIPS-a naručila Evropska komisija iz Brisela, Direkcija za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti. Istraživanje prati strukturu i perspektive modernizacije sistema društvene zaštite u Bosni i Hercegovini, u odnosu na trenutne ekonomske, demografske i društvene trendove. Osnovne oblasti analizirane u okviru studije su sistem penzionog osiguranja, zdravstvena i socijalna zaštita i siromaštvo. • „Razvoj ljudskih resursa u BiH“ (juni 2008) – Glavni cilj ovog istraživanja je predložiti modalitete razvoja ljudskih resursa kao efikasnog načina za ostvarenje cjelokupnog socio-ekonomskog razvoja BiH društva. • „Pravo poslovnog nastana i pravo pružanja usluga u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“ (april 2007) - predstavlja analizu koncepta prava poslovnog nastana i pružanja usluga, kao i akcioni plan za implementaciju ovih dijelova Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. • „Prijedlog mjera za poboljšanje sistema zapošljavanja državnih službenika u BiH“ (april 2007) - Istraživački tim ACIPS-a analizirao je proces zapošljavanja državnih službenika po pojedinačnim etapama i faktorima koji utječu na ovaj proces, te na osnovu identificiranih slabosti predložio mjere za poboljšanje sistema zapošljavanja državnih službenika. • „Poboljšanje sistema budžetske potrošnje na državnom nivou“, studija (april 2007) – Ova policy studija analizira sistem potrošnje tekućih sredstava na državnom nivou i predlaže uvođenje jedinstvenog pravilnika koji bi regulirao ove troškove. • „Perspektive Balkana u evropskim integracijama: pogled iz BiH“ (novembar 2006) – Izvještaj je napisan za potrebe projekta „Jačanje razumijevanja između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana“, koji je implementiran u suradnji sa Evropskim institutom iz Sofije i Fondom otvoreno društvo BiH. • „Liberalizacija Schengen viznog režima za građane BiH“ (novembar 2006) - Izvještaj je napisan za potrebe projekta „Jačanje razumijevanja između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana“, koji je implementiran u suradnji sa Evropskim institutom iz Sofije i Fondom otvoreno društvo BiH. • „Model za razvoj apsorpcionih kapaciteta za pretpristupne fondove EU u BiH“ (septembar 2006) - Osnovni doprinos ove studije predstavlja prijedlog koordiniranog, strateškog i pravovremenog planiranja, korištenja i upravljanja pretpristupnom pomoći EU koja će BiH biti na raspolaganju nakon što zemlja stekne status zemlje kandidata za prijem u EU.


NDF – Nacionalni razvojni forum

Pokretanje NDF-a (Nacionalni razvojni forum) je inicijativa koja ima za cilj da okupi nevladine organizacije, akademske stručnjake, ličnosti iz područja biznisa, donosioce odluka, kao i ostale interesne grupe i pojedince, kako bi ih uključila u proces planiranja razvoja BiH. Ideja Foruma zasnovana je na zaključcima prethodnih istraživanja ACIPS-ovog Odjela za istraživanje (ranije ACIPS Centra za istraživanje politika), prvenstveno onih koji su rezultirali publikacijom „Modela za razvoj apsorpcionih kapaciteta za EU pretpristupne razvojne fondove u Bosni i Hercegovini“, konferencijom „Jačanje vladinih kapaciteta za izradu Nacionalnog razvojnog plana za BiH“ i javnom diskusijom „Identificiranje glavnih principa Nacionalnog razvojnog plana za BiH“. ACIPS-ov istraživački tim, zajedno sa predstavnicima Ekonomskog foruma, aktivni je učesnik u izradi Razvojne strategije BiH.

Zagovaranje

Kada je u pitanju zagovaranje, ACIPS sprovodi višeslojno strateško komuniciranje sa javnosti, i to preko Odjela za implementaciju i PR, Političkog savjeta, Nacionalnog razvojnog foruma i lokalne infrastrukture Evropskog pokreta u BiH. Zajedno sa nekoliko NVO iz BiH ACIPS aktivno učestvuje u zagovaranju evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, nastavlja izdavati kvartalni časopis “Novi pogledi”, sa stalno rastućom distribucijom i kvalitetom teksta, sa glavnom namjerom da široko predstavi rezultate istraživanja, i time pojača prisustvo ACIPS-a kao uglednog think tanka u bh. javnosti. Također, ACIPS je uspostavio partnerstvo sa državnim institucijama zaduženim za razvojne politike u BiH.


Publikacije

Knjige

„Od Daytona do Brisela“, autor: Emir Hadžikadunić „Odnos Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“, autor: Faris Vehabović „Kratka povijest ljudskih prava“, autor: Neven Anđelić

Ostale publikacije

• „Zagovaranje učešća studenata/studentica u visokom obrazovanju“ • „Vodič za registraciju mikrobiznisa“ • „Regionalne perspektive u procesu Evropskih integracija“ • „Optimalna politika inkubiranja poduzeća u sarajevskom makro regionu“ • „Odnos Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava“ • „Odnos države i NVO u procesima pridruživanja EU u Hrvatskoj, Srbiji i BiH“ • „Evropski pokret za Evropski ustav“ • „Civilno društvo i izbori 2006: Da li je bilo uzalud?!“ • „Analiza predizbornih kampanja vodećih političkih subjekata u BiH - izbori 2006“ • „Efikasnije planiranje budžetskih sredstava u kontekstu jačanja evropskih integracija“.


