Wikipedia:Kreiranje članaka/Traženi članci/Arhiva 7

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Sajentologija

Članak

Sajentologija je sistem vjere i rituala(ne religija),koju je utvrdio američki naučno-fanstački autor L. Ron Hubbard. Predmet je raznih diskusija, globalno. Zbog njenih rituala, hipnoze, zbog statusa kao religijska zajednica, agresivnih metoda preobraćivanja te od raznih naučnika zbog naučnih grešaka koja ona izučava.


Sijenotološko učenje i opis rituala se nalazi u 18 osnovnih knjiga i 3000 snimljenih predavanja. Ali nema knjige koja je ravna Kur'anu ili Bibliji.

Jedni od načela su:

Svaki čovjek je besmrtno spititualno biće (thetan) koji posjeduje razum i tijelo
Thetan se reinkarnira svaki put i nastaviti će da živi i poslije smrti tjela
Kroz auditing se čovjek može dovesti do Čistog stanja ili Višeg Thetana, 
koji otključava vrata mnogim mentalnim i fizičkim pogodnistima
Čovjek je dobar ali kasnije postaje loš
Psihijatrija i psihologija su krive nauke

Sajentološka organizacija u BiH i kod naših susjeda nepostoji. Ali u Mađarskoj, Makedoniji i Italiji.....


Izvori

http://www.religioustolerance.org/scientol.htm

http://en.wikipedia.org/wiki/Scientology

http://www.whatisscientology.org/

http://www.locator.scientology.org/scn/index.html

http://www.scientology.org/

Sewerload 19:42, 19 septembar 2008 (CEST)


POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI FAKULTET SARAJEVO

Članak

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu s ponosom nosi ime najstarije svjetovne visokoškolske institucije u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo prosvjete Kraljevine Jugoslavije 21. marta 1940. godine donijelo je Uredbu sa zakonskom snagom o osnivanju Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, kao zasebnog fakulteta, sa dva odsjeka – Poljoprivrednim i Šumarskim. Nastava na fakultetu počela je krajem januara 1941. godine i trajala do izbijanja rata, aprila iste godine. Iako zvaničnog ukidanja rada Fakulteta od strane vlasti Nezavisne Države Hrvatske (NDH) nije bilo, fakultet je opustošen i prestao je sa radom do kraja Drugog svjetskog rata i oslobođenja zemlje.

Krajem 1946. posebna komisija stručnjaka, u kojoj su bili prof. dr. A. Ogrizek, prof. dr. D. Nikolić, inž. V. Drecun, dr. D. Vukavić, inž. arh. B. Vukičević i od strane Ministarstva poljoprivrede NR Bosne i Hercegovine postavljenu prof. dr. I. Šmalcelj, bavila se pitanjem smještaja škole i iznalaženja eventualnih eksperimentalnih objekata. Izabrana je zgrada na Grbavici, u ulici Zagrebacka br. 18 i na toj lokaciji Fakultet je ostao smješten do izbijanja rata 1992. godine.


Vlada FNR Jugoslavije usvojila je prijedlog ministra poljoprivrede Savezne vlade, dr. Vase Čubrilovića, da se osnuje Savezna visoka poljoprivredna škola za planinsko gazdovanje u Sarajevu i 31.decembra 1946. donijela Uredbu o osnivanju Savezne visoke poljoprivredne škole za planinsko gazdovanje u Sarajevu.

Prema Uredbi o osnutku i Pravilniku o organizaciji, trajanju i radu, određeno je da je Savezna visoka poljoprivredna škola za planinsko gazdovanje u Sarajevu samostalna visokoškolska ustanova u rangu fakulteta. Nastava u školi traje četiri godine, odnosno osam semestara. Na školi se proučavaju sve grane poljoprivrednih nauka, a naročita je pažnja u nastavi posvećena disciplinama koje su bile od veće važnosti za razvitak i unapređenje poljoprivredne proizvodnje u brdskim i planinskim oblastima.

Imenovana je komisija profesora matičara sa zadatkom da se izabere prva tri nastavnika. Ova Komisija je izabrala prve nastavnike Savezne visoke poljoprivredne škole za planinsko gazdovanje u Sarajevu i to za redovne profesore dr. Dragomira Ćosića, direktora Saveznog zavoda za poljoprivredna istraživanja i v.d. načelnika Odjeljenja za naučni rad i Stručno obrazovanje u Beogradu i dr. Nikolu Zdanovskog, docenta Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu i direktora Stočarskog instituta u Zagrebu, a za vanrednog profesora dr. Fahrudina Hrasnicu, savjetnika za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede NR BiH u Sarajevu.

Profesorski kolegij na prvoj sjednici održanoj 10. maja 1947. izabrao je za dekana Škole dr. Dragomira Ćosića, a za prodekana dr. Nikolu Zdanovskog. Od tada počinje postojati Savezna visoka škola za planinsko gazdovanje, danas Poljoprivredni fakultet u Sarajevu. Njen zadatak je bio da radi na izobrazbi poljoprivrednih stručnjaka i na unapređenju poljoprivrede u cijeloj zemlji. Svečano otvaranje Škole obavljeno je 2. novembra 1947, a redovna nastava je počela 5. novembra 1947.

U toku sljedeće školske godine, na inicijativu Ministarstva Šumarstva i Komiteta za fakultete i visoke škole pri Vladi NR BiH, počele su pripreme za osnivanje šumarskog odsjeka u okviru škole. To je ostvareno 17. decembra 1948. kad je Narodna skupština NR BiH, u saglasnosti sa saveznim organima, donijela Zakon o osnivanju Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu. Poljoprivredno-šumarski fakultet nastavio je rad Visoke škole, sa svojim Poljoprivrednim i novoosnovanim Šumarskim odsjekom, do 31. decembra 1958. godine.

