Idi na sadržaj

Državljanstvo Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine uređuje sticanje, prijenos i gubitak državljanstva Bosne i Hercegovine. Regulisan je u okviru Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, a prvenstveno se zasniva na principu porijekla, odnosno jus sanguinis.

Koncept bosanskohercegovačkog državljanstva prvi put se pojavio proglašenjem Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, nakon Drugog svjetskog rata. Svaka konstitutivna republika unutar SFR Jugoslavije održavala je vlastite podnacionalne sheme državljanstva, podređenom federalnom državljanstvu.[1][2]

Nakon proglašenja nezavisnosti, prvo samostalno državljanstvo stupilo je na snagu u oktobru 1992,[3] pri čemu je Republika Bosna i Hercegovina dodjeljivala državljanstvo tokom rata u Bosni i Hercegovini. Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, Visoki predstavnik je prekinuo zakonodavni zastoj donošenjem važećeg Zakona o državljanstvu iz 1997.[4][5]

Zakonodavni okvir

[uredi | uredi izvor]

Član 7. Ustava Bosne i Hercegovine pruža ustavni okvir za upravljanje državljanstvom.[6] U njemu se navodi da su svi građani entiteta time i građani Bosne i Hercegovine, te se predviđa da zakon o državljanstvu donosi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik Carlos Westendorp donio je prvi Zakon o državljanstvu u decembru 1997. nakon sporova među političkim predstavnicima različitih etničkih grupa. Nakon što ga je usvojila sama Parlamentarna skupština, stupio je na snagu 1. januara 1998. Važeći Zakon o državljanstvu je nekoliko puta mijenjan, i to 1999, 2002, 2003, 2005, 2009. i, posljednji put, 2013.[7] Entitetsko državljanstvo regulisano je odgovarajućim zakonima o državljanstvu entiteta.

Državljanstvo BiH trenutno reguliše Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Sticanje državljanstva

[uredi | uredi izvor]

Državljanstvo Bosne i Hercegovine se prvenstveno stiče na sljedeće načine:

  • Po porijeklu - osoba rođena od dva državljanina Bosne i Hercegovine (bez obzira na mjesto rođenja), jednog državljanina Bosne i Hercegovine (u slučajevima rođenja u Bosni i Hercegovini) ili jednog državljanina Bosne i Hercegovine (u slučajevima rođenja u inostranstvu, gdje bi dijete inače ostalo bez državljanstva) automatski je državljanin Bosne i Hercegovine po porijeklu.
  • Rođenjem - osoba rođena na teritoriji Bosne i Hercegovine automatski je državljanin Bosne i Hercegovine ako je identitet njenih roditelja nepoznat ili ako bi u suprotnom ostala bez državljanstva.
  • Naturalizacijom - osoba koja podnosi zahtjev za naturalizaciju može steći državljanstvo Bosne i Hercegovine ukoliko ispunjava nekoliko uslova. To uključuje navršenih 18 godina života, stalni boravak u Bosni i Hercegovini najmanje 8 godina prije podnošenja zahtjeva, adekvatno znanje bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika, prolazak kroz provjeru kaznene evidencije i odricanje od bilo kojeg drugog stranog državljanstva.[8]

Gubitak državljanstva

[uredi | uredi izvor]

Državljanstvo Bosne i Hercegovine može se izgubiti, na osnovu principa osiguranja da nijedna osoba ne ostane bez državljanstva.[9]

Bosna i Hercegovina dozvoljava građanima da se odreknu državljanstva, pod uslovom da su već stekli državljanstvo druge države. Ovaj proces zahtijeva od podnosilaca zahtjeva da potvrde da imaju više od 18 godina, da se protiv njih ne vodi krivični postupak i da nemaju nepodmirene finansijske obaveze. Roditelji se također mogu odreći državljanstva svoje djece, iako saglasnost mora dati samo dijete ako je starije od 14 godina.