Javni događaji

ACIPS je tokom svoje petoipogodišnje historije bio domaćin i organizator velikog broja javnih predavanja, tribina, okruglih stolova, seminara, konferencija i promocija, koje su se redom ticale svih najznačajnijih tema društvenog i političkog života Bosne i Hercegovine. Učesnici spomenutih događaja, u svojstvu gosta ili predavača, bila su ugledna imena iz zemlje i svijeta.

Svoj doprinos produktivnoj razmjeni mišljenja sa stručnjacima iz različitih oblasti, ACIPS uspješno ostvaruje i uz zakusku - kroz subotnja druženja i diskusije u programu „Brunch sa...“. Dosad su sa ACIPS-om doručkovali Judith Batt, savjetnica Specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH i David Michael Reinert, savjetnik u Uredu za odnose sa javnošću (OPA) Američke ambasade u Sarajevu.


• „Visoko obrazovanje u BiH“, javna tribina– Ambasador Douglas Davidson, OSCE i Ambasador Matthew Rycroft, Ambasada Velike Britanije (mart 2008.) • „Podijeljena društva: demokratsko vodstvo ka uspostavljanju dijaloga, raznolikosti i društvene kohezije“, javna tribina – predstavnici organizacije Club de Madrid: Cassam Uteem, dr. Clem McCartney, prof. Steven L. Burg i Nacho Espinosa (mart 2008) • „Religijska i etička pitanja u vezi sa doniranjem organa“, javna tribina – prof. dr. Faris Gavrankapetanović i prof. dr. fra Velimir Valjan (februar 2008) • „Pojednostavljeni ugovor: ulozi i utjecaji na pridruživanje“, javno predavanje – Christian Henn, Univerzitet u Tuluzu (decembar 2007) • Prezentacija radova Programa podrške istraživanjima u oblasti javnih politika 2006-2007, konferencija u saradnji sa Fondom Otvoreno društvo, gosti: Dževad Bećirević, Općina Centar; Almasa Bajrić, Business magazin; Merima Talović, Fakultet za javnu upravu; Svetlana Cenić; Fadil Šero, Centar za promociju civilnog društva; Ratko Kovačević i Dževad Nekić, Uprava za indirektno oporezivanje. Moderatori: Duška Jurišić i Kenan Ćerimagić (novembar 2007) • „Politika Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“, javno predavanje - Miroslav Lajčak, Visoki predstavnik i Specijalni predstavnik EU u BiH (novembar 2007) • „Američka vanjska politika u BiH i širem regionu“ i „Trenutna situacija u vezi s izborima u SAD“, javno predavanje i diskusija u sklopu program „Brunch sa...“ – David Michael Reinert, OPA, Ambasada SAD (novembar 2007) • „Uništavanje vjerskih objekata, kulturnih i istorijskih spomenika“, javno predavanje – Azra Hadžić, Zavod za zaštitu spomenika FBiH i prof. Muhamed Hamidović, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu (novembar 2007) • „Perspektive BiH na putu prema EU u odnosu na zemlje regiona“– javno predavanje i diskusija u sklopu program „Brunch with ...“ – Judith Batt, OHR (oktobar 2007) • „Mjesto muslimana iz zemalja Balkana u izgradnji evropskog islama“, javno predavanje – Xavier Bougarel, Državni centar za naučna istraživanja Francuske (oktobar 2007) • „Aktuelna situacija u BiH“, javno predavanje i diskusija - David Chandler, Univerzitet u Westminsteru (septembar 2007) • „Francuski pristup međunarodnim odnosima“, javno predavanje – Bertrand Badie, Institut političkih nauka u Parizu (juni 2007) • „Novi institucionalni odnosi između BiH i NATO-a nakon pristupanja Partnerstvu za mir“, javno predavanje – Žolt Rabai, Odsjek za javnu diplomatiju NATO-a (maj 2007) • „Ispod crvenog tepiha“, razgovor o knjizi – učesnici: Dennis Gratz, autor; Nenad Veličković, urednik i Namir Ibrahimović, profesor književnosti (decembar 2006) • „Jačanje Vladinih kapaciteta za izradu Nacionalnog razvojnog plana za Bosnu i Hercegovinu“, seminar o Nacionalnom razvojnom planu za Bosnu i Hercegovinu – izlagači: Osman Topčagić, Direkcija za evropske integracije, Vijeće ministara BiH; Dimitris Kourkoulas, Delegacija Evropske komisije u BiH; Dirk Reinermann, Svjetska banka, BiH; Valdis Birkavs, bivši Premijer i Ministar vanjskih poslova Latvije; André Lys, Delegacija Evropske komisije u BiH; Halil Ibrahim Akca, Vlada Turske; Roumen Borissov i Constantine Palicarsky, Wise & Wise Ltd.; Azemina Vuković, Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH; Haris Abaspahić i Goran Dostić, ACIPS (decembar 2006) • „Ulazak u Partnerstvo za mir i regionalne perspektive za sigurnost“, javno predavanje – Lazar Elenovski, Ministar odbrane Makedonije (decembar 2006) • „Evropske perspektive Balkana“, okrugli sto – izlagači: Stela Vasić, Centar za sigurnosne studije i Emir Hadžikadunić, Internacionalni univerzitet u Sarajevu (novembar 2006.) • „Povratak Bosni i Hercegovini: Obrazovanje i zaposlenje“, okrugli sto (novembar 2006) • „Civilno društvo i izbori“, javna diskusija – učesnici: Bakir Hadžiomerović, FTV; Damir