Zaječar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Zaječar
Зајечар srpski
Zajecar centar.jpg
Centar Zaječara
Grb Položaj
Grb općine Zaječar  Зајечар  srpski
Map Serbia Blank .png
Red pog.svg
Zaječar

Osnovne informacije
Država: Flag of Serbia.svg Srbija
Okrug: Zaječarski okrug
Općina: Zaječar
Stanovništvo: 49.491 popis (2002)
Stanovništvo (Metro): 75.969 popis (2002)
Površina: 1.068 km²
Gustoća: 46 stanovnika na km²
Pozivni broj: +381 +381 19
Poštanski broj: 19 000
Registarska oznaka: ZA
Administracija
Načelnik: Boško Ničić (LS)
Web stranica:

Zaječar je grad i sjedište istoimene općine u istočnoj Srbiji. Prema popisu iz 2002. godine grad je imao 49.800 stanovnika. Središte je Zaječarskog okruga. Prvi put se spominje 1466. godine u turskom defteru vezanom za stanovništvo vidinskoga pašaluka. Naziv je najvjerovatnije turskoga porijekla. Po nekim pretpostavkama potiče od izvjesnog Said-Asir paše koji je svoju vojsku postavio u dolini Timoka. Grad se danas nalazi u zaječarskoj kotlini gdje se kod mjesta zvanog Sastavak Crna reka i Beli Timok slijevaju u rijeku Timok. U blizini grada se nalaze ostaci rimske carske palače iz IV vijeka prije nove ere, Felix Romuliana, koja je na listi svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Zaječar je sjedište Eparhije Timočke Srpske Pravoslavne Crkve, koja se prostire na cjelokupnoj teritoriji Zaječarskog i Borskog okruga. Zaječar je poznat po velikim imenima koje je dao kao što su Nikola Pašić, Zoran Radmilović, Đorđe Genčić kao i po prvom osnovanom privatnom fakultetu u Srbiji Fakultetu za menadžment Megatrend univerziteta.

Općina Zaječar[uredi | uredi izvor]

Općina Zaječar je općina u istočnoj Srbiji na granici sa Bugarskom državom. Nalazi se u centralnom dijelu Timočke Krajine, u Zaječarskom okrugu u koji još spadaju općine Sokobanja, Knjaževac i Boljevac. Središte općine je grad Zaječar koji predstavlja administrativni, kulturni, privredni, ekonomski, politički i vjerski centar kako općine tako i samog okruga.

Zaječarska općina obuhvata površinu od 1069 km2. Općinu presijeca Crni i Beli Timok koji spajanjem čini Veliki Timok koji protiče i kroz grad Zaječar. U općini postoje tri vještačka akumulaciona jezera: Grliško, Rgotsko i Sovinac. Nedaleko od grada Zaječara nalazi se banjsko lječilište Gamzigradska Banja sa uređenim termomineralnim izvorima, a nedaleko od njega se nalazi veliki arheološki lokalitet Gamzigrad (Felix Romuliana).


Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine zaječarski okrug broji 137.561 a općina Zaječar 65.969 stanovnika.

Etnička struktura[uredi | uredi izvor]

Po popisu iz 2002. godine u ovoj općini također žive i:

  • Neizjašnjeni i neopredeljeni - 1015
  • Regionalna pripadnost - 7
  • Ostali - 17
  • Nepoznato - 573

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: