Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku/2018.

U ovom članku nalaze se riječi kod kojih se javlja kolebanje kako ih pisati. Ove riječi potvrđene su ili pravopisom ili kroz konsenzus korisnika Wikipedije na bosanskom jeziku i koriste se kako bi se prvenstveno poštovao pravopis bosanskog jezika, ali i u cilju izbjegavanja tehničkih poteškoća pri korištenju ove Wikipedije. Konsenzus se postiže u pravopisnom okviru u situaciji kad postoji više mogućnosti, odnosno više pravila i kad je govornicima ostavljena mogućnost da se opredijele za jedno pravilo koje će imati prednost u odnosu na druga ponuđena. Samo u ekstremnim situacijama dozvoljeno je postići konsenzus izvan pravopisnog okvira kad je to uvjetovano tehničkim ili nekim drugim vanrednim faktorima, uz napomenu da se izašlo iz pravopisnog okvira. Za više informacija ili ako smatrate da je napravljena greška u standardizaciji, pogledajte članak o jezičkim standardima na Wikipediji na bosanskom jeziku.

Na lijevoj strani nalaze se pravilni oblici riječi, koji su podebljani, a na desnoj su nepravilni oblici, koji nisu podebljani. Pravilni i nepravilni oblici odvojeni su crtom. Neke riječi mogu imati dva ili više pravilnih oblika. Između njih stoji kosa crta, npr: ludak / luđak. Oblici su poredani abecedno.

U članku se nalaze i sinonimi, s tim da prvi navedeni sinonim ima prednost i koristi se u naslovima članaka, kategorijama i slično (kako bi se olakšala administracija na Wikipediji i postigla uniformnost) dok se drugi sinonim piše u zagradi, iza prvog. Oba sinonima mogu se naizmjenično koristiti u tekstu.

Npr: hiljada (tisuća) – iljada. Hiljada i tisuća su sinonimi, a iljada je nepravilan oblik. Hiljada ima prednost i koristi se u naslovima članaka, kategorijama i slično dok se i hiljada i tisuća mogu koristiti u tekstovima članaka.

Ponekad je nakon navođenja oblika neke riječi potrebno navesti i dodatno objašnjenje samog značenja riječi ili neko drugo objašnjenje, a navodi se na kraju reda u zagradi.

Npr: austrougarski period – austro-ugarski period (napomena: složeni pridjevi pišu se sastavljeno, kao jedna riječ).

Dakle, nakon pravilnog i nepravilnog oblika naveli smo i dodatno objašnjenje u zagradi o vrsti pridjeva i načinu njihovog pisanja.

Napomena: U ovaj članak ne upisujte komentare. Ako želite unijeti neku riječ, a sigurni ste da se ne kosi s pravilima pravopisa bosanskog jezika, možete je navesti u skladu sa gore navedenim uputama. Za sve nedoumice ostavite komentar na stranici za razgovor ili članku o jezičkim standardima.

Sadržaj:	A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž 0–9

A

• abdest – avdest
• adađo / adagio (muzika)
• Afganistan – Avganistan
• ajvar – hajvar
• ako Bog da (kad se nešto uslovljava Božijom voljom) – akobogda (prilog)
• aktualan / aktuelan
• alat – halat
• alegro / allegro (muzika)
• Allah – Alah
• Alpe – Alpi
• aluminij – aluminijum
• ambasada / veleposlanstvo
• amidža (stric) – amiđa
• Armenija – Ermenija, Jermenija
• Atena (mitologija)
• Atina (geografija)
• audiosnimak – audio-snimak; audio snimak
• august (kolovoz) – avgust
• australski / australijski
• Austro-Ugarska Carevina (monarhija) – Austrougarska carevina
• Austro-Ugarska – Austrougarska
• austro-ugarski (kad se odnosi i na Austriju i na Ugarsku posebno)
• austrougarski (kad se odnosi na Austro-Ugarsku kao cjelinu)
• automehaničar – auto-mehaničar
• autoput – auto-put
• avaz – havaz
• avion – avijon
• aždaha – aždaja
• azot / dušik

B

• Babilon – Vavilon
• bajrak – barjak
• Bajram šerif mubarek olsun / Blagoslovljen ti Bajram časni (bajramska čestitka)
• bajram-namaz / bajramski namaz – Bajram-namaz (molitva, vrsta ibadeta)
• Bajram (blagdan)
• Banija – Banovina (peripanonska regija u Hrvatskoj, spominje se često u kontekstu s Likom i Kordunom)
• Banja Luka / Banjaluka (gen. Banje Luke / Banjaluke, dat./lok. Banjoj Luci / Banjaluci; prid. banjalučki / banjolučki)
• barbar / barbarin – varvar, varvarin
• Barselona / Barcelona
• bas-gitara – bas gitara
• Bavarska – Bavari(j)a, Bajern, Bayern (engleski, njemački)
• Bembaša / Bendbaša – Bentbaša
• bezbjednost / sigurnost
• bežičan, bežično – bežićan, bežićno
• bh. / bosanskohercegovački – BH., b-h, be-ha, BE-HA
• bici / bitki – bitci (dativ/lokativ riječi bitka)
• Bitka za Pofaliće
• Bizant / Bizantija (prid. bizantski / bizantijski) – Vizant / Vizantija
• Bochum – Bohum (ali: Bohumljanin – Bochumljanin)
• boem / bohem
• Bosanska krajina – Bosanska Krajina, Bosanska kraina
• Bosanski pašaluk – Bosanski Pašaluk
• bošnjački narod – Bošnjački narod, Bošnjački Narod
• božiji – božji
• brđanin (mn. brđani) – brdžanin
• brijeg (mn. bregovi / brijezi) – brjeg

C

• cijel / cio – cjel
• crescendo / krešendo (muzika)

Č

• četvero / četvoro
• čoban – ćoban

Ć

• ćevabdžinica – ćevapdžinica, čevapdžinica, ćevapnica
• ćevap – čevap
• ćirilica – ćerilica, čerilica, čirilica, ćilirica
• ćošak – čošak

D

• daidža (ujak) – daiđa, dajdža
• dečko / dječko
• demokracija / demokratija
• diplomacija / diplomatija
• djelimično / djelomično
• Doboj-Istok – Doboj Istok, Doboj istok
• Doboj-Jug – Doboj Jug, Doboj jug
• domovina / otadžbina
• Donji Vakuf – Donji-Vakuf
• donjovakufski – donjevakufski, donje-vakufski, donjo-vakufski
• doslovce / doslovno
• drugačije / drukčije
• Drugi svjetski rat – Drugi Svjetski Rat
• dug (komp. dulji / duži) / dugačak
• duhan – duvan

DŽ

• džak (vreća) – đak
• džamija – đamija
• Džebrail / Džibril
• dženet / džennet

Đ

• đak (učenik) – džak
• đavo (šejtan, vrag) – džavo
• Đurđev / Durđevdan / Jurjev / Jurjevo / Jurjevdan
• đurđevak – džurdževak

E

• efekat / efekt
• egzibicija / ekshibicija
• espreso – espresso
• etar / eter
• Europa (mitska ličnost)
• Evropa (kontinent) – Europa

F

• filtar / filter
• FK Sarajevo
• flopi – floppy
• fotoaparat – foto-aparat
• fudbal – futbal, fusbal

G

• (Gacko)-Gacka-Gacku – (Gacko)-Gackog-Gackom
• galaksija / galaktika
• Gazi Husrev-beg – Gazi Husrev Beg, Gazi Husrev-Beg
• gejm / gem (sport)
• glasati – glasovati
• gluh – gluv
• gol – go (sport)
• gospođica (skr. gđica) – gospodična
• Gruzija (Gruzijac / Gruzin, nom. mn. Gruzijci / Gruzini; prid. gruzijski / gruzinski)
• gustina / gustoća

H

• hajde – ajde
• hambar – ambar
• han / kan (titula)
• Han-Pijesak – Han Pijesak, Han pijesak
• helikopter – zrakomlat
• hemija – kemija
• hereza – jeres, jereza
• het-trik – het trik, hat trik, hat-trick
• hiljada (tisuća) – iljada
• Himalaje / Himalaji
• hirurg – kirurg
• historija (povijest) – istorija
• hljeb (kruh) – hleb
• hlor – klor
• Holandija – Nizozemska
• homorika / omorika
• hor (zbor) – kor
• hrđa – rđa
• hrđanje – rđanje
• hrišćanstvo / kršćanstvo
• Hrist / Krist
• hrom (hem. element) – krom
• hromozom – hromosom
• hvala – fala
• hvaliti – faliti
• hvatati – fatati