Hadžić, Općina Novi Grad; Reuf Bajrović, ACIPS; Slavko Bajić, GROZD; Jan Zlatan Kulenović, OIA i Darko Brkan, DOSTA. Moderator: Ivan Barbalić (septembar 2006) • „Javno mnijenje u EU i spremnost za proširenje prema Zapadnom Balkanu“, javno predavanje – Miguel Angel Martinez, Evropski parlament; Davor Vuletić, ACIPS i Goran Dostić, ACIPS. Moderator: Haris Abaspahić, ACIPS (septembar 2006) • „Usvajanje Zakona o visokom obrazovanju u BiH: Stvarne mogućnosti BH univerziteta za implementaciju bolonjskih standarda“, javna diskusija – izlagači: Ambasador Douglas Davidson; Lamija Tanović, Univerzitet u Sarajevu; Nenad Brkić, Univerzitet u Sarajevu i Ivan Barbalić. Moderatorica: Vanja Ibrahimbegović (juli 2006) • „Misli BiH“, ljetna konferencija – učesnici: Dobrila Govedarica, Fond Otvoreno društvo BiH; Michael Schroen, Goethe Institut Sarajevo; Ivan Barbalić; Nazif Hasanbegović, Agencija CMC; Zdravko Grebo; Nada Ler Sofronić; Boro Kontić, Media centar Sarajevo; Senada Ćumurović, BH Radio; Adnan Ljubović, BH Radio; Aleksandar Hršum, TV Pink BH i Jasna Krivošić Prpić, FIPA. Moderatorica: Vanja Filipović, BHTV 1 (juli 2006) • „Inicijativa izgradnje povjerenja za Evropsku uniju“, seminar – izlagači: Osman Topčagić, Direkcija za evropske integracije pri Vijeću ministara BiH; Gvozden Flego, bivši član Pregovaračkog tima Hrvatske sa EU; Gordana Ilić-Gasmi, Direkcija za evropske integracije Srbije (juni 2006) • „Ustavne promjene – debata koja je podijelila društvo“, javna debata – učesnici: Zlatko Lagumdžija, Lamija Tanović, Zdravko Grebo, Neven Anđelić i Ivan Barbalić (april 2006) • „Sloboda govora nasuprot slobode religije: ilustracije i protesti“, okrugli sto – izlagači: Zdravko Grebo, Neven Anđelić i Ivan Barbalić (februar 2006) • „Natjecanje i državna pomoć u Bosni i Hercegovini“, javno predavanje – Davor Vuletić, ACIPS (decembar 2005) • „Liberalizacija trgovine u BiH“, javno predavanje – Nenad Klačar, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (decembar 2005) • „Zagovaranje uspostavljanja adekvatnog modela učešća studenata/ica u procesu donošenja odluka i osiguranju kvaliteta u visokom obrazovanju“, okrugli sto – izlagači: Nejra Nuna Čengić, CIPS i Haris Abaspahić, ACIPS (decembar 2005) • „Iskustva Srbije i Crne Gore u procesu stabilizacije i pridruženja Evropskoj uniji“, javno predavanje – Jela Bačović, Ured za integracije Srbije i Crne Gore (decembar 2005) • „Civilno društvo: uspjesi i promašaji“, javna debata – izlagači: Irham Čečo, tadašnji urednik magazina “Novi pogledi”; Davor Marko; Belma Bećirbašić, Magazin Dani (decembar 2005) • „Demokracija u muslimanskom svijetu: izazovi i perspektive“, javno predavanje – Anwar Ibrahim, bivši Premijer Malezije (oktobar 2005) • „Promoviranje demokratije i proširenje EU na istok: Mehanizmi za političke promjene na zapadnom Balkanu“, javno predavanje – Milada Anna Vachudova, Univerzitet u Sjevernoj Karolini, Chapter Hill (oktobar 2005) • „Evropske perspektive Balkana“, javno predavanje – Alexander Boshkov, bivši šef Pregovaračkog tima Bugarske sa EU (oktobar 2005) • „Region i odnosi u regionu“, javna debata – izlagači: Miroslav Živanović, Dejan Vanjek i Erol Mujanović, ACIPS (septembar 2005) • „Inicijativa za unaprijeđenje visokog obrazovanja u BiH kao osnovni preduvjet za opći razvoj“, javna debata – izlagači: Rajka Mandić, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu; Srđan Arnaut, Ministarstvo civilnih poslova BiH; Zoran Selesković, Rektorat Univerziteta u Sarajevu; Dženan Đipa, Unija studenata Univerziteta u Tuzli; Dino Đipa, istraživačka agencija Prizma i Nejra Nuna Čengić, CIPS. Moderator: Haris Abaspahić, ACIPS (juli 2005) • „50 godina Evropskog pokreta – utjecaj na procese evropskih integracija“, javna debata – izlagač: Henrik Kroner, Generalni sekretar Evropskog pokreta (juli 2005) • „Evropske integracije – Prilika za razvoj BiH“, konferencija – izlagači: Minna Järvenpää, Daria Duilović, Dunja Mijatović, Renzo Daviddi, Orhan Pašalić, Zlatko Lagumdžija, Zdravko Grebo, Frane Maroević, Ranko Markuš, Damir Ahmetović i Emir Hadžikadunić (april 2005) • „Regionalni pristup evropskim integracijama: slučaj Hrvatske“, javna diskusija – učesnici: Vesna Pusić, Hrvatska narodna skupština i Ivo Banac, Univerzitet Yale (april 2005) • „Uloga vojnih snaga Bosne i Hercegovine u procesu evroatlantskih integracija“, javna debata – učesnici: Matija Dobranić, Ministarstvo odbrane FBiH; Raffi Gregorian, Komisija za reformu odbrane BiH; Denis Hadžović, Centar za sigurnosne studije i Emir Suljagić, Magazin Dani. Moderatorica: Aida Hodžić, ACIPS (mart 2005) • „BH cenzus – sprovesti ili odgoditi“, javna debata (novembar 2004)


