Wolfsburg

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Koordinate: 52°25′23″N 10°47′14″E / 52.42306°N 10.78722°E / 52.42306; 10.78722
Wolfsburg
Grad
DEU Wolfsburg COA.svg
Grb
Država  Njemačka
Pokrajina Flag of Lower Saxony.svg Donja Saksonija
Koordinate 52°25′23″N 10°47′14″E / 52.42306°N 10.78722°E / 52.42306; 10.78722
Površina 204,02 km2
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
 - ljeto Srednjoevropsko ljetno vrijeme
Poštanski broj 38400–38448
Web stranica: http://wolfsburg.de

Wolfsburg (Njemački izgovor: [ˈvɔlfsbʊʁk]) peti je najveći grad u njemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji. Nalazi se na rijeci Aller sjeveroistočno od Braunschweiga, leži na oko 75 km (47 mi) istočno od Hannovera i 230 km (143 mi) zapadno od Berlina.

Godine 2013, Wolfsburg je rangiran kao najbogatiji grad u Njemačkoj sa prihodom po stanovniku od 128.000 $, zbog napretka u auto-industriji.[1]

Wolfsburg je popularan kao lokacija sjedišta Volkswagen AG i najvećeg autoindustrijskog pogona na svijetu koji pokriva površinu veličine Gibraltara. Autostadt je atrakcija posjetioca fabrici Volkswagena koja posjeduje niz modela: Audi, Bentley, Bugatti, Ducati, Lamborghini, MAN, Neoplan, Porsche, Scania, SEAT, Škoda Auto i VW komercijalna vozila. Wolfsburg je jedan od nekoliko njemačkih gradova sagrađen tokom prve polovine 20. vijeka. Od njegovog osnivanja 1. jula 1938. kao doma za radnike koji prozivode "KdF-Wagen" (VW Buba) do 25. maja 1945, grad je bio poznat kao "Stadt des KdF-Wagens bei Fallersleben". Godine 1972, populacija je po prvi put prešla 100.000 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Wolfsburg se nalazi na južnom kraju drevne doline rijeke Aller na Mittellandkanal (središnji kanal). Ograničen je distriktima Gifhorn i Helmstedt.

Klima[uredi | uredi izvor]

Ukupna godišnja padavina je oko 532 mm (21 in) što je veoma nisko jer spada u deset najnižih izmjerenih podataka u Njemačkoj. Samo 7% svih meteoroloških stanica Njemačke meteorološke stanice bilježe manje brojke. Najsušniji je oktobar, najveće padavine su izmjerene u junu gdje meteorološke stanice mjere 1,9 puta veće padavine nego u oktobru. Padavine se teško preinačavaju i konstantno je distribuirana cijele godine. Samo 17% meteoroloških stanica bilježe niža godišnja odstupanja.

Historija[uredi | uredi izvor]

Dvorac "Wolfsburg" prvi put je spomenut 1302. u dokumentu domicilne plemićke loze Bartensleben. Prvobitno je utvrda pored Allera bila zaštićena vodenim rovom vijekovima kasnije. Godine 1372. prvi dokumentirani izvor govori da se Burg Neuhaus (dvorac Neuhaus) pojavio pored Wolfsburga. Nakon izumiranja porodične linije Bartensleben 1742. imovina i Schloss Wolfsburg (Wolfsburgov Dvorac) predat je Earlovima od Schulenburga. Komunalna plemićka kuća bila je važan poslodavac za bližnja naselja Rothenfelde i Heßlingen.

Neki od današnjih gradskih distrikta, uključujući Heßlingen, pripadali su Knezu od Magdeburga u 18. vijeku. Godine 1932. su ovi distrikti odvojeni od pruske provincije Saksonije i pripojeni u administrativni distrikt Lüneburg koji je pripadao Hannoveru.

Ostali gradski distrikti, poput Vorsfelde i sela, pretvorili su se u Wolfsburg iz okruga Helmstedt, koji su vijekovima pripadali kasnijem Knezu od Braunschweiga (Brunswick). Fallersleben i ostala sela pripadala su biračkom tijelu Braunschweig - Lüneburg ili Kraljevini Hanover.

Wolfsburg je osnovan 1. jula 1938. kao "Stadt des KdF-Wagens bei Fallersleben" (bos. Grad KdF automobila u Fallerslebenu), planirani grad centriran oko sela Fallerslebena, sagrađen za radnike fabrike Volkswagen (narodni auto) podignute za sastavljanje modela Volkswagen Buba.

Tokom Drugog svjetskog rata, vojni automobili, avioni i ostala vojna oprema napravljeni su tamo, uglavnom od natjeranih radnika i zarobljenika rata u tim fabrikama.[potreban citat] Godine 1942, Nacisti su na nekoliko mjeseci osnovali koncentracioni logor Arbeitsdorf u gradu.

Na nagovor britanskih okupacionih snaga, grad je preimenovan u "Wolfsburg" 25. maja 1945, po istoimenom dvorcu lociranom tamo. Ironično, 'Wolf' je bio nadimak Adolfa Hitlera među njegovim najbližim kolegama i također se nalazio u 'Vučjoj jazbini' i usvojenom imenu njegove sestre. Godine 1951, Wolfsburg je odvojen od Distrikta Gifhorn i postao je urbani distrikt.

Godine 1955. milionita VW Buba proizvedena je u Wolfsburgu. Poslijeratna proizvodnja Bube završila je u Wolfsburgu 1974, mada je njemačka proizvodnja Bube nastavljena u Emdenu do 1978. Fabrike u Wolfsburgu ostaju ključni dio Volkswagenovog proizvodnog kapaciteta.

Tokom godina Njemačkog ekonomskog čuda, Wolfsburg je doživio velike prilive radnika-imigranata, posebno iz Italije.

Godine 1958. napravljena je gradska vijećnica. Kasnije je 1960. Volkswagenwerk GmbH (ograničeno partnerstvo sa ograničenom odgovornošću) izmijenjeno u AG (dioničko društvo).

Tokom zemljišne reforme u Donjoj Saksoniji 1972. godine, 20 lokaliteta je dodano gradu kroz "Wolfsburg-Act". Wolfsburg je dobio status velegrada sa približno 131.000 stanovnika. Područje grada raslo je od 35 do skoro 204 kvadratnih kilometara. Godine 1973. najveća populacija grada dostigla je brojku od 135.000 stanovnika.

U 1982, A39 - sporedni put od A2 (Oberhausen–Hannover–Werder), napravljen je kao direktan autoput do Wolfsburga.

Godine 1988. grad je postao univerzitetski centar sa osnivanjem Univerziteta primjenjenih nauka Braunschweig/Wolfenbüttel. Današnje mu mu je ime "Ostfalia univerzitet primjenjenih nauka".

Kao promocija za lansiranje 5. generacije Volkswagen Golfa, grad Wolfsburg je dočekao posjetioce na internetu, na službenom priboru za pisanje i na svakom znaku ograničenja u gradu s imenom "Golfsburg" od 25. augusta do 10. oktobra 2003. Ova kampanja je privukla općenarodnu pažnju novina, radija i TV-a.

Na ljeto 2009, Wolfsburg je dobio općenarodnu pažnju kada je njegov nogometni klub, VfL Wolfsburg, osvojio Njemačku nogometnu ligu. Zabava je održana u centru grada s oko 100.000 ljudi, a bila je prva u historiji grada.

Kultura i atrakcije[uredi | uredi izvor]

Centar Wolfsburga je prilično jedinstven u Njemačkoj. Umjesto srednjovjekovne gradske vijećnice, Wolfsburg posjeduje novu i modernu atrakciju zvanu Autostadt (grad automobila). Stari dio grada, Alt Wolfsburg (de), prikazuje nekoliko plemićkih zgrada u tradicionalnom okvirnom stilu. Na vrhu brda pored rijeke Aller nalazi se Wolfsburg dvorac.


Autostadt je muzejski park na otvorenom posvećen automobilima koje posjeduje i kojim upravlja Volkswagen. U centru parka su paviljoni koji karakterišu Volkswagenovi veći brendovi: Volkswagen i Audi na sjeveru, dalje na jugu su SEAT, Škoda Auto, Lamborghini, Bentley, Bugatti i Premium Clubhouse. Odmah pored lagune je Porsche paviljon. Upečatljiv paviljon Volkswagen privrednih vozila nalazi se jugoistočno od parka.

Autostadt također uključuje: planetarij; hotel Ritz-Carlton; Phaeno Science Center, najveći muzej praktičnih nauka u Njemačkoj; odmaralište za skijanje po vodi; i privatni muzej umjetnina (Kunstmuseum Wolfsburg) specijaliziran u modernoj i savremenoj umjetnosti.

Sljedeća veća atrakcija jeste Wolfsburg Water Show, najveći svjetski muzejski šou sa vodenom-vatrenom-laserskom-video fontanom sa svojim do 70 metara visokim fontanama.[2]

Razvoj populacije[uredi | uredi izvor]

Od oko 1.000 stanovnika 1938. populacija grada se popela na 25.000 u 1950. i duplirala do 50.000 do 1958. Na 1. juli 1972. populacija Wolfsburga prvi put je prešla cifru 100.000 zbog suburbanizacije nekoliko sela koji su učinili Wolfsburg velegradom. U 1973. populacija je dostigla svoj najveći nivo: 131.971. Na kraju decembra 2010. 121.451 stanovnika registrovano je sa njihovim prebivalištem Wolfsburgu. Do kraja 2012. ovaj se broj povećao do 123.144.

Rang Nacionalnost Populacija (2013)
1. Flag of Italy.svg Italija 5,143
2. Flag of Poland.svg Poljska 1,022
3. Flag of Turkey.svg Turska 611
4. Flag of Portugal.svg Portugal 405
5. Flag of Russia.svg Rusija 401
6. Flag of Tunisia.svg Tunis 370
7. Flag of Syria.svg Sirija 278
8. Flag of Serbia.svg Srbija 272
9. Kina 269
10. Flag of Brazil.svg Brazil 251

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Grad Wolfsburg je podijeljen u 40 distrikta. Jedan ili više distrikta čine zajedno jedan od ukupno 16 lokaliteta koje reprezentiraju njihova vlastita vijeća. Svako vijeće ima lokalne službenike poput gradonačelnika.

Sprva su vijeća bila uspostavljana na 11 lokaliteta suburbaniziranih u 1972. godini. Ona su dijelom preuzela funkciju bivšeg vijeća grada svakog okruga. U 1991. i 2001. neki od lokaliteta su podijeljeni u manja područja tako da danas postoji 16 lokaliteta, svaki sa svojim vijećem za koja direktno glasaju građani.

Jedini izuzetak od ove organizacije jeste Allerpark (Aller Park), lokalna rekreativna zona koja okružuje Allersee jezero, područje fabrike Volkswagen pri čemu su oboje u centralnom gradskom području.

Administrativno područje Wolfsburga uključujue šest prirodnih rezervi. Pet njih se nalaze u drevnoj dolini rijeke Aller.

Muzeji[uredi | uredi izvor]

  • Kunstmuseum Wolfsburg (Muzej umjetnosti Wolfsburg) je međunarodno čuven i prikazuje savremenu i modernu umjetnost od 1994. godine
  • Städtische Galerie (Općinska galerija), nalazi se u Schloss Wolfsburgu (dvorcu Wolfsburg), prikazuje raznovrsne dijelove savremene umjetnosti
  • AutoMuseum Volkswagen otvoren je u staroj fabrici tekstila u Heßlingenu 1985. godine
  • Stadtmuseum Wolfsburg (Gradski muzej) moderni je muzej sa izložbom oko historije dvorca, regije i grada. Nalazi se unutar dvorca Wolfsburga.
  • Hoffmann-von-Fallersleben-Museum u dvorcu Fallersleben prikazuje historiju njemačke poezije i demokratije, posebno fikusirane na život Hoffmanna von Fallerslebena između 1798. i 1874. godine
  • Heinrich-Büssing-Haus u Nordsteimke otvoren je na inicijativu MAN-grupe u kući Büssingovog rođenja 1988. Pokazuje život Büssinga irazvoj od zanata u industriji.
  • Burg Neuhaus (dvorac Neuhaus) je rov koji pokazuje izložbu modela dvorca i vodenice, kasno-srednjovekovna oružja i dokumente koji se tiču života ljudi tog vremena prije 1800. godine
  • Autostadt je pored Disneylanda u Parizu najfrekventniji tematski park u Evropi. Tema je (auto)mobilnost.
  • Phæno je naučni centar sa 250 eksperimentalnih stanica na izložbenom prostoru od gotovo 6.000 kvadratnih metara. Arhitektonski neuobičajenu izgradnju je dizajnirao Zaha Hadid.
  • Romantikpark Landleben (tematski park Romantik Park Landleben) u Kästorfu prikazuje historijsko selo Donje Saksonije kombinirano sa parkovima i restoranima.

Sport[uredi | uredi izvor]

Najpopularniji profesionalni sporstski klub u gradu je VfL Wolfsburg, osnovan 1945. Muški nogometni klub je osvojio Bundesligu 2009, DFB Pokal i DFL-Supercup 2015. Ženski nogometni tim je bio čak uspješniji, osvajajući Bundesligu 2013. i 2014. kao i DFB-Pokal u 2013 i 2015. godini. Ženski tim je također uspio u osvajanju UEFA Women's Champions League u dvije uzastopne godine, 2013. i 2014.

Wolfsburg je također dom za hokejaški tim EHC Wolfsburg Grizzly Adams, koji je od 2007. došao na vodeću poziciju u njemačkoj ligi hokeja na ledu.

Također baziran u gradu je i teniski turnir Volkswagen Challenger, koji je bio održavan godišnje u Wolfsburgu od 1993.

Međunarodne veze[uredi | uredi izvor]

Sestrinski gradovi - pobratimljeni gradovi - povezani gradovi[uredi | uredi izvor]

Wolfsburg je pobratimljen sa sljedećim gradovima:

Wolfsburg ima vezu sa sljedećim udruženim gradovima:

Poznati ljudi[uredi | uredi izvor]

  • Peter Bialobrzeski (r. 1961), fotograf
  • Dero Goi (r. 1970), muzičar
  • Stefanie Gottschlich (r.1978), nogometaš
  • August Heinrich Hoffmann von Fallersleben (1798–1874), poeta
  • Karin Janke (r. 1963), sprinter
  • Wolfgang Müller (r. 1957), muzičar
  • Sascha Paeth (r. 1970), muzičar
  • Amanda Somerville (r. 1979), muzičar
  • Rolf-Dieter Postlep (r. 1946), predsjednik na Univerzitetu Kassel
  • Liane Winter (r. 1942), maratonac[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]