I

• inozemstvo / inostranstvo
• insulin / inzulin
• inšalah / inšallah
• intermeco / intermezzo (muzika)
• internet – INTERNET, Internet
• internet-stranica / internetska stranica – Internet stranica
• inženjer / inžinjer
• Isa (gen. Isaa, dat. Isau)
• islam – Islam (religije se pišu malim početnim slovom)
• Istanbul – Istambul, Istambol
• Italijan – Talijan
• italijanski – talijanski
• Ivan-planina – Ivan planina
• izliv / izljev
• izmijeniti – izmjeniti
• izmjena – izmijena
• izmjenljiv / izmjenjiv
• izvješće / izviješće

J

• jalah / jallah
• jamac / jemac
• januar (siječanj) (instr. jd. januarom / januarem)
• jednačina / jednadžba
• Jerusalem – Jerusalim, Jeruzalem
• Jevrej – Židov
• jezički (sistem za komunikaciju)
• jezični (koji se odnosi na organ)
• jon – ion
• jučer / juče
• jugoslavenski – jugoslovenski
• juli (srpanj) – jul
• juni (lipanj) – jun

K

• kabal / kabel / kabl
• kafa / kahva / kava
• kafez / kavez (krletka) (objašnjenje: krletka je uglavnom kućica za ptice)
• kafić – kavić
• kaiš – kajiš
• kalaj / kositar
• kaluf / kalup
• kamion – kamijon
• kanton – županija
• kaseta – kazeta
• kasino – kazino
• katoličanstvo / katolicizam
• katolikinja / katolkinja
• kavalir / kavaljer
• kestenast / kestenjast
• kinokamera – kino-kamera
• Kipar – Cipar
• kiseonik / kisik
• klaun / klovn
• ko – tko
• kofer / kufer
• konsenzus – koncenzus
• konsistentan / konzistentan (dosljedan)
• Konstantinopol / Konstantinopolj
• konsultacija / konzultacija (ali: konzulat)
• kontroverzno – kontraverzno
• koral / koralj
• korišćenje / korištenje
• Koruška – Kärnten, Karintija, Carinthia
• kosmopolit / kozmopolit
• kosmos / kozmos
• Kosovo – Kosmet, Kosovo i Metohija
• Kotor-Varoš – Kotor Varoš (gen. Kotor-Varoša / Kotor-Varoši)
• koverta / kuverta
• kovrča / kovrdža
• kralješnica / kralježnica
• kresta / krijesta
• krompir – krumpir
• kršćanstvo – Kršćanstvo (religije se pišu malim početnim slovom)
• krst / križ
• kuhati – kuvati
• Kurban-bajram (blagdan)
• kvalitet(a)
• kvantitet(a)

L

• labirint – lavirint
• lagahan / lagan
• lahak (gen. jd. lahka; odr. lahki; komp. lakši) / lak (gen. jd. laka; odr. laki; komp. lakši)
• lahko / lako
• lahkomislen / lakomislen
• Latvija – Letonija
• ledi / lejdi (titula / počast)
• lezbijka – lezbejka
• lijepo – ljepo
• lijev / liv
• litar / litra (jedinica za zapreminu)
• Litva / Litvanija (Litavac / Litvanac, nom. mn. Litavci / Litvanci; prid. litavski / litvanski)
• lobanja – lubanja
• ludak / luđak

LJ

• lješnik / lješnjak
• ljetni – ljetnji
• ljuljačka / ljuljaška

M

• Madžarska / Mađarska
• makaroni / makarone
• Makedonija – FYRM, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija
• marama / mahrama
• mašala / mašalah / mašallah – mašAllah (nepravilna upotreba velikog slova)
• Maur / Mavar
• mehak / mek (v. lahak / lak)
• Meka – Mekka
• metod(a)
• Mezopotamija – Mesopotamija
• milijun / milion – milijon
• minuta / minut (gen. jd. minute / minuta)
• molekul(a)
• mrkva – šargarepa
• musala / musalla
• muzika – glazba

N

• naočale / naočali / naočare / naočari
• naprimjer / npr. / primjerice – na primjer
• naranča / narandža – naranća, naranđa
• naslijeđe / nasljeđe
• nasljednik – naslijednik
• nauka / znanost
• nešta / nešto
• Nijemac – Njemac
• nikal / nikl
• Novi zavjet – Novi Zavjet