Budućnost

Planiranje budućnosti u BiH je prilično nezahvalan posao. Politički ambijent u kome živimo trebao bi se mijenjati kroz proces integracija. No kojim tempom će se taj proces nastaviti i kakva će politička podrška tom procesu biti, teško je pretpostaviti. Samim tim, nezahvalno je prognozirati organizacijsku budućnost ACIPS-a, jer organizacija ne djeluje izvan ambijenta koji je okružuje.

NVO sektor u BiH se mijenja, organizacije izgrađuju mehanizme potrebne za jači utjecaj i ostvarivanje ciljeva, a podrška i razumijevanje javnosti za aktivnosti sektora rastu. Raste i broj obrazovanih ljudi, neophodan kao podrška procesu razvoja, pa i političari su sve otvoreniji za suradnju i kritike koje stižu iz sektora. No u suštini su stvari ipak drugačije, i istinski utjecaj na donošenje odluka ljudi izvan političke elite još uvijek je mali.

Uzimajući u vid navedeno, ACIPS će nastaviti promovirati „nove ljude“, ubacivati drugačije poglede i teme u javni dijalog, nastavit će sa jačanjem mehnizama za utjecaj na proces donošenja odluka, te će jačati istraživačke i lobističke mehanizme. Također, kroz svoju izdavačku djelatnost, promovirat će vrijednosti iza kojih stoji, i koje su konstanta djelovanja proteklih 5,5 godina.

Na kraju, promišljajući budućnost, ACIPS kao organizacija i nije bitna. Bitan je cilj, vizija koju sanjamo, a to je normalna zemlja sretnih ljudi. Nadamo se takvim rezultatima u narednih 5,5 godina.

ACIPS tim

Ivan Barbalić, predsjednik ACIPS-a law@cps.edu.ba

Odjel za istraživanje

Dejan Vanjek, šef Odjela za istraživanje dejan@acips.ba

Sanel Huskić, viši istraživač sanel@acips.ba

Nedim Muhedinović, istraživač nedim@acips.ba

Odjel za implementaciju i PR

Vanja Ibrahimbegović, šefica Odjela za implementaciju i PR vanja@cps.edu.ba

Zlatan Musić, projekt koordinator zlatan@cps.edu.ba

Tatjana Ljubić, PR koordinatorica tatjana@acips.ba

Odjel za planiranje

Lajla Zaimović, šefica Odjela za planiranje lajla@acips.ba

Amra Kujundžić, program administratorica amra@acips.ba

Odjel za administraciju i finansije

Aida Marić, šefica Odjela za administraciju i finansije aidam@cps.edu.ba


Izvori

http://www.acips.ba/bhs/index.php http://www.acips.ba/eng/index.php


Nedim urednik 11:03, 7 maj 2008 (CEST) [[Kategorija:[[Kategorija:]]]][odgovori]

  • Brisati -odbijeno. Prvo, samopromocija, neenciklopedijski stil, drugo sporna autorska prava.--CER@ 08:04, 11 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Linearna funkcija

Članak

Linearna funkcija je svaka funkcija oblika Ovo je implicitni oblik linearne funkcije.


