Zaštićeno prirodno područje Pliva - Janj sa rezervatom Janjske otoke

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Janjska otoka
Vrelo Plive

Pliva i Janj sa rezervatom Janjske otoke predstavljaju zaštićeno prirodno područje na području Bosne i Hercegovine. U ovaj dio potpada čitavo područje rijeke Janj od svog izvora u blizini sela Babići, pa do ušća u rijeku Plivu kod Šipova.

Opis[uredi | uredi izvor]

Rijeka Janj izvire ispod klisure visoke preko 100 m, a 200 m niže od izvora nalazi se vir Opačac, gdje je voda duboka preko 30 m. Pristup ovom dijelu rijeke je veoma otežan zbog strmih obala. Ovo sedreno područje je sačuvano od bilo kakvih štetnih zahvata. Na udaljenosti od 500 m od izvora nalazi se vodopad kod Bukve. Na tom mjestu rijeka skreće desno u jednu manju klisuru i pada preko kamene prečage visoke oko 12 m, stvarajući vodopad. Ispod Janjske Otoke nalazi se i najinteresantniji objekat na Janju - vodopad ispod Sokoline. Od toga mjesta do ušća Janja u Plivu korito je veoma bogato sedrom, pa pred samim ušćem sedrene naslage stvaraju čitavu deltu velikog niza manjih i većih vodenih rukavaca.

Izvor Plive sastoji se, zapravo, iz dva veoma jaka izvora, koji su udaljeni oko 300 m jedan od drugog, nalaze se na istoj nadmorskoj visini, a sastaju se 1 km niže ispod sela Dragnića. Desni krak izvire ispod planine Majevac u mjestu zvanom Ravni Do. Voda izbija u velikoj količini iz stijene. Oko 80 m ispod izvora, sa lijeve strane, ulazi u Plivu potok Crnjična, koji za vrijeme velikih kiša predstavlja veoma snažnu bujicu, pa je djelovanjem ovog bujičnog potoka, Pliva na ovom zavijutku skrenula nešto svoj tok na desnu stranu. Ovaj desni krak Plive prolazi kroz šumoviti predio, te sačinjava mnoge živopisne brzake i manje kaskade. Lijevi krak Plive izvire iznad sela Dragnića na tri mjesta, te se sva tri rukavca sastaju nakon 100 m toka rijeke. Navodno, za vrijeme vršidbe mještani su iz Glamočkog Polja bacali u ovaj ponor pljevu, koja je kasnije izlazila na svom sadašnjem izvoru, i po tome je rijeka nazvana Pljeva — Pliva.

Nakon spajanja oba kraka Pliva poprima mnogo mirniji tok, a u širim partijama terena razliva se i kod Šipova je široka preko 30 m. U koritu Plive od izvora do ušća Janja nema sedre. Od izvora Plive oko 800 m daleko nalazi se malo Dragnić jezero. Jezero je dugo u pravcu sjever-jug 65 m, a široko 35 m; prema izvršenim ispitivanjima jezero je duboko 10 m, što je i njegova najveća dubina.

Stepen zaštite[uredi | uredi izvor]

Područje se nalazi na listi dobara planiranih za uspostavljanje zaštite u planskom periodu po IUCN klasifikaciji.[1][2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015):Izmjena i dopuna prostornog plana Republike Srpske Archived 2017-09-15 na Wayback Machine do 2025. Banjaluka: Urbanistički zavod
  • Rijetkosti i ljepote prirode: Manje poznate prirodne rijetkosti u Bosni i Hercegovini i potreba njihove zaštite
  • Mala enciklopedija Prosveta (3 izd.). Beograd: Prosveta. 1985. ISBN 978-86-07-00001-2.
  • Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 17. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ http://nasljedje.org/docs/pdf/pp_rs_2025.pdf