U procesu reorganizacije, krajem 1958. godine, Poljoprivredno-šumarski fakultet razdvojio se u istoj zgradi na dva samostalna fakulteta – Poljoprivredni fakultet i Šumarski fakultet. Oba fakulteta su počela odvojeno poslovati od 1. januara 1959. godine.

Na osnovu preporuke Savezne narodne skupštine, na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sarajevu, u 1958.godini uvedena su na njegovom Poljoprivrednom odsjeku tri smjera studija: ratarski, voćarsko-vinogradarski i stočarski. Usmjeravanje na ova tri smjera počelo je u školskoj 1958/59. godini za studente koji su te godine bili upisani u I ili II godinu studija, a za ostale, tj. III i IV godinu produžen je raniji opći smjer studija. Na prijedlog Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta, od školske 1977/78. godine počeo je sa radom i Odsjek za preradu i kontrolu poljoprivrednih proizvoda. Naziv odsjeka promijenjen je školske 1988/89. godine u Odsjek za tehnologiju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Odlukom Savjeta iz 1983. godine, počelo je u Mostaru školske 1983/84. godine sa radom Odjeljenje voćarsko-vinogradarskog odsjeka Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu. Upis u ovo odjeljenje prestao je od školske 1988/89. godine.

Fakultet je katastrofalno stradao već početkom rata 1992 – 1995. godine; potpuno je opljačkan i spaljen do temelja. Fakultet je u ratu ostao i bez polovine svojih kadrova. Zato je trebalo početi sve od početka. Dobijanjem i opremanjem zgrade u bivšoj kasarni Maršal Tito, sadašnjem kampusu Univerziteta u Sarajevu stvorili su se opet uslovi, mada zasad skromni, da Fakultet nastavi svoju važnu misiju, koja je kao i ranije višestruka – obrazovanje kadrova, naučni rad i stručne aktivnosti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

Sa prvom poslijeratnom reformom koja je izvršena 1998/99. godine na Fakultetu su ustanovljena dva odsjeka – Opći odsjek i Odsjek za tehnologiju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. U okviru Općeg odsjeka funkcioniraju tri usmjerenja – Opće usmjerenje, Usmjerenje za biljnu proizvodnju i Usmjerenje za zootehniku. 

Počevši od 2005/06 akademske godine, Fakultet upisuje studente na trogodišnje dodiplomske studijske programe, razvijene i provedene u skladu sa principima Bologna procesa. Na četiri odsjeka fakulteta (Biljna proizvodnja, Zootehnika, Prehrambene tehnologije i Ekonomika poljoprivrede i prehrambene industrije) organizuje se nastava na šest studijskih programa – Voćarstvo i vinogradarstvo, Ratarstvo i povrtlarstvo, Zootehnika, Prehrambene tehnologije, Ekonomika poljoprivrede i Ekonomika prehrambene industrije. Zajedno sa Odsjekom za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kreiran je i dodiplomski studij Akvakultura.

Fakultet svoj naziv mijenja u Poljoprivredno-prehrambeni fakultet krajem 2006. godine. Na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu realizuje se nastava III stepena, odnosno magisterij, kao samostalna cjelina. Prilaz ovom vidu fakultetske djelatnosti rezultirao je iz potreba da se za kadar, koji će biti angažiran u naučno-istraživačkom radu u visokoškolskim ustanovama i van njih, organizira nastava koja vodi ka akademskom stepenu magistra. Da bi postdiplomska nastava odgovorila svojoj svrsi, dato je u njoj mjesta onim disciplinama i nastavnim sadržajima koji omogućavaju da kandidati uđu u produbljena teoretska znanja i ovladaju metodama naučno- istraživačkog rada.

Danas su na Fakultetu organizirani postdiplomski studiji iz sljedećih 12 oblasti: Ratarstvo, Voćarstvo, Vinogradarstvo, Zaštita bilja – fitomedicina, Ishrana domaćih životinja, Ekonomika poljoprivrede i prehrambene industrije, Tehnologija biljnih proizvoda, Tehnologija animalnih proizvoda, Održivo upravljanje zemljištem, Kontrola kvaliteta hrane i pića, Proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru i Proizvodnja i primjena cvijeća i ukrasnog bilja. Sa akademskom 2008/09 Fakultet počinje sa upisom i organizacijom nastave na diplomskim (master) studijskim programima osmišljenim prema postavkama Bologna procesa.

Kada je nakon II Svjetskog rata Fakultet 1947. godine ponovo uspostavljen poljoprivreda u našoj zemlji bila je veoma zaostala, sa vrlo malo poljoprivrednih stručnjaka. Zato je obrazovanje kadrova bilo prvorazredan društveni zadatak. Fakultet je u svom dosadašnjem radu obrazovao skoro 5.000 diplomiranih inžinjera poljoprivrede i prehrambenih tehnologija, skoro 250 magistara nauka i blizu 200 doktora poljoprivrednih nauka. Ti kadrovi su sigurno odigrali i nastavit će da izvršavaju veoma značajnu ulogu u unapređenju poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini, a i drugdje, jer je na ovom fakultetu diplomirao i nemali broj stranih državljana.


Izvori

Beruzalem 15:32, 23 novembar 2008 (CET)

RK Vitez

Članak

Rukometni klub Vitez osnovan je 1959. godine. Nakon domovinskog rata ime mijenja u RK "Impregnacija" te se takmiči u 1. ligi Herceg-Bosne. Zbog manjka uslova klub prestaje sa radom na dvije godine ali 2001. godine ponovno kreće sa radom. Sadašnji predsjednik kluba je Vlado Štrbac dok je potpredsjednik Tomislav Žuljević. Funkciju tajnika u klubu obavlja Ranko Krizanovic, a trener prvog tima je Mirko Milosevic. Sada se klub takmici u prvoj ligi FBiH te domace utakmice igra u GSD Novi Travnik jer grad Vitez nema dvorane.

Izvori

Knjiga Lasvanski ljetopis, Statut RK Vitez-a

62.113.1.45 23:20, 26 novembar 2008 (CET)

Zubi

Odrasli ljudi imaju 32 stalna zuba (lat.dentes permanentes) smjestena u dva simetricna luka, u gornjoj i donjoj vilici. U svakom kvadrantu nalazi se osam zuba: 2 sjekutica, 1 ocnjak, 2 pretkutnjaka i 3 kutnjaka. Stalnim zubima prethodi 20 mlijecnih zuba (stalni kutnjaci nemaju mlijecnih prethodnika) Svaki zub se sastoji od dijela koji strsi iznad zuba desni(gingiva), krunice zuba, i jednog ili vise korijena ispod ruba desni koji su ulozeni u kostana lezista (zubne alveole), po jedna za svaki zub. Krunica zuba je prekrivena izuzetno cvrstom gledji (lat.enamelum), a korijene prekriva cement(lat.cementum). Ta dva pokrova spajaju se u podrucju zubnog vrata(lat.cervix). Ispod se nalazi dentin,koji predstavlja osnovu svakog zuba.


Denitin

Lat.substantia ebtirned je tkivo koje je cvrsce od kosti, jer sadrzi vise kalcijumovih soli, glikozaminoglikana i kalcijumovih soli u obliku kristala hidroksiapatita. Organski dio dentina izlucuju odontoblasti. Medjucelijska supstanca koju proizvode odontoblasti u pocetku nije mineralizovana i naziva se predentin. Tokom razvoja dentina mineralizacija zapocinje pojavljivanjem mjehurica oblozenih membranom matriksnih vezikula, koje prozivode odontoblasti.


Gled

Lat.substantia adamantina je najtvrdje tkivo u covjecijem organizmu. Sastoji se od oko 96% minerala, do 1% organskih materija, a ostatak od 3% cini voda. Neorgansku komponentu gledji cine uglavnom kristali hidroksiapatita. Gledj proizvode celije ektodermalnog porijekla. Gledj se sastoji od izduzenih kristala hidroksiapatita, gledjnih prizmi, koje su povezane medjuprizmaticnom gledji. Gledj izlucuju celije nazvane ameloblasti.


Zubna pulpa

Lat.pulpa dentis je gradjena od rastresitog vezivnog tkiva. Glavni gradivni elementi zubne pulpe su odontoblasti, fibroblasti, tanka kolagena vlakna i osnovna materija koja sadrzi glikozaminoglikane. Pulpa je izrazito inervisano i vaskularizovano tkivo. Krvni sudovi i mijelinizovana vlakna ulaze kroz otvor na vrhu korijena i obilno se granaju.


Članak

Osnovi histologije, Luiz Carlos Junqueira, Embriologija, Dr.Vladimir pantic


Izvori

Naidaa 20:04, 3 decembar 2008 (CET) ČLanak Zub postoji. --Seha 20:07, 3 decembar 2008 (CET)

Ecos Vitez

Ecos d.o.o. Vitez je bosanskohercegovačko poduzeće utemeljeno 1998. godine. Sjedište poduzeća se nalazi u PC 96 u Vitezu. Osnovnu djelatnost poduzeća čine proizvodnja fleksibilnih cijevi, promet vodomaterijala i materijala za centralno grijanje. U početku je Ecos poslovao sa samo pet djelatnika. Danas je prilično teško zamisliti da je pet spomenutih djelatnika obnašalo više funkcija odjednom: bili su u isto vrijeme prodavači, komercijalisti i vozači, računovođe i blagajnici, a vlasnici su ponekad bili sve u jednom. Uloženi trud se isplatio. Godine 2000. završena je adaptacija poslovne zgrade koja je započela u proljeće prethodne godine. Već u 2001. godini Ecos je imao ugovore s više od 200 veleprodajnih kupaca te preko 50 dobavljača. Proizvodnja fleksibilnih cijevi i montaža sanitarnih armatura konstantno se povećavala i svojim je proizvodima Ecos pokrivao cijelo područje zemalja bivše Jugoslavije, ali se prodaja proširila i na izvoz u Austriju, Njemačku i Mađarsku. Također, Ecos svake godine aktivno sudjeluje u promociji Dana trgovine, koji se već tradicionalno održavaju u Vitezu, osiguravajući popuste za kupce, ali i u organiziranju i sponzoriranju različitih kulturnih i sportskih događaja. 2002. godina je bila od iznimnog značaja za Ecos. Ovu godinu obilježila je dodjela certifi kata ISO 9001. Dodjeli su naravno prethodili mukotrpni procesi pripreme, slaganja dokumentacije, organiziranja i izmjene postojeće organizacijske sheme. Ecos je oduvijek sudjelovao u humanitarnim akcijama i davao potporu raznim sportskim i kulturnim događanjima i asocijacijama. Pored ISO 9001 Ecos posjedio njemački certifikat DVGW koji potvrđuje da su fleksibilne cijevi proizvedene u Ecosu zdravstveno ispravne i da je kvaliteta proizvoda na visokoj razini.Gotovo da ne postoji turnir, koncert, izložba ili bilo kakvo drugo kulturno ili sportsko događanje na području naše općine i šire, a da Ecos nije sudjelovao novčanom ili nekim drugim oblikom donacije. U Ecosu smatraju da je edukacija ključ uspjeha. Stoga je Ecos svoje poslovne partnere, kupce, vodoinstalatere i instalatere centralnog grijanja vodio na stručne ekskurzije u nekoliko europskih zemalja kod svojih poznatih dobavljača kao što su: Vogel & Noot, Oventrop, Herz... Naravno, u Ecosu vode brigu i o svojim djelatnicima čijoj edukaciji se pridaje mnogo pozornosti. Stručne edukacije za uposlenike održavaju unutar i izvan poduzeća, a s ciljem što boljeg pripremanja djelatnika na izazove koje donosi svaki radni dan. Također, mnogi studenti-stipendisti ili učenici koji su u Ecosu obavljali stručnu praksu nerijetko tako dobro savladaju znanje da se nakon završene srednje škole ili studija zaposle u Ecosu. Nakon sedam godina postojanja Ecosov kolektiv je brojao 65 djelatnika, asortiman se proširio, a posaokrenuo još jačim i bržim tempom nego je to .bio slučaj prethodnih godina. Zbog ovoga su u Ecosu ponovno krenuli u adaptaciju i proširenje poslovne zgrade. Cijelu 2006. godinu obilježili su radovi na adaptaciji zgrade i radilo se u jednoj polovici zgrade dok je druga bila pod žestokim građevinskim radovima. Pored ISO certifi kata koji je garantirao partnerima kvalitetno poslovanje, Ecos je otišao korak dalje. Na većinu proizvoda osigurala se garancija, a servisna mreža bila je razvijena u cijeloj državi kako bi serviseri u najkraćem roku mogli reagirati i otkloniti kvar. Usto, vrlo važna stavka koju Ecos naglašava uz servis i garanciju je dostava robe na adresu kupca. Naredne godine (2007.) Ecos je svečano otvorio vrata novouređenog poslovnog objekta, koji je sada poprimio sasvim drugi izgled. Nakon 10 godina uspješnog poslovanja Ecos raspolaže sa: · 12.000 m2 zatvorenog i 15.000 m2 otvorenog skladišnog prostora, 1000 m2 uredskog, 1700 m2 proizvodnje, te 1500 m2 izložbeno-prodajnog prostora · Ima 110 stalno uposlenih · 15 stipendista · 20 učenika koji obavljaju stručnu praksu u Ecosu · Preko 250 dobavljača · Preko 500 veleprodajnih kupaca.

Konstantnim napretkom i povećanjem broja uposlenih Ecos teži postati jedno od najperspektivnijih poduzeća u Bosni i Hercegovini.

Izvori

http://www.ecos-vitez.com/

  • Brisati -ODBIJENO Wikipedija nije mjesto za reklamiranje--CER@ 09:41, 4 decembar 2008 (CET)

Ecos Marketing Team 09:37, 4 decembar 2008 (CET)

Smail Šikalo - Smajo

Dobro došli...


== Smail (Smajo) Šikalo ==

Smail Šikalo rođen je 26. 04 1967.g. u selu Plužine kod Nevesinja. Smail Šikalo, Smajo, Zlatni ljiljan, svojom fizičkom konstrukcijom, ljepotom, korektnošću osvojio je duše lokalnog stanovništvaod Boljakovog i Buća potoka do Sokolja i diljem Sarajeva. I ako je bio atletski građen, karatista s crnim pojasom, rane koje je zadobio prvog dana bitke na Žuči nadjačale su tog junaka iz Boljakovog potoka. Smajo Šikalo je imao dugu kosu i uvjek je nosio šešir. Po tome je bio prepoznatljiv. Poslije Smajine smrti izdata je knjiga pod nazivom ˝Moja pučina˝ Još prije rata je učestvovao u pripremi otpora agresoru.Ranama zadobijenim na Sokolju, 01.12.1992.g. podlegao je 08.12.1992.g.

Iz grudi neka toplina sine neću žalit život svoj za ime Bosne i Hercegovine

Smajo je mladić nikao iz hercegovačkog krša iz kojeg je pokupio svu čvrstinu tako svojstvenu njegovom biću, još kao mali dječak obreo se s majkom , braćom i sestrama u Sarajevo...


Hrabri podvizi borca u šeširu

Krajem aprila`92 zlo zvano rat se zahuktava. Ludaci sa brda i kukavice s čarapama na glavi počinju ostvarivati plan ludog doktora - počinju rušiti Sarajevo. 02.05 Smajo je bio na položaju kod Elektroprivrede. Borba je trajala čitav dan kad je prvi put ranjen. Na sreću sve se dobro završilo i nakon par dana Smajo je opet na čelu svog interventnog voda. 08.08 Smajo je ponovo ranjen. Nakon 2-3 dana strpljivo je igrao ulogu poslušnog ranjenika, a onda s komadićima gelera u nozi, ustao, žaleći jedino za šeširom kojeg je izgubio u toj akciji. Šešir je bio dio njegovog imidža i Smajo je više razmišljao o njemu nego o ranama... Smajo je bio komandir Vojne policije 2. motorizovane brigade...

Fleksibilne cijevi

Fleksibilne cijevi imaju širok spektar primjene pa se koriste u vodo-instalacijama, instalacijama za prijenos tekućina, industrijskih voda kao i u plinskim instalacijama. Vrlo su jednostavne za montažu. Pokrivenost gume je 85 do 95%. Guma koja se koristi za fleksibilne cijevi za protok pitke vode nije toksična. Smjesa od koje se pravi guma je otporna na visoke temperature vode. Prilikom montaže fleksibilnih cijevi treba obratiti pažnju na sljedeće: • Ne montirati instalirati fleksibilne cijevi u zategnutom položaju. • Ne montirati fleksibilne cijevi u polumjeru manjem od tri promjera fleksibilne cijevi. • Za ispravnu montažu potrebno je koristiti predviđeni repromaterijal (nastavke) za spoj. • Prilikom instaliranja fleksibilne cijevi Izbjegavati nepotrebna savijanja istih.

Fleksibilne cijevi se najčešće proizvode u sljedećim dimenzijama 6x10, 8x12, 9x13 i 12x18. Materijal koji se koristi za pletenje je inox žica. Za repromaterijal spoja upotrebljava se Niklovani mesing. Unutarnja cijev je od gume EPDM, NBR i silikona. Nazivni promjer cijevi se izražava u milimetrima te dolazi u sljedećim veličinama 6, 8, 10 i 12 mm. Unutarnji promjer cijevi je 6,5; 8,5; 9,7 i 12,5 mm. Vanjski promjer je 10, 12, 13,5 i 18 mm. Elementi za vezu imaju sljedeće promjere: 4,5, 6, 7 i 8 mm. Maksimalni pritisak fleksibilne cijevi je 10 bar. Dopuštena temperatura je 90 oC. Minimalni radijus savijanja fleksibilne cijevi je 15, 26, 45 i 60 mm. Protočnost fleksibilnih cijevi u ovisnosti o dimenzijama iznosi 27, 34,5, 48 i 75 Lit/min. Minimalna pokrivenost gume je 85 – 95%.


Izvori

Ecos NEWS, broj II. kolovoz/august 2007. Katalog proizvoda, Ecos


Ivcho 10:03, 8 decembar 2008 (CET)

Firma Ecos je već upozorena zbog postavljanja reklame. Razgovor sa korisnikom:Ecos Marketing Team. Ne znam koje riječi nisu razumjeli, ali izgleda da bi sad trebali postaviti i katalog firme. Možda na prvu stranicu? --Seha 10:07, 8 decembar 2008 (CET)

Klima Azije

== Klima Azije

Tipovi klime u Aziji su : 1) Ekcvatorska - toplo i vlazno cele godine 2) Tropska dva godisnja doba . Kisno doba i susno doba 3) Monsunska - dva godisnja doba - sezona letnjih monsuna koji donose kisu i sezona zimskog monsuna koji je suv . 4) Pustinjska - u Aziji postoje dva tipa pustinje Kontinentalne i Tropske 5) Kontinentalna 6) Ostra kontinentalna 7) Planinska 8) Suptropska 9) Subpolarna

--77.105.63.152 03:16, 30 decembar 2008 (CET)Cordas Stefan 30.12.2008

Izvori

77.105.63.152 03:04, 30 decembar 2008 (CET)

Mediteran Film Festival

Mediteran Film Festival održava se od 2000. u Širokom Brijegu. Riječ je o mediteranskom festivalu dokumentarnog filma na kojem sudjeluju autori iz 22 mediteranske zemlje. Radi se o jedinom festivalu dokumentarnog filma u Bosni i Hercegovini.

Povijest

Mediteran Film Festival, ili uobičajeno napisano skraćenicom MFF, utemeljen je 2000. Tada je ovaj festival održan pod imenom Hrvatski film i video, kao rezultat nastojanja da se u Širokom Brijegu, gradiću s dugom i bogatom kino tradicijom, održi nešto značajnije u filmskome smislu od kino projekcija. Tijekom prve tri godine MFF se održavao u revijalnom obliku. Unatoč nazivu Hrvatski film i video, na festivalu su već tada prikazani filmovi iz brojnih zemalja: Austrije, Njemačke, Finske, Češke, Italije, Makedonije, Švedske, Belgije, Irana, Francuske, Luksemburga, Nizozemske, Mađarske, Poljske, Argentine, Hrvatske, te Bosne i Hercegovine. Godine 2003. festival mijenja naziv u Dani filma, gubi revijalni i dobiva natjecateljski karakter. U natjecateljskom programu sudjeluju filmovi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prijelomna godina za današnji sadržajni program festivala jest sljedeća, 2004. Tada još uvijek Dani filma dobivaju nastavak - mediteranski festival dokumentarnog filma. Festival dobiva vizualni i programski identitet. Na natječaje za službeni program, kojega svake godine bira drugi selektor, u sljedećim se godinama privaljuje sve više filmova iz sve većeg broga mediteranskih zemalja. Utemeljuje se nagrada Kristalni projektor za Grand prix festivala, za Posebnu nagradu žirija, te za Nagradu Publike. Nagradni fond iznosi 5.000 eura. Godine 2007. festival dobiva današnje ime - Mediteran Film Festival. Postaje okupljalištem svih značajnih dokumentarista s porostora Mediterana. Na festival se prijavljuju stotine filmova, a u program ulaze samo deseci selektiranih. Prikazani su filmovi iz Izraela, Libanona, Egipta, Alžira, Maroka, Turske, Grčke, Crne Gore, Slovenije, Španjolske, Italije, Francuske, Hrvatske, te Bosne i Hercegovine

Program

Mediteran Film Festival svake se godine održava u prvom dijelu mjeseca rujna. Osim natjecateljskog programa u kojemu se prikazuju isključivo dokumentarci, na festivalu se prikazuju i igrani, kratki igrani, jednominutni, animirani, eksperimentalni filmovi, te razne retrospektive. Festival u popratnom programu sadrži filmske radionice i škole, izložbe, glazbene koncerte na kojima se sviraju rock, jazz, funky, te hercegovački etno u kombinaciji s modernim glazbenim žanrovima. Zbog jako bogatog i sadržajnog popratnog programa, Mediteran Film Festival spada u red omiljenih i vrlo zabavnih filmskih događaja, koji poprate deseci tisuća gledatelja.

Izvori

www.mff.ba; SINEAST, filmski časopis, Sarajevo; HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS, filmski magazin, Zagreb


Robert 01:12, 5 januar 2009 (CET)

Grad Zaprešić

Članak

Zaprešić je grad u Hrvatskoj.

Grad = Zaprešić Županija = Zagrebačka Stanovništvo = 23.125(grad)49.453(opština) Površina = 123.43 m2

Izvori

http://www.zapresic.hr/emu/index.php 78.1.158.52 21:25, 9 januar 2009 (CET)

  • Zelena kvačicaY Gotovo --Amir pitaj 22:20, 9 januar 2009 (CET)

Jasna Gospić

Jasna Gospić (rođena je u Sarajevu 1961. godine), gdje je svoju pjevačku karijeru započela sa 16 godina u grupi “Plima”, koju je osnovao Jasnin brat Zoran Gospić. Karijeru nastavlja kao četvrti i posljednji vokal u “Ambasadorima” -bosanskohercegovačkom pop-rock sastavu u kojem su svojevremeno nastupali Zdravko Čolić, Ismeta Dervoz i Hajrudin Varešanović.

U kratkom periodu muzičke saradnje nastala su izvanredna ostvarenja, od kojih se izdvajaja evergreen “Dođi u pet do pet”. Učestvovala je na svim većim festivalima organiziranim na području bivše Jugoslavije. Dobitnica je “Estradne nagrade Jugoslavije” i mnogih drugih priznanja. U suradnji s najpoznatijim domaćim autorima objavila je četiri albuma i nekoliko singlova, od kojih publika pamti uspješnice “Kap po kap dani nestali u moru” i “A još mi ne daš mira”.

Jasna Gospić danas živi porodični život u Pragu i predstavnica je nekoliko svjetskih modnih kompanija poput Roberto Cavalli, Tara Jarmon i Sergio Taccini. Zalaže se za pitanja žena u društvu i počasna je članica udruženja “Žene ženama”.



Telefon2 15:23, 14 januar 2009 (CET)

Genetski Modifikovani Organizmi

Članak

Genetička modifikacija, u najširem smislu, može da podrazumijeva svaku promenu u genomu, što može da bude posljedica rekombinacije roditeljskih gena u potomku, a dobija se ukrštanjem roditeljskih parova – hibridizacijom u postupku oplemenjivanja i selekcije organizama. Promene genoma mogu da budu i promene u broju hromozoma, ili krupnije promene u njihovoj strukturi, što se dobija tehnikama citogenetike. Genetička modifikacija može da bude izvedena na nivou gena , ili manje grupe gena, tehnikama molekularne genetike, odnosno genetičkog inženjeringa. Svi organizmi dobijeni na navedene načine mogu se smatrati genetički modifikovanim. To nas navodi na zaključak da nazivi koji se koriste da opišu organizme sa genskim promenama o kojima je ovde riječ, možda i nisu najsretnije odabrani. Ne ulazeći u šira razmatranja, može se reći da se pod genetički modifikovanim organizmima (GMO) podrazumevaju oni, kojima je genski sastav izmenjen na način koji se nikada ne bi desio klasičnim razmnožavanjem, ili prirodnom rekombinacijom postojećih gena vrste. Ovim genetički modifikovanim, ili transgenim organizmima genetička struktura je izmenjena na način koji se nikada ne bi desio u prirodi. Genske konstrukcije kojima je izmenjen genom domaćina najčešće potiče od sasvim nesrodnih vrsta, čime se poništavaju sve granice u prirodnom genskom toku izmena nasljednih informacija. Mjesto kreacije GMO je labaratorija. Oni su tako genetički inženjerovani da u svojoj DNK sadrže strani gen, ili gene koji je unešen labaratorijskim metodama i tehnikama. Izvori gena kojim se manipuliše u DNK domaćina se nalaze u biljnom svijetu, kao i u svijetu mikroorganizama, insekata i životinja, uključujući i ljude.

Izvori

http://www.znanje.org/i/i26/06iv08/06iv0805/gmo.htm-sta su genetski modifikovani organizmi? http://www.consumer.org.rs/


Emir Hasagic 15:08, 23 januar 2009 (CET)

Izvori

213.91.127.53 21:40, 23 januar 2009 (CET)

Svoje domaće utakmice KK Bosna ASA BH Telecom igra u Centru Skenderija, u dvorani "Mirza Delibašić". Centar Skenderija nalazi se u srcu Sarajeva, na adresi Terezije bb, stotinjak metara udaljen od prostorija kluba. Radi se o dvorani izgrađenoj 1969. godine i renoviranoj od te godine u više navrata.



POVIJEST


Dvorana "Mirza Delibašić" prima oko 6,500 gledalaca. Od toga se 3,816 gledalaca mže smjestiti u stolice na istočnoj i zapadnoj tribini, oko 1,400 na klupe na obje strane u parteru, dok se na sjeveru i jugu naaze montažne tribine koje primaju po 200 do 1,000 gledalaca u zavisnosti od postavke.



Dvorana "Mirza Delibašić" ime je dobila po najvećem sportsiti koji je ikada nastupao za naš klub. U sebi, ona nosi duh slavnih generacija koje su osvajale titule na mnogobrojnim takmičenjima i prenosi emocije pobjeda na malde naraštaje koji tek dolaze.

