Zastava Automobili

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Zastava Automobili
Vrsta Dioničko društvo
Industrija automobilska
Osnovano 1955.
Osnivač(i) Prvoslav Raković
Sjedište Srbija Kragujevac, Srbija
Ključne osobe Prvoslav Raković
Proizvodi automobili
Neto dobit nema
Vlasnik Fiat
Zaposleni 2500
Slogan Pet razloga za da
Veb-sajt http://www.zastava.ba
Fusnote / reference
danas Fiat Automobili Srbija

Zastava Automobili je bila najveći proizvođač automobila na Balkanu, koja je uspjela da proda svoja vozila čak i u Sjevernoj i Južnoj Americi. Nije nikad radila automobile samostalno, već je koristila licencu od Fiata. Pošto je ukinuta pred kraj 2008. godine, 2009. godine je preimenovana u Fiat Automobili Srbija (skraćenica FAS).

Historija[uredi | uredi izvor]

Prije Zastave[uredi | uredi izvor]

Da će Kragujevac postati grad automobila , naslućeno je još 1940. godine. U tadašnjoj radionici montirano je 300 vozila marke Chevrolet. Tradicija je nastavljena odmah poslije rata.

Davne 1953. godine u pogonima tadašnjeg Zavoda Crvena Zastava počela je montaža 160 primjeraka automobila Jeep Willys, a time i sam nastanak automobilske industrija, u čijim je pogonima do danas napravljeno preko 4,2 miliona automobila. Godinu dana kasnije sa proizvodnih traka počele su da silaze i Fiatove Kampanjole, na osnovu licence o proizvodnji modela italijanske fabrike.

Zastava 750[uredi | uredi izvor]

Ipak, prava priča o automobilima iz Kragujevca počinje u jesen 1956. godine. Tada je nakon proširenjima