Zapadna Dvina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zapadna Dvina
Daugava kod Rige
Basen Zapadne Dvine
Drugo imeDaugava
Dužina1.020 km

Zapadna Dvina ili Daugava (ruski: Западная Двина; bjeloruski: Заходняя Дзвіна; latvijski: Daugava; njemački: Düna, poljski: Dźwina) jest rijeka u sjevernom dijelu istočne Evrope i njen basen obuhvata područja tri zemlje: Rusije, Bjelorusije i Latvije.

Izvire na području Valdajskog pobrđa u Tverskoj oblasti Rusije i nakon 1.020 km toka uliva se u Riški zaliv Baltičkog mora kod grada Rige. Kanalskim sistemom povezana je s rijekama Berezina i Dnjepar, odnosno s Crnim morem.

Prikazana je na novčanici od deset latvijskih lata.

Geografske karakteristike[uredi | uredi izvor]

Ivire iz močvara u blizini jezera Korjakino na području Valdajskog pobrđa Tverske oblasti u Rusiji. Nakon svega nekoliko kilometara toka protiče kroz jezero Ohvat odakle nastavlja svoj tok na jugozapadu. Kod grada Vitepska skreće ka sjeverozapadu i zadržava taj pravac sve do ušća u Riški zaliv Baltičkog mora u koji se uliva u vidu manje erozivne delte.

Ukupna dužina vodotoka je 1.020 km od čega je 325 km preko teritorije Rusije, 328 u Bjelorusiji i 367 km na području Latvije. Ukupna površina slivnog područja je 87.900 km2, a prosječan godišnji protok u zoni ušća je 678 m3/s.

Pritoke[uredi | uredi izvor]

Neke od najvažnijih pritoka Zapadne Dvine su Usvjača, Obalj, Polota, Drisa, Kasplja, Lučosa, Ula, Ušača, Disna, Velesa.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Najveći gradski centri koji leže na njenim obalama su Vitepsk, Polock, Navapolack, Daugavpils i Riga.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]