Idi na sadržaj

Zapadna Dvina

Zapadna Dvina
Daugava kod Rīge
Sliv rijeke Daugave
Karta
Drugo imeDaugava
DržaveBjelorusija, Latvija i Rusija
Dužina1.020 km
IzvorValdaj, Tverska oblast
56°52′16″N 32°31′44″E / 56.871°N 32.529°E / 56.871; 32.529
NV izvora221 m
UšćeRiški zaliv
57°3′42″N 24°1′50″E / 57.06167°N 24.03056°E / 57.06167; 24.03056
NV ušća0 m
Prosječni protok678 m3/s
Površina sliva87.900 km2

Zapadna Dvina ili Daugava (ruski: Западная Двина; bjeloruski: Заходняя Дзвіна; latvijski: Daugava; njemački: Düna, poljski: Dźwina) jest rijeka u sjevernom dijelu istočne Evrope i njen basen obuhvata područja tri zemlje: Rusije, Bjelorusije i Latvije.

Izvire na području Valdajskog pobrđa u Tverskoj oblasti Rusije i nakon 1.020 km toka uliva se u Riški zaliv Baltičkog mora kod grada Rīge. Kanalskim sistemom povezana je s rijekama Berezina i Dnjepar, odnosno s Crnim morem.

Prikazana je na novčanici od deset latvijskih lata.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi izvor]

Izvire iz močvara u blizini jezera Korjakino na području Valdajskog pobrđa Tverske oblasti u Rusiji. Nakon svega nekoliko kilometara toka protiče kroz jezero Ohvat, odakle nastavlja svoj tok ka jugozapadu. Kod grada Vitebska skreće ka sjeverozapadu i zadržava taj pravac sve do ušća u Riški zaliv Baltičkog mora u koji se uliva u vidu manje erozivne delte.

Ukupna dužina vodotoka je 1.020 km od čega je 325 km preko teritorije Rusije, 328 u Bjelorusiji i 367 km na području Latvije. Ukupna površina slivnog područja je 87.900 km2, a prosječan godišnji protok u zoni ušća je 678 m3/s.

Protok

[uredi | uredi izvor]
Prosječni mjesečni protok (u m3/s)
Hidrološka stanica: Jēkabpils (podaci izračunati za 63 godine)

Pritoke

[uredi | uredi izvor]

Neke od najvažnijih pritoka Zapadne Dvine su: Usvjača, Obalj, Polota, Drisa, Kasplja, Lučosa, Ula, Ušača, Disna, Velesa.

Gradovi

[uredi | uredi izvor]

Najveći gradski centri koji leže na njenim obalama su: Vitebsk, Polock, Navapolack, Daugavpils i Riga.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]