Zapadni greben

Zapadni greben, od vrha do prevoja Lho La

Zapadni greben je jedan od tri grebena koji se spuštaju sa vrha Mount Everesta. U odnosu na pravac sjever-jug, na istoku su dva grebena jugoistočni i sjeveroistočni. Zapadno je jedan greben, jugozapadni po orijentaciji, ali se u planinarskoj literaturi uglavnom naziva Zapadni greben. Proteže se u dužini od 6,5 km, od sedla Lho La do vrha. Konstantno je izložen vjetrovima sa Tibeta.

Prvi ljudi koji su osvojili Mount Everest bili su ser Edmund Hillary i Šerpa Tenzing Norgay. Od prvog uspona 1953. godine pa do 1979. na Mount Everest popelo se uspješno 17 ekspedicija iz 11 zemalja, ukupno 84 uspona i to kroz 4 smjera:

• preko Južnog sedla,
• Sjeveroistočnim grebenom,
• Sjevernom stranom kroz Hornbeinov kuloar
• Jugozapadnom stranom.

Uspon Zapadnim grebenom prvi su pokušali Francuzi 1974. Pokušaj se završio tragičnom smrću dvojice Francuza i četvorice Šerpa. Na oko 6.000 metara, prilikom uspona na njih se sručila lavina. Bile su to 31-36 smrti na Everestu.

Zapadni greben jednim dijelom svoje rute koristili su Amerikanci Tom Hornbein i William Unsoeld. Oni su do grebena došli iz Kampa II u Dolini tišine, kratko vrijeme išli grebenom, i da bi izbjegli smrtonosni greben, sišli su na Sjevernu stranu, prepriječili do Hornbeinovog kuloara (ime je došlo nakon njihovog uspona) i uspeli se na vrh.

Prvi uspon Zapadnim grebenom izveli su članovi jugoslavenske ekspedicije 13 i 15. maja 1979. godine (5 alpinista). Ekspedicija je na uspon krenula iz Baznog logora sa južne strane, preko prevoja Lho La i grebenom do vrha. Da bi izbjegao lavine, vođa ekspedicije Tone Škarja djelimično je modifikovao francusku rutu. Ova jugoslavenska ruta proglašena je za jednu od najtežih na Everestu. Svi osvajači su se vraćali Hornbeinovim kuloarom, kojom prilikom je poginuo Ang Phu.

Literatura

• Unsworth, Walt (2000). Everest - Historija planinarenja.