Izvori

Mirnes s 00:08, 15 maj 2008 (CEST)[odgovori]

  • Brisati  - odbijeno, kratko, nema izvora--CER@ 08:00, 11 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Jelena Jakovljevic

Članak

Jelena Jakovljevic je rodjena 16.Maja 1979 godine u Zablju pored Novog Sada, Prvo je od dvoje dece majke Vasiljke,profesora likovne umetnosti i oca Predraga masinskog inzenjera.Starija je samo 20 meseci od svog brata Pedje sa kojim je nerazdvojna.Po nacionalnosti je srpkinja po veroispovesti pravoslavka.Zavrsila je OS "Stevan Divnin-Baba" u Zablju,jezicki smer gimnazije"Isidora Sekulic"u Novom Sadu.Diplomirala je sportski menadzment na univerzitetu "Braca Karic" u Beogradu.Zvanje magistra ekonomske diplomatije je stekla na institutu za trgovinu i bankarstvo "Janicije i Danica Karic" u Beogradu

KARIJERA

Jelena Jakovljevic je 1996 godine bila prva pratilja na Bazarovom licu godine.1997 je bila u prvih deset finalistkinja na Elite Model look takmicenju u svojoj zemlji da bi prekretnicu u njenoj karijeri napravila u junu 1998 pobeda na takmicenju za Miss Tinejdzerku godine posle koje se automatski plasirala u finale zvanicnog izbora za Miss Jugoslavije u septembru iste te godine kada i pobedjuje. Prvi put od kada je osnovan izbor za Miss Jugoslavije jedna devojka je ponela 3 titule i time je Jelena Jakovljevic usla u istoriju ovog prestiznog izbora postavsi prva devojka koja je proglasena :Miss Interneta,Miss Fotogenicnosti i zvanicna Miss Jugoslavije.

Posle povratka sa izbora za Miss Sveta,Jelena napusta pokroviteljstvo kompanije Miss Yu koja organizuje izbor,navodno zvog nekorektnog ponasanja prema devojkama koje su pod njihovim ugovorom,i odlazi sama za Milano gde zapocinje karijeru internacionalnog modela. 2 godine provodi u "Fashion model management" agenciji a zatim i 2 godine u "Names" i "Woman" agenciji. Posle mnogih poslova kao sto su kampanja za Fila sportsku opremu,snimanje naslovnih strana za prestizne casopise i odradjenih modnih revija za prestizne dizajnere Jelena Jakovljevic je radila u mnogim zemljama sirom sveta gde je postigla zapazene rezultate. Radila je u J.Africi,Nemackoj,Austriji,Grckoj,Americi,Turskoj,i mnogim drugim zemljama. 2001 godine se prvi put obrela u Dubaiju na snimanju editorijala i naslovne strane za Arabic Woman,Paris Gallery magazin i snimanja kampanje TLC robne marke ,koja se cesto poredi sa Victoria's Secrets,ciji je zastitni znak i dan danas. 2002 se seli za Dubai na cijem tristu je do kraja 2007 bila najtrazeniji i najplaceniji model. U medjuvremenu je bila zastitno lice preko 40 kampanja za svetski poznate brendove na trzistu UAE i GCC poput:Motorola,J&J,Ericsson,LG,Nokia,Galaxy,Range Rover,Mitsubishi,........... Takodje je snimila i kampanje za poznate soping molove u Emiratima:Lamcy,Mall of the Emirates(tj poznati ski dome),City Center,Mercato,.............. Naslovne strane za ;Arabian Woman,Viva,Emirates Woman,Etc,.........

2004 se oprobala na cuvenom Bollywood trzistu u Indiji gde je iste godine bila prva strankinja koja se slikala za naslovnu stranu L'Officiel magazina u ovoj zemlji.Takodje iste godine biva proglasena za novo ITEM lice godine Indije i Bollywood produkcije.

2005 i 2006 je proglasena za jednu od HOT 100 ljudi Dubaija.

Poslednja kampanja koju je uradila pre povlacenja saregularne modne scene novembra 2007 je za ACUVE Johnson&Johnson sa cijim je posterima i danas,ne samo Dubai i Emirati vec i ceo Golfski zaliv oblepljen.

Trenutno je pod specijalnim ugovorom sa Bareface ,najvecom modnom agencijom na Srednjem Istoku i slobodna je samo za bukinge eksluzivnih kompanija.

PRIVATNO

U decembru 2007 Jelena se u tajnosti vencala za svog dugogodisnjeg partnera .Posle cetiri godine zabavljanja Saeed Bin Drai,poznati Dubajski biznismen i sin bivseg ministra protokola (HE Humaid Bin Drai)su u aprilu 2008 godine napravili su spektakularnu svadbu kojoj su prisustvovale mnoge poznate licnosti iz sveta sow business i politike mnogih zemalja kako Evrope tako i Amerike ,Engleske i Srednjeg Istoka.

Jelena je danas vlasnik 3 privatna biznisa:

eksluzivnog kozmetickog centra za zene "Vanilla by Jelena" u Dubaiju www.vanillabyjelena.com: eksluzivnog kozmetickog centra za muskarce "Chocolate by Jelena" u Dubaiju www.chocolatebyjelena.com: internacionalne agencije za regrutovanje kadrova i konsalting pri zaposljavanju www.irs.co.yu:

Jelena je veliki ljubitelj zivotinja i ponosno uvek istice da ima 10 macaka, Cesto je ukljucena u humanitarne dogadjaje vezane za pomoc zivotinjama i ljudima.