NJ

• Njemačka – Nijemačka, Njemaćka, Nijemaćka
• Njemica – Nijemica
• njen / njezin

O

• odsjek – odsijek
• okean – ocean
• oklada / opklada
• Omer-paša – Omer Paša, Omer-Paša
• opći / opšti
• općina / opština
• opticaj / optjecaj
• orijent – orjent
• Orijent (Istok – istočne zemlje i narodi)
• orijentacija – orjentacija
• Osmanlije – Otomani
• osmanlijski / osmanski – otomanski
• Osmanlijsko / Osmansko Carstvo – Otomansko carstvo
• osnov / osnova
• Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić" / OŠ "Safvet-beg Bašagić" – Osnovna škola Safvet-beg Bašagić
• otcijepiti – odcijepiti, odcjepiti
• otcjepljenje – odcjepljenje
• otkad(a) / od kada – odkad
• ovdje – ovde, ovdi, ovđe

P

• pasoš – putovnica
• Perzija – Persija
• pianissimo / pijanisimo (muzika)
• pijun – piun
• Pirineji – Pireneji
• planet / planeta
• polovica / polovina
• ponedjeljak – ponedeljak
• porcelan / porculan
• posjeta – posjet
• poslijeratni – posljeratni
• posljednji – poslednji
• potpredsjednik – podpredsjednik
• pozorište (teatar) – kazalište
• prahistorija / prethistorija (prapovijest)
• prelaz / prijelaz
• preliv / preljev
• prelom / prijelom
• prenos / prijenos
• prestup / prijestup
• prevod / prijevod
• prevoz / prijevoz
• prihvaćati / prihvatati
• pristranost / pristrasnost
• privreda – gospodarstvo
• projekat / projekt
• promaha (propuh) – promaja
• Prvi svjetski rat – Prvi Svjetski Rat
• puhati – duvati

R

• računar / računalo / kompjuter
• radiosignal – radio-signal, radio signal
• radiotelevizija – radio-televizija, radio televizija
• rajon / rejon
• razvoj (razvitak)
• redatelj / reditelj / režiser
• redovno – redovito
• rijedak / rijetka / rijetko – rjedak / rjetka / rjetko
• riža (pirinač)
• rječnik – riječnik
• rjeđi – rijeđi
• romanca / romansa
• Romi – Cigani
• Rumunija – Rumunjska
• Rusija (Ruska Federacija)

S

• SAD (skr. za Sjedinjene Američke Države), gen. SAD-a
• sagovornik / sugovornik
• saopćenje / saopštenje / priopćenje / priopštenje
• sapun – safun
• saradnik / suradnik
• savremeni / suvremeni
• sedmica (tjedan) – ned(j)elja
• sekunda – sekund
• shema / šema
• shvaćati / shvatati
• sistem – sustav
• Sjedinjene Američke Države (Sjedinjene Države) – Sjedinjene Američke države, Sjedinjene američke države
• Skender-Vakuf – Skender Vakuf
• Slaveni – Sloveni
• slijèdēći (nekoga / nešto) – sljédēći
• sljedēćī (u nizu, naredni, idući)
• Slovenac
• slovenski – slovenački
• službenik – dužnosnik
• Smail-aga – Smailaga, Smail-Aga
• smjer – smijer
• sniježan / snježan
• snimak / snimka
• sol / so
• sport – šport
• srednji vijek – Srednji vijek
• srednjovjekovni – srednjovijekovni
• Srem / Srijem (prid. sremski / srijemski)
• sretan – srećan
• Sri Lanka / Šri Lanka
• stadion – stadijon
• stahor / štakor
• staja / štala
• Stari zavjet – Stari Zavjet
• stoni / stolni
• stub / stup
• sudija / sudac
• Suec / Suez (prid. suecki / sueski; Suecki kanal / Sueski kanal)
• suh – suv
• sumnja – sumlja
• svećenik / sveštenik
• Sveto pismo – Sveto Pismo

Š

• šizofrenija – shizofrenija
• Štajerska – Styria, Steiermark
• štala
• Švajcarska / Švicarska

T

• tačka – točka
• takmičenje (natjecanje)
• također – takođe
• Teksas – Texas
• tenisač / teniser
• teritorij(a)
• tok – tijek
• trenutačno / trenutno
• truhlo – trulo
• truhnuti – trunuti
• tužilac (tužitelj) – tužioc (u nominativu jednine; ali tužilaca – tužioca u genitivu množine)
• TV-serija – TV serija

U

• ubica / ubojica
• ubistvo / ubojstvo
• učestvovati / sudjelovati
• udio / udjel
• udovica – hudovica
• ugljenik / ugljik
• umet / ummet (isl.)
• unutarnji / unutrašnji
• uporedba / usporedba
• upotreba – uporaba
• upotrijebiti – upotrebiti
• uprkos / usprkos
• u redu (tj. dobro, OK) – uredu (biti u uredu)
• uslijed / usljed
• uslov / uvjet
• ustvari (zapravo) – u stvari
• uticaj / utjecaj

V

• vakum / vakuum
• varoš (gen. jd. varoši / varoša)
• vazduh / zrak
• veče / večer
• videokaseta – video-kaseta; video kaseta
• vijek (nom. mn. vijekovi / vjekovi)
• vikipedijski članak – Wikipedijski članak (pravilo br. 5 o pisanju pridjeva na -ski nastalih iz riječi stranog porijekla u pravopisu)
• visok (gen. jd. visoka; komp. viši)
• vizualno / vizuelno
• Vlašić – Vlašič
• vodik / vodonik
• vodstvo / vođstvo
• volt(a) (gen. mn. volta / volti)
• voz – vlak
• vrijedan – vrjedan [ali: vredniji – vr(i)jedniji]

Z

• Zabranjeno pušenje – Zabranjeno Pušenje (muzički bend)
• zahtijevati – zahtjevati
• zaliv / zaljev
• zapovijed / zapovijest
• zulhidždže / zulhidže
• zvaničnik – dužnosnik

Ž

• žutiti (činiti nešto žutim)
• žutjeti (postajati žut)

W

• Wikipedia – Wikipedija (u nominativu se piše kao i u engleskom jeziku, iz kojeg je preuzeta riječ)
• Wikipediji – Wikipedii (u ostalim oblicima dodaje se slovo j, npr: članak na Wikipediji)
• Wikipedijin – Wikipediin

Struktura rečenice

U bosanskom jeziku, za razliku od novijih tendencija u hrvatskom jeziku, rečenica je najčešće strukturirana tako da nakon punog subjekta dolazi puni predikat bez "lomljenja" subjekta enklitikom i smještanja glagola na kraju rečenice (germanizacija rečenice).

Pravilno napisana rečenica izgleda ovako:

• Alija Izetbegović uživao je veliki ugled i na Istoku i na Zapadu.

Subjekat je: Alija Izetbegović.

Predikat je: uživao je.

Nepravilno napisana rečenica izgleda ovako:

• Alija je Izetbegović uživao veliki ugled i na istoku i na zapadu.,

gdje je subjekat prepolovljen pomoćnim glagolom jesam (je), dok je glavni glagol (uživao) smješten iza prepolovljenog subjekta. Ovakva tendencija, odnosno germanizacija rečenice primjetna je u hrvatskom jeziku i nije svojstvena tradiciji bosanskog jezika.

Enklitike

Enklitike su skraćeni oblici pomoćnih glagola biti (odnosno jesam) i htjeti (sam, si, je, smo, ste, su; ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i ličnih zamjenica (me, te, ga, mi, ti, joj, nj, je/ju, nam, vam, im) te povratne zamjenice (se). One nemaju naglasak, već se u izgovoru naslanjaju na naglašenu riječ koja stoji ispred njih. To se odražava i na njihov položaj u pisanoj rečenici, pa je tako neispravno napisati enklitiku neposredno iza interpunkcijskog znaka, tj. nakon umetnutog dijela rečenice (koji može biti odvojen zarezima, crtama ili zagradama), iza kojeg po prirodi jezika, odnosno govora dolazi kratka pauza.

Nepravilno:

1. André Malraux (čit. Malrô) je bio francuski književnik...

Pravilno:

1. André Malraux (čit. Malrô) bio je francuski književnik...

Futur I

Ako enklitika dolazi iza infinitiva glagola na -ti (npr. čitati, ispasti), u pismu se ispušta završno -i: čitat ću, čitat ćeš, čitat će, ispast ću, ispast ćeš, ispast će. Pod uticajem izgovora razvilo se i sastavljeno pisanje oblikâ futura I od glagola na -ti s enklitikom iza infinitiva: čitaću, čitaćeš, ispašću, ispašćeš. Dozvoljena su oba načina pisanja, ali se ne smiju miješati u istom tekstu.