Trodimenzionalni prikaz

Za utakmice manjeg značaja ili u slučaju da je Dvorana "Mirza Delibašić" zauzeta, KK Bosna ASA BH Telecom svoje domaće utakmice igra u Dvorani 1 Centra Skenderija koja na jednoj tribini prima oko 1,000 gledalaca.


Izvor teksta


scooby-doo

RADNJA

Scooby-Doo i društvo idu u misterije.Veliku pomoć im pruža njihov kombi„MISERY MACHINE“.U svakoj epizodi se suoče sa strašnim maskiranim zlikovcima,a na kraju otkriju ko je to.U ssvakoj epizodi se razdvoje{Shagi i Scooby,Fred,Daphne,Velma} LIKOVI]

  1. 1Scoobert Scooby-Doo
  2. 2Fred Jones
  3. 3Velma Dinklej
  4. 4Shaggy Roogers
  5. 5Daphne Blake

Ponekad se ovoj slavnoj grupi pridruži i Scraapi Corniles Doo[Scrapi-Doo]



PISAO.Din Ferizović


Električna osovina

Članak

Električna osovina je sinhroni hod raznih dijelova radnog mehanizma.

Za neke radne mehanizme zahtijeva se sinhroni hod dviju ili više osovina. Ako je razdaljina osovina velika, mehanički spoj postaje složen, a negdje se ne može ni izvesti. Tu električna osovina zamjenjuje mehaničku. Takva tehnika ima široku primjenu (hidrotehnički uređaji npr. brane, ustavi, pokretni mostovi, velike dizalice, transporteri, tekstilni strojevi i sl.). Ima više izvedbi, s raznim vrstama električnih uređaja, s pomoćnim motorima za sinhronizaciju i bez njih.

Neke izvedbe električne osovine:

  • A s pomoćnim asinhronim motorima za izjednačenje;
  • B električna osovina asinhronih motora sa zajedničkim otporom u rotorskom krugu;
  • C električna osovina sa sinhronim pomoćnim motorima;
  • D električna osovina s nezavisno uzbuđenim istosmjernim motorima;
  • E električna osovina sa serijski uzbuđenim istosmjernim motorima


Izvori

  • Elektromotorni pogoni - Prof.dr.ing. Berislav Jurković
  • Osnovi elektrotehnike - Prof.dr.ing. Redenko Wolf


Adomahmut 22:12, 6 februar 2009 (CET)

Tanja Miletić Oručević

Biografski podaci

Rođena je 6.2.1970. u Sarajevu. Nakon školovanja u Mostaru i Sarajevu, završila magistarski studij dramske režije na Državnoj teatarskoj školi (PWST im. Ludwika Solskiego) u Krakowu 1999.Bavi se pozorišnom i radio režijom, te pedagoškim radom u oblasti glume.Piše i objavljuje teatrološke eseje, uglavnom o bosanskohercegovačkoj i južnoslavenskoj suvremenoj drami. Prevodi s poljskog jezika.

Predstave

  • Jean Genet: Sluškinje, Studio Laznia Krakow
  • Slobodan Šnajder: Zmijin svlak, Studio Laznia Krakow
  • Graffiti o vrlini, scenario sa Zoranom Mlinarevićem po djelima Bertolda Brechta, SARTR Sarajevo
  • Kazimierz Brandys / Radovan Marušić: Škripa vremena, BNP Zenica
  • Mark Ravenhill: Shopping & F***ing, MESS Sarajevo
  • Nikolaj Koljada: Kokoš, NP Tuzla
  • Gina Moxley: Danti-Dan, Pozorište mladih Sarajevo
  • Dž. Latić / H. Džafić: Srebrenički inferno, BNP Zenica
  • Sarah Kane: Pročišćeni, MESS Sarajevo
  • Maksim Gorki: Do dna, BNP Zenica
  • Feral Tribune Cabaret, Putujuće pozorište Hasije Borić
  • Damir Šodan: Noć dugih svjetala, MTM Mostar
  • Almir Bašović: Re: Pinochio, CTC Skopje
  • Eugene Ionesco: Ludilo udvoje, BNP Zenica
  • Harold Pinter: Bez pogovora, BNP Zenica
  • korežija sa Seadom Đulićem: Ibrahim Kajan: Katarina Kosača, MTM Mostar
  • Irgan Horozović: Priče iz šadrvanskog vrta, Festival Dionysia Rim
  • Bertold Brecht: Pir malograđana, Fakultet humanističkih nauka Mostar
  • Almir Imširević: Kad bi ovo bila predstava, Fakultet humanističkih nauka Mostar
  • Vasilij Sigarjev: Bubamara, FHN Mostar
  • Magdalena Fertacz: Apsint FHN Mostar

Radio

  • 7 radio novela u produkciji Radija Federacije
  • "Draga Tila" - radio drama Slobodana Šnajdera u produkciji Radija Federacije
  • Prva nagrada na konkursu BH Radija 1 za dramu "Ćamil i ja" prema prozi Šejle Šehabović


Prijevodi

  • Poezija

Wislawa Szymborska, Czeslaw Milosz, Marcin Swietlicki, Andrzej Bursa

  • Witold Gombrowicz: Bakakaj (Izdanja: "Dani" Sarajevo i "Fraktura" Zagreb)
  • Mortal Kombajn: Antologije poljske drame XX stoljeća, izdanje MESS Sarajevo

Izvori

afiše predstava i sajtovi BNP Zenica i NP Tuzla

Tanja MO 23:37, 19 februar 2009 (CET)


Buhtle sa marmeladom

Članak

Buhtle sa marmeladom su omiljeni slatkis iz bosanske kuhinje.Buhtle su inace specialitet iz vise evropskih zemalja:Njemacka, Austrija, Madjarska pa i iz Bosne. Prave se od tijesta sa kvascem ili germom a potrebni sastojci su sljedeci: 1/2 kg brasna 1/4 l mlijeka 20 g kvasca(germe) 50 g putera 2 jaja 1 limun (izribana kora)

         malo soli

Sastojke koristiti na sljedeci nacin:u jednu zdjelicu pomijesati prvo malo brasna, kvasac malo secera i pola kolicine mlakog mlijeka.Tu smjesu malo ostaviti da odstoji.Kad je smjesa malo nadosla dodati je preostalom brasnu, i zatim dodati i ostale sastojke, sve dobro nakuvati i ostaviti pokriveno da odstoji jos nekih pola sata da nadodje.Kad je tijesto nadoslo podijeliti tijesto na deset okruglih "kolaca" isvaki od njih filovati bestiljom od sljiva.Ovo je tipicna bosanska verzija, u drugim zemljama se buhtle filuju visnjma ili uopste ne.Kad su buhtle filovane onda ih poredati u jednu podmazanu tepsiju, te ih jos malo ostaviti da odstoje.Ugrijati pecnicu na 180°C, buhtle jos premazati umucenim jajetom i peci ih nekih 45 Min.

Brisati  ODBIJENO - recepti nemaju šta tražiti na Wikipediji. Mada ću probati recept, ako mi uspije.--CER@ 11:11, 27 februar 2009 (CET)

Izvori

"Back Vergnügen wie noch nie" von Christian Teubner und Annette Wolter (22. Auflage 1992)

Dvorana Mirza Delibašić

Članak

Angela Riego 08:51, 26 februar 2009 (CET)

Candida albicans

Članak

Candida albicans je diploidna gljiva koje se razmnožava seksualnim putem ali ne dolazi do mejoze. Dovodi do nastanka oportunističkih oralnih i genitalnih infekcija kod ljudi. Sistemne gljivične infekcije su značajne kod imunokompronitiranih pacijenata (AIDS, pacijenti na kemoterapiji, ili transplantirani pacijenti). Oboljenja koje uzrokuje candida se mogu javiti i kod pretjerane primjene antibiotika, kao i kod neadekvatne prehrane (visok unos ugljikohidrata) C. albicans je komenzal i nalazi se u normalnoj flori usne šupljine. Normalno se C. albicans može nalaziti kao dio fiziološke flore kod 80% humane populacije, bez štetnih efekata a njen prekomjeran rast i razmnožavanje se manifestira pojavom kandidijaze. Kandidijaza može zahvatiti genitalni trakt, probavni trakt ili se može naći u krvi.


Izvori

^ "Factors Affecting the Morphology of Candida Albicans" Dan Otho McClary Annals of the Missouri Botanical Garden, Vol. 39, No. 2 (May, 1952), pp. 137-164. doi:10.2307/2394509


Mardesar 10:56, 27 februar 2009 (CET)

Yes check.svg Urađeno - napravljen članak Candida albicans --CER@ 11:10, 27 februar 2009 (CET)

SEKSIZAM

Seksizam je naziv za ideologiju koja polazi od postavke da se fizičke i mentalne razlike među spolovima moraju reflektirati na različiti položaj rodova u društvu.

Zbog sve većeg uticaja feminizma u 20. stoljeću i ustanovljavanja jednakosti muškaraca i žena kao pravnog standarda u mnogim zapadnim državama, a seksizam je s vremenom stekao drugo, pejorativno, značenje koje se odnosi na vjerovanje u urođenu fizičku ili mentalnu inferiornost suprotnog spola/roda, odnosno mržnju prema suprotnom spolu/rodu.

   * Mizoginija - mržnja žena kod muškaraca, ženomrstvo
   * Mizandrija - mržnja muškaraca kod žena, muškomrstvo
   * Heteroseksizam - pristup i stav koji promovira heteroseksualnost kao jedini legitimni oblik ljudske seksualnosti, te ignorira postojanje drugih seksualnih orijentacija, negira postojanje lezbijki, gej muškaraca i biseksualnih osoba.

Vidi još: [uredi]

   * Homofobija
   * Bifobija
   * Heterofobija
   * Transfobija
   * Šovinizam
   * Ksenofobija
                             Dražen Žerić Žera (Tina,Crvena Jabuka)
                              Kapetanović Haris (Bambinosi,Teška industrija)
                              Srđan Beatović
                    Linija života 1980
                    Članovi : Mario Vasojević (Rusija)
                              Adnan medija (Mjesečari)
                              Samir Ćeremida (Plavi Orkestar)
                              Haris kapetanović (Bambinosi,Teška Industrija)
                    Flota :  1981 
                    Članovi:  Jadranko Dado Đihan(Hari mata Hari,Kongres)
                              Darko Jelčić(Crvena Jabuka)
                              Haris Kapetanović(Bambinosi,Teška industrija)
                    Bambinosi: 1996
                    Članovi:  Zlatan Demirović
                              Haris Kapetanović(Teška industrija)
                              Haris Đinić
                              Đorđe Kapor
                              Alen Mustafić(Teška industrija)
                    Teška Industrija: 1995
                    Članovi:          Vedad Hađiabdić
                                      Alen Mustafić
                                      Dino Olovčić
                                      Haris Kapetanović
                                      Admir Ćeremida(Plavi orkestar)

=== Članak === Damjan Brezovec


Izvori

Hkpt63 22:49, 27 mart 2009 (CET)