Izvori

- svet.co yu -naslovi.net -ahlanlive.com -timeout.com


213.42.23.71 20:37, 15 maj 2008 (CEST)[odgovori]


  • Brisati  - odbijeno, nije napisano na bosanskom jeziku, nema afrikata, samopromocija--CER@ 07:58, 11 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Web 2.0 alati

Članak

Web 2.0 je izraz koji opisuje trend u koristenju www tehnologije i web dizajna koji cilja da poveća kreativnost, dijeljenje informacija i najprimjećenije saradnju između korisnika. Ovi koncepti su vodili u razvoj i evoluciju web zasnovanih zajednica i servisa hostinga kao što su socijalne mreže, sajtovi, wiki-s, blog-s itd. Izraz je postao primjećen poslje prve Oreilly Media Web 2.0 konferencije u 2004. Iako je termin predlagao novu verziju word wide web (stranice sirom svjeta) ne misli se ni na kakav update na bilo kakavih tehničkih specifikacija, nego na promjene softwera programera kao krajnjih korisnika weba. Prema Tim O'Reilly:“ Web 2.0 je poslovna revolucija u kompjuterskoj industriji uzrokovano pomjeranjem internet platforme u cilju pokušaju shvatanja pravila uspjeha te nove platforme. Neki tehnički eksperti Tim Berners-Lee, su sumljali da li jedan moze koristiti izraz posto mnoge tehnicke komponente web 2.0 su postojale od ranih dana interneta.

Web 2.0 ima više definicija. Tim O'Reilly gleda na web2 kao posao koji prihvata platformu i korisit svoje jake strane (globalnu publiku npr). Orielly smatra da je Eric Schmidt's, skratio slogan ne borite se protiv interneta obuhvata osnovu web 2.0. Gradeći alikacije i servise oko jedinstvenih opcija, interneta se protivi pravljenju aplikacija i očekivajući da internet odgovara kao platforma.

Web 2.0 stranice dozvoljavaju korisnicima da rade više od prikupljanja informacija. Oni mogu sagraditi interaktivne objekte na web 1.0, da obezbjede mrežu kao osnovu kompjutera dozvoljavajuci korisnicima da pokrenu aplikacije u cejlosti. Kroz browser korisnici mogu posjedovati podatke na Web2.0 i vježbati kotrolu nad tim podacima. Ovi sajtovi mogu imati arhitekturu učestvovanja, to ohrabruje korisnike da dodaju vrijednosti aplikacijama kako ih koriste. Ovo stoji kao kontrast starim web sajtovima tipa onih koji su ograničavali posjetitelje na gledanje čiji sadržaj samo vlasnici sajta mogli promjeniti. Web 2.0 stranice često nude bogato, naklono korisicima sučelje zasnovano na Ajax 32 fleks ili sličnom bogatom mediju Ovi sajtovi također mogu imati oblike socijalnih mreza.

Neki često koristeni alati

Google Notebook() je besplatna usluga ponuđena od google koja obezbjeđuje jednostavan naćin da se sačuvaju i organizuju clipovi, informacija kad se provodi istraživanje online. Ovaj osobni browser alat dopušta korisniku da piše zabilješke i snima clipove, teksta, slika i linkova sa stranica tokom surfanja. One su sačuvane na online notebook sa dijeljenjem i saradničkim funkcijama. Google Notebook je interaktivni produžetak za bilo koju posječenu stranicu nudeći da prikupi web pronalazke u browserowom prozoru. Funkcija dijeljenja dopušta korisniku da napravi javni notebook zabilježku, vidljiv drugima ili da sarađuje sa listom korisnika( stvarajuci ili ne stvarajuci javne zabilježke).

Mini verzija Google Notebook je dostupna kroz ekstenzije browsera (dostupne za IE i MF) što dopušta sakupljanje informacija sa weba bez napuštanja prikazane stranice koristeći zabilježi ovo funkciju dostupnu u meniu desnog klika bilo gdje na stranici. Zadnja verzija FF ekstenzije je 2.0. Par mjeseci nakon što je izdana firefox ekstenzija google je dodao note this link u svaku google pretragu kada su korisnici ulogani. Notebooks mogu sadržavati naslove i poruke. Nove bilježke idu na dno notebooka ukoliko tačka umetanja ima poseban odjejak ili je odabrana u mini notebook prozoru. Koristeci pogled pune stranice drag and drop opcija dozvoljava pomjeranje, reorganizaciju poruka unutar noteboka ili između nootebook-a.


ajaxWrite je web zasnovan tekst procesor koji može pisati i čitati standardne microsoft Word formate, i ostale standardne formate bilo kad treba da otvorite, čitate, pišete ili obradite riječi, jednistavno usmjerite vaš FF browser na www.ajaxwrite.com i za sekundu puni program biti će dostupana za vas da otvorite, prepravite, printate i sačuvate.

ajaxWrite je dizajniran da izgleda kao microsoft word, čineći jednostavnim za bilo koga da ga pokrene bez potrebe da uči o novom programu. ajaxWrite podržava sve popularne dokument formate, tako da je jednostavno da dijelite svoje fajlove i sarađujete sa kolegama i prijateljima. Jednom kada završite dokument možete jednostavno sačuvati vaš rad na hdd. Ovo vas drži organiziranim i radi na isti način kako ste već navikli. ajaxWrite radi sa FF i sa bilo kojim operativnim sistemom i na bilo kojem uređaju bez obzira gdje ste i koji kompjuter koristite, zato što sama aplikacija je na webu, update je automatski tako da vi nemorate da se bavite nadogradnjom ili da se služite starim verzijama.