O pisanju stranih imena

• Imena iz jezika koji se služe latinicom (engleski, francuski, njemački, španski itd) – mogu se pisati i izvorno (po pisanju) i fonetski (po izgovoru), s tim da se prednost ipak treba dati izvornom (fonetski se više koristi u udžbenicima za osnovne škole). Kod manje poznatih imena koja se navode prvi put trebaju se navesti oba oblika. Što se tiče udomaćenih imena/naziva (a to su većinom geografski pojmovi), oni se ne trebaju mijenjati, tj. pišu se u tom udomaćenom obliku. Pridjevi na -ski nastali od ovih stranih imena pišu se samo fonetski; dakle: Shakespeare – šekspirski, Leipzig – lajpciški. Nazivi stanovnika izvedeni od stranih imena naseljenih mjesta također se pišu fonetski: Bohumljanin (: Bochum), Dablinac (: Dublin).
• Imena iz jezika koji se služe ćirilicom transkribiraju se, i to tako da se slova za glasove koji su u datom jeziku isti kao glasovi u našem prenose latiničkim slovima za te glasove (npr., Ч se prenosi kao Č itd), a za ostala ćirilička slova za glasove koje naš jezik nema postoje određena pravila. Primjeri za ruski: e (kad je na početku riječi/sloga i iza drugog vokala) = je; ё = jo; л/н + ь = lj/nj; л/н + e/и = lje/lji/nje/nji; щ = šč (ovo slovo ima i u bugarskom, ali se iz njega prenosi kao št); ь, ъ = izostavljaju se (kad stoje iza suglasnika na kraju riječi); ы = i; э = e; ю = ju; я = ja. Nastavak -ий (-ij) = -i, a nastavak -aя (-aja) = -a. Dalje, ona 3 makedonska slova prenose se ovako: ѓ = đ, ќ = ć, ѕ (izgovara se dz, kao jedan glas) = z.
• Imena iz jezika koji se služe ostalim pismima pišu se fonetski. a) Iz kineskog: Kinezi su 1979. pozvali svijet da se pridržava njihove pinyin-transliteracije. Prema njoj se treba pisati Mao Zedong, Lu Xun, Deng Xiaoping, Taiwan. Međutim, kod nas su uobičajeni i oblici Mao Ce Tung i slično i to se i dalje može koristiti, ali treba stvarati uvjete za pridržavanje službene pinyin-transliteracije. b) Iz arapskog: Dvočlana imena pišu se s crticom: Ebu-Leheb, Abdul-Muttalib, Zul-Karnejn. Ako se određeni član upotrijebi samo s prezimenom, onda se piše velikim početnim slovom, npr. El-Arebi, Et-Tarebi. Što se tiče skraćenice b. (ibn/bin, bint), ako ona dođe između dvaju članova imena, oba se člana mijenjaju po padežima: Abdullah b. Abbas (nominativ), Abdullaha b. Abbasa (genitiv) itd. Ako se ibn/bint ne skraćuje, na početku imena piše se Ibn-Kesir, a unutar imena Ali ibn Ebi-Talib.

Ovo sve iznad navedeno odnosi se na pisanje stranih imena latinicom u našem jeziku. U ćirilicu se imena uvijek prenose fonetski (vidjeti, npr, Wikipediju na srpskom jeziku).

Literatura

Prilikom potvrđivanja ispravnosti pojedinih riječi koristimo se sljedećom literaturom o bosanskom jeziku, ali, pored toga, i nekim karakterističnim rječnicima iz srpskohrvatskog jezika kad se radi o pisanju stranih riječi:

• Gramatika bosanskoga jezika, Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić
• Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, Alija Isaković
• Gnijezdo lijepih riječi (pravilno-nepravilno), Senahid Halilović
• Pravopis bosanskoga jezika, Senahid Halilović, 1996.
• Pravopis bosanskoga jezika - priručnik za škole, Senahid Halilović, 200.
• Bosanski, hrvatski, srpski: aktuelni pravopisi. Sličnosti i razlike, Hasnija Muratagić-Tuna
• Veliki rječnik stranih riječi, Bratoljub Klaić
• O bosanskom jeziku, o propadanju Bosne, i ... o vama, Midhat Riđanović

Također pogledajte

• Pravopis bosanskog jezika
• Usporedna tabela biblijskih i kur'anskih imena u bosanskom jeziku

Vanjski linkovi

• Gnijezdo lijepih riječi (pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku)