Zagrebačka županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Zagrebački kanton)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Zagrebačka županija
Zastava Zagrebačke Grb Zagrebačke
(Zastava) (Grb)
Zagrebačka županija
Sjedište županije Zagreb
Površina 3060 km2
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
317 606
103,79/km2;
Premijer Stjepan Kožić

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Historija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Županijska uprava[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Županija se nalazi u srednjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Geografski je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizijski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km2.

Reljef i tlo[uredi | uredi izvor]

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizije. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tlo je srednjeg kavliteta. Uz rijeke i u vlažnijim nizijama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

Vode[uredi | uredi izvor]

Sava je najveća rijeka, a njezinom riječnom toku pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).

Klima[uredi | uredi izvor]

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padavinama. Najviše padavina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padavina smanjuje se od zapada prema istoku.

Šume[uredi | uredi izvor]

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizijama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično sa jelom.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina.

Grad Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Dugo Selo Dugo Selo (grb).gif 51,00 km² 17.466
Ivanić-Grad Ivanić-Grad (grb).gif 173,60 km² 14.548
Jastrebarsko Jastrebarsko (grb).gif 229,00 km² 15.866
Samobor Samobor (grb).gif 250,00 km² 37.633
Sveta Nedelja Sveta Nedelja (grb).gif 40,00 km² 18.059
Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina (grb).gif 184,00 km² 15.959
Velika Gorica Velika Gorica (grb).gif 328,65 km² 63.517
Vrbovec Vrbovec (grb).gif 159,20 km² 14.797
Zaprešić Grb Zaprešića.png 52,60 km² 25.223
Općina Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Bedenica Bedenica (grb).gif 21,70 km² 1.432
Bistra Bistra.gif 52,70 km² 6.632
Brckovljani Brckovljani (grb).gif 71,10 km² 6.837
Brdovec Brdovec (grb).gif 37,60 km² 11.134
Dubrava 115,00 km² 5.245
Dubravica Dubravica (Zagrebačka županija).gif 20,60 km² 1.437
Farkaševac Farkaševac (grb).gif 73,70 km² 1.937
Gradec Gradec (grb).gif 88,90 km² 3.681
Jakovlje Jakovlje (grb).gif 35,70 km² 3.930
Klinča Sela Klinča Sela (grb).gif 77,60 km² 5.231
Kloštar Ivanić Kloštar Ivanić (grb).gif 79,00 km² 6.091
Krašić Krašić (grb).gif 71,20 km² 2.640
Kravarsko Kravarsko (grb).gif 58,33 km² 1.987
Križ Križ (grb).gif 118,00 km² 6.963
Luka Luka (grb).gif 17,40 km² 1.351
Marija Gorica Marija Gorica (grb).gif 17,20 km² 2.233
Orle Orle (grb).gif 57,60 km² 1.975
Pisarovina Pisarovina (grb).gif 145,00 km² 3.689
Pokupsko Pokupsko (grb).gif 122,00 km² 2.224
Preseka 47,90 km² 1.448
Pušća Pušća (grb).gif 18,20 km² 2.700
Rakovec Rakovec (grb).gif 34,88 km² 1.252
Rugvica 93,70 km² 7.871
Stupnik Stupnik (grb).gif 24,90 km² 3.735
Žumberak Žumberak (grb).gif 110,00 km² 883

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
134.754 146.592 155.324 178.938 194.643 211.150 208.141 224.095 227.538 233.411 233.875 232.836 259.429 282.989 309.696 317.606

Županija u cjelini ima porast broja stanovnika (sa 283.298 st. u 1991., na 309.696 st. u 2001. (159.615 žena i 150.081 muškarac)), što je 7 % ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine. Najveća su naselja Velika Gorica (63.517 st), Samobor (36.206 st.) i Zaprešić (23.125 st.).

Etnički sastav (2001.): Hrvati 96,2 %, Srbi 0,9 %, Bošnjaci 0,3 % i drugi.

U devet gradskih naselja živi 31% stanovništva županije.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i saobraćaj. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima širom županija nalaze se brojne manje industrijske kompanije.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Gradska jezgra Samobora, ostatci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevne arhitekture (crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i dr.), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića i dr.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]