Zapadni Bug

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Zapadni Bug
Rijeka
Rijeka Zapadni Bug u blizini poljskog sela Nura, Mazovjecko vojvodstvo
Rijeka Zapadni Bug u blizini poljskog sela Nura, Mazovjecko vojvodstvo
Država Poljska
Bjelorusija
Ukrajina
Grad Brest, Serock
Dužina 772 km
Pražnjenje
 - Prosjek 155 m3/s

Zapadni Bug (ukr. Західний Буг, rus. Западный Буг, bje. Захо́дні Буг) je rijeka u Ukrajini, Bjelorusiji i Poljskoj duga 772 kilometra.[1]

Tok[uredi | uredi izvor]

Zapadni Bug je lijeva pritoka Narewa, a počinje svoj tok iz središnje Ukrajine istočno od Lavova u zapadnoj Ukrajini (Galicija). Prvo teče prema zapadu, ali ubrzo nakon grada Kamjanka-Busk nastavlja svoj tok ka sjeveru. Prolazi kroz grad Brest, nakon čega nastavlja svoj tok ka zapadu i teče u blizini Varšave. Tu se ulijeva u rijeku Narew blizu Zegrzyńskie rezervoara, neposredno prije njenog ušċa u Vislu.

Zapadni Bug je granična rijeka između Poljske i Bjelorusije u dužini 178 km, te Ukrajine i Poljske u dužini 185 km. Predstavlja dio sistema plovnih puteva koji vode od Baltičkog mora do Crnog mora. Njezin vijugavi dio toka povezuje rijeke Vislu i Dnjepar preko kratkog dotoka rijeke Muhavec kod Bresta, a zatim preko kanala Dnjepar-Bug na istoku preko glavnog evropskog sliva. Ukupna površina sliva ove rijeke je 39.400 km2.

Historija[uredi | uredi izvor]

Od 7. vijeka Bug je područje naseljeno slavenskim plemenima. Jedno od njih, Bušani se spominje u 9. vijeku.[2][3]. Najkasnije do 10. vijeka Brest će biti izgrađeno veće slavensko naselje. Godine 981. ovo područje gotovo u potpunosti dolazi pod vlast Kijevske Rusije. Postoje dvorci u Busku i Drohiczynu. Područje je pripadalo uglavnom Galičko-Volinjskoj Kneževini. U 12. vijeku u Brestu i Busku postojale su kratkotrajne nezavisne kneževine. Godine 1340. najveći dio ovog područja dolazi pod kontrolu Kraljevine Poljske, a od 1569. je dio Poljsko-Litvanske Unije. Od 1772. njen južni dio toka dolazi pod kontrolu austrijske Habsburške Monarhije (Galicija), a sjeverni dio oko Bresta postaje dio Ruskog Carstva.

Od 1921. godine područje pripada Drugoj Poljskoj Republici. Nakon njemačke vojne Invazije na Poljsku u jesen 1939. godine, dogovorena granica interesa između Njemačkog Rajha i Sovjetskog Saveza na Zapadnom Bugu bila je u skladu sa Molotovljevom linijom. Na desnoj obali ove rijeke bio je dio Molotovljeve linije koja je počela kao sovjetska odbrambena struktura, ali nije mogla biti dovršena. U ljeto 1941. godine, vojne jedinice Wehrmachta započele su operaciju Barbarossa zauzimajuċi ovo područje. Od 1944. godine, donji dio toka ove rijeke postao je dio Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, dok je sjeverni dio formirao granicu između Sovjetskog Saveza i Poljske. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, rijeka Bug formira značajan dio poljsko-ukrajinske i poljsko-bjeloruske granice, a od 1. maja 2004. godine čini dio vanjske granice Evropske unije.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Johann Christian Wutzke: Beschreibung des Bugflusses. In: Beiträge zur Kunde Preußens. Band 3, Heft 6, Königsberg 1820, S. 486–495.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Bug River". Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica Online. Encyclopædia Britannica, 2011. Pristupljeno 22. 2. 2019.. 
  2. ^ Bayerischer Geograph
  3. ^ Nestorchronik zum Jahr 907.