Posljednjih godina, troškovi odricanja od državljanstva postali su značajan izvor prioda.[10][11] Zbog značajne stope odliva mozgova iz države, s preko 40% ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini koji žive u inostranstvu, odricanje se često poduzima kako bi se steklo državljanstvo država koje ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo. Najnoviji podaci Ministarstva civilnih poslova pokazuju da se preko 4.000 ljudi odreklo svog državljanstva u 2018, što je osiguralo 1.2-1.5 miliona konvertibilnih maraka prihoda.[11]

Državljanstvo se također može oduzeti u slučajevima kada su podnosioci zahtjeva prevarili vlasti ili kada su građani bili umiješani u teška krivična djela u inostranstvu, poput trgovine ljudima ili terorizma.

Državljanstvo i putovanja

[uredi | uredi izvor]

Državljanstvo Bosne i Hercegovine daje pravo na dobijanje bosanskohercegovačkog pasoša u svrhu međunarodnih putovanja. Vizni zahtjevi za državljane BiH su putna ograničenja koja su građanima Bosne i Hercegovine nametnule vlasti drugih država. Zajedno s pasošem Albanije, pasoš BiH nalazi se na 41. mjestu na Henleyjevom indeksu pasoša od 2025. i omogućava građanima Bosne i Hercegovine da putuju u 123 države i teritorije bez vize ili vize po dolasku.[12] Ova brojka je najniža u odnosu na ostale bivše jugoslavenske republike (s izuzetkom Kosova).

Državljanstvo Bosne i Hercegovine rangirano je na 71. mjestu od 2018. na Indeksu kvalitete državljanstva (QNI). Rangiranje uzima u obzir interne faktore kao što su mir i stabilnost, ekonomska snaga, ljudski razvoj i eksterne faktore, uključujući slobodu putovanja. Također i ovdje se rezultat najniži u odnosu na ostale nasljednice SFR Jugoslavije.[13]

Entitetsko državljanstvo

[uredi | uredi izvor]

Entitetsko državljanstvo predstavlja pravnu kategoriju uvedenu Ustavom Bosne i Hercegovine, donesenim 1995. u sklopu Dejtonskog sporazuma. Pored državljanstva Bosne i Hercegovine, svaki državljanin ima i državljanstvo jednog od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske.[14]

Pravni okvir

[uredi | uredi izvor]

Ustav Bosne i Hercegovine (Aneks IV Dejtonskog sporazuma) u članu I/7 propisuje da postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine, ali i državljanstvo entiteta. Time se uspostavlja dvojno državljanstvo unutar države, odnosno svi građani su državljani Bosne i Hercegovine, a istovremeno i jednog od entiteta.[14]

Entitetsko državljanstvo uređeno je posebnim zakonima na nivou entiteta:

Ovi zakoni moraju biti usklađeni sa Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine.

Praktični značaj

[uredi | uredi izvor]

Iako u svakodnevnom životu entitetsko državljanstvo nema veliko značenje, formalno je potrebno u određenim pravnim i administrativnim situacijama, kao što su:

  • upis u centralni birački spisak i ostvarivanje biračkog prava,
  • ostvarivanje određenih prava iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite,
  • određeni administrativni postupci unutar entiteta.

Građanin se pri prijavi prebivališta automatski povezuje sa entitetskim državljanstvom onog entiteta na čijoj teritoriji mu je prebivalište.[15][16]

Brčko distrikt

[uredi | uredi izvor]

Stanovnici Brčko distrikta Bosne i Hercegovine imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine, ali formalno ne postoji „državljanstvo Brčko distrikta“. S obzirom na to da je Distrikt formiran 2000. godine, odlukom Arbitražnog tribunala za Brčko, kao posebna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom države Bosne i Hercegovine, ali izvan isključive nadležnosti entiteta, pitanje entitetskog državljanstva riješeno je na sljedeći način:[17]

  • Građani Brčko distrikta koji nemaju izjavljeno entitetsko državljanstvo, imaju pravo da izaberu svoje entitetsko državljanstvo.[17]
  • Građani Brčko distrikta koji imaju državljanstvo jednog od entiteta, ostaju državljani tog entiteta, osim ako na svoj zahtjev ne promijene svoje entitetsko državljanstvo.[17]
  • Građani Brčko distrikta koji su ostvarili pravo državljanstva Bosne i Hercegovine naturalizacijom, biraju svoje entitetsko državljanstvo.[17]

Ovim rješenjem izbjegnuto je stvaranje trećeg državljanstva, a istovremeno su zadržana ustavna pravila o postojanju entitetskog državljanstva.

Kritike i debate

[uredi | uredi izvor]

Uvođenje entitetskog državljanstva često je predmet kritike jer se smatra da ono dodatno komplikuje pravni sistem države, stvara razliku među građanima u zavisnosti od mjesta prebivališta, otežava izgradnju jedinstvenog identiteta i građanske jednakosti. S druge strane, zagovornici ovakvog uređenja tvrde da je ono rezultat političkog kompromisa iz Daytona i da odražava ustavnu strukturu zemlje kao države sastavljene od dva entiteta.[18][19][20]

Osim toga, nastaju pravni problemi, gdje građani Brčko distrikta bez entitetskog državljanstva ostaju bez prava glasa.[21]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ "EXPERT COMMENTARY Post-Yugoslav Nationalities" (PDF).
  2. ↑ Refugees, United Nations High Commissioner for. "Refworld | Citizenship Law of the Socialist Republic of Serbia". Refworld.
  3. ↑ Refugees, United Nations High Commissioner for. "Refworld | Bosnia and Herzegovina Nationality Law". Refworld.
  4. ↑ "Decision imposing the Law on Citizenship of BiH". 16. 12. 1997.
  5. ↑ "Citizenship Reform: General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina | Peace Accords Matrix". peaceaccords.nd.edu. Arhivirano s originala, 3. 5. 2019. Pristupljeno 3. 5. 2019.
  6. ↑ "Bosnia and Herzegovina's Constitution of 1995 with Amendments through 2009" (PDF).
  7. ↑ "Zakon o državljanstvu BiH". Legislationline. Pristupljeno 8. 2. 2023.[mrtav link]
  8. ↑ "How do I become a citizen of Bosnia?". BigDataBiH. 13. 12. 2018. Arhivirano s originala, 4. 7. 2019. Pristupljeno 4. 7. 2019.
  9. ↑ "Good practices in nationality laws for the prevention and reduction of statelessness".
  10. ↑ "Bosnian State Profits from Emigrants Renouncing Citizenship". 22. 1. 2019.
  11. 1 2 "The Silver Lining of an Exodus: Bosnia Cashes in on Exit Fees". Bloomberg.com. 29. 1. 2019.
  12. ↑ "The Official Passport Index Ranking". Henley & Partners (jezik: engleski). Pristupljeno 10. 3. 2025.
  13. ↑ "EXPERT COMMENTARY Post-Yugoslav Nationalities" (PDF).
  14. 1 2 "Ustav Bosne i Hercegovine" (PDF). ustavnisud.ba. Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 22. 8. 2025.
  15. 1 2 "Zakon o državljanstvu Federacije Bosne i Hercegovine". fbihvlada.gov.ba. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 22. 8. 2025.
  16. 1 2 "Zakon o državljanstvu Republike Srpske" (PDF). vladars.net. Vlada Republike Srpske. Pristupljeno 22. 8. 2025.
  17. 1 2 3 4 "Zakon Brčko distrikta BiH o izboru i promjeni entitetskog državljanstva" (PDF). skupstinabd.ba. Skupština Brčko distrikta. 28. 10. 2009. Pristupljeno 22. 8. 2025.
  18. ↑ "The EU pursues make-believe in Bosnia". www.ft.com. Pristupljeno 22. 8. 2025.
  19. ↑ "Top European court says that Bosnian minorities are treated like 'second-class citizens'". AP News (jezik: engleski). 29. 8. 2023. Pristupljeno 22. 8. 2025.
  20. ↑ "Sarajlić: Entitetsko državljanstvo je ustavna kategorija". Klix.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 22. 8. 2025.
  21. ↑ "Entitetsko državljanstvo u Distriktu: Čak 14.000 građana bez prava glasa". Federalna (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 8. 2025.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Državljanstvo_Bosne_i_Hercegovine&oldid=3752823"