Izvori

http://en.wikipedia.org/wiki/Main_Page


Edvin23 00:05, 21 maj 2008 (CEST)[odgovori]

  • Brisati  - odbijeno, nema izvora--CER@ 07:56, 11 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Cafe.ba :: BiH Web Portal

Članak

Informativno zabavni portal BiH sa svakodnevnim informacijama iz Federacije BiH, Republike Srpske, Svijeta, kao i zanimljivih tema iz magazina (muzika, sport, tehnologije, lifestyle, zabava, auto moto). Servisi: oglasi, rijecnik, gradski vodic, informacije, tv program... Zabava: upoznavanje, druzenje, galerije, forum, chat...

Izvori

  • Brisati  - nerelevantno, nema konkretnih izvora--CER@ 10:00, 9 juni 2008 (CEST)[odgovori]

BH Telecom MTS Mondo Nezavisne novine RTRS TV Auto Online Blic

DarkoS 18:34, 1 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Dr Enes Hasanagic

Dr Enes Hasanagić 1935 – 2008 Datoteka:Http://www.hasanagic.org/images/dr enes hasanagic.jpg


Magistar medicinskih nauka, specijalista toksikologije, doktor hemijskih nauka. Takođe jedan od najvećih stručnjaka sa prostora bivše Jugoslavije u poznavanju ljekovitog bilja i alternativne medicine.

Rođen u Beogradu 1935. od oca Omera, takođe profesora hemije, i majke Milice. Osnovnu školu završio u Beogradu, gimnaziju u Tuzli, fakultet u Sarajevu. Dijelove svojih specijalizacija radio u Švedskoj i Kanadi davnih šezdesetih godina.

Autor je knjige “Ljekovito bilje i jetra” koja je do sada doživjela četiri izdanja. U pripremi je bilo i peto, dopunjeno izdanje, ali je nažalost prekinuto zbog smrti Dr Hasanagića.

Zavrsetak njegove druge i treće knjige “Kako smo se lijecili od prahistorije do danas” i “ Ljekovito bilje i problemi digestivnog trakta” prekinut je iz istog razloga.

Dr. Hasanagić posebno je bio poznat, i cijenjen po svojim preparatima za liječenje jetre i mokraćnih kanala. Njegove kapi za liječenje Ešerihije Koli (Escherichia coli) uspješno su izliječile na stotine pacijenata, kako djece tako i odraslih.

Dr Hasanagić je napisao stotine novinskih članaka koji su bili objavljivani u skoro svim vodećim novinama i magazinima bivše Jugoslavije. Oslobođenje, Večernje Novine, Arka, Una, Mila, Politika, Duga samo su neka od izdanja za koje je ovaj stručnjak pisao. Dr Hasanagić bio je uspješan u liječenju mnogih bolesti, ali problemi jetre i infekcija mokraćnih kanala izazvane Ešerihijom Koli (Escherichia coli) bile su najpopularnije teme kod čitalaca.

Bio je gost mnogih radio i TV stanica. Imao je svoj redovan prilog u serijalu Televizije Sarajevo “Živjeti sa prirodom” režirane od strane velikog ljubitelja prirode Nijaza Abadžića. Za Televiziju Zagreb producirao je i lično učestvovao u šest emisija koje su se bavile temama iz alternativne i prirodne medicine.

Sa svojim prijateljem Dr.Brankom Vujovićem, hirurgom tadašnje Vojne bolnice u Sarajevu, koji je takođe veliki pobornik prirodne medicine, primao je i uspješno liječio hiljade pacijenata u maloj ordinaciji u pozadini biljne apoteke u Sarajevu.

1988. godine, sa sinom Vedranom koji trenutno živi u Kanadi i drugim saradnicima, otvorio je prvu u nizu biljnih apoteka. U rekordnom roku šesnaest “Biljnih apoteka Dr.Hasanagić”je zaživjelo u skoro svim krajevima bivše Jugoslavije. Može se reći da je to bio i prvi “frenčhise” na ovim prostorima.

Sve apoteke su uspješno poslovale do samog početka rata, a neke i u samom ratu. Biljna apoteka u Sarajevu radila je sve do potpunog nestanka sirovina. Tokom tih teških vremena veliki broj terapija Dr.Hasanagić davao je besplatno onima kojima je to trebalo.

Iako je Biljna apoteka ¨Dr.Hasanagić¨ prestala sa radom prije više godina, njegovi preparati su uveliko traženi i danas.



Izvori

Iz recenzije dr sci prof Vojislava Miljanovica

Zivotno djelo Dr Hasanagica


Novinar 17:46, 5 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Pleme

Članak

Pleme je bosanskohercegovačka rock grupa formirana krajem 2007. godine. Nastanak grupe je bila Amarova i Farukova ideja, i odmah u početku im se pridružuje Ivan Krišto.Teško je odredit koju vrstu muzike Pleme svira, ali sigurno je da je u pitanju alternativni ukus.


Izvori

http://vjecnalovista.blogger.ba

  • Brisati  - nerelevantno, blog ne može biti izvor--CER@ 09:56, 9 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Thetribe 09:21, 9 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Farmaceutski fakultet Tuzla

O fakultetu
 	

Dodiplomski studij na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli traje 10 semestra (5 godina) i nosi 300 kredita. Po završetku studija dobija se zvanje magistar/magistra farmacije (mr ph). Studij farmacije je interdisciplinaran. Na njemu se stiču znanja iz prirodnih, temeljnih biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Prve dvije godine studija izučavaju se temeljne prirodne i biomedicinske nauke što predstavlja osnovu za nastavak studija, te se u sljedeće tri godine izučavaju stručni farmaceutski predmeti. U desetom semestru, uz obaveznu praksu, priprema se diplomski rad čija je javna odbrana preduslov za kompletiranje studija.

Magistar farmacije, nakon provedenog stručnog staža u trajanju od jedne godine i položenog državnog ispita pred komisijom Federalnog ministarstva zdravstva, dobija licencu za samostalan rad u sistemu zdravstvene zaštite.


Djelatnosti Farmaceutskog fakulteta:

Dizajniranje novih puteva sinteze lijekova;

Razvoj i primjena metoda u kontroli lijekova;

Farmakokinetička i farmakodinamička ispitivanja lijekova;

Izbor farmaceutskih oblika, procesa i razvoj tehnološkog postupka;

Analitika, farmakološko djelovanje, standardizacija i primjena ljekovitog bilja;

Regulativa lijekova;

Istraživanja u području biotehnologije, biohemije i ishrane.


Mogućnost zapošljavanja po završetku studija:

Apotekarstvo;

Klinička farmacija ;

Medicinska predstavništva i veledrogerije;

Farmaceutska industrija;

Akademska karijera;

Istraživanje i razvoj u području farmacije;

Regulatorna kontrola i menadžment lijekova;

Poljoprivedna i veterinarska farmacija;

Forenzička farmacija

Kontrola kvaliteta lijekova;

Biohemijski laboratorij;

Higijena hrane i ishrane

Kako se upisati?
 	

Uslovi upisa na fakultet


Broj studenata koji se upisuje u akademskoj 2008/09. godini je :


¨ 45 redovnih studenata (studenti koji participiraju u troškovima studija);

¨ 45 redovnih studenata (studenti koji participiraju u troškovima studija i plaćaju školarinu);


Svi prijavljeni kandidati polažu kvalifikacioni ispit,bez obzira na postignuti uspjeh u srednjoj školi.



Kriterijumi za rangiranje prijavljenih kandidata :


I. Kvalifikacioni ispit

                       Kvalifikacioni ispit se polaže u vidu testa iz predmeta Hemija i Biologija
                       (ukupan maksimalan broj osvojenih bodova je 40).

II. Opšti kriterijum

                       Postignuti uspjeh u srednjoj školi
                       (maksimalan broj bodova je 50).

III. Pojedinačni kriterijumi

Prosjek ocjena iz uže grupe predmeta (Matematika, Hemija, Biologija) iz dva razreda srednje škole

                       (ukupan maksimalan broj  je 10)


Maksimalan broj osvojenih bodova po sva tri kriterijuma (I, II i III) za rangiranje je 100.


Kandidati, iz država sa prostora bivše Jugoslavije, rangiraju se prema istim kriterijumima kao državljani Bosne i Hercegovine


Kontakt:

Farmaceutski fakultet

Univerzitetska 8

75000 Tuzla

Bosna i Hercegovina

e-mail: pharmacy.untz@gmail.com


Izvori

www.farmacy.untz.ba

www.untz.ba


dado 21:27, 10 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Leonard Valenta

Članak

Leonard Valenta je profesor historija trenutno uposlen u Katoličkom školskom centru u Sarajevu. Učenici i roditelji ga cijene prije svega zbog objektivnosti prilikom predavanja, što je naročito teško s obzirom na sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini.

Leonard valenta rođen je u Heilbronnu, Njemačka. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zavidovićima. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek historija, gdje je trenutno i na postdiplomskom studiju iz bosanske medievalistike. Tokom dvogodišnjeg humanitarnog rada u Caritasu Biskupske konfere BiH koordinirao je obnovu i hitnu pomoć ratom razrušene zemlje, te napisao više radova koji su tretirali socijalni i društveni aspekt bh. društva nakon rata. Objavio je i jednu knjigu o toj tematici. Piše već dugi niz godina reportažete članke o kulturno-historijskim identitetu. Historijske članke objavljuje u više časopisa. PriVijeću Evrope ekspert je za nove didaktičke i metodičke pristupe izučavanja historije u nastavi. Bio je gostujući profesor na čuvenoj franjevačkoj Gimnaziji u Visokom. 2007. godine je izdavačka kuća "Bosanska riječ" izdala njegov udžbenik "Historija-Povijest za 8. razred osnovne škole" u 6500 primjeraka. Trenutno, kao što je već rečeno, radi u Katoličkom školskom centru u Sarajevu, gdje i živi.

Izvori

Leonard Valenta - "Historija - Povijest za 8. razred osnovne škole" (bilješka o piscu)

89.146.139.31 23:44, 10 juni 2008 (CEST)[odgovori]


  • Brisati -nerelevantan sadržaj--CER@ 07:47, 11 juni 2008 (CEST)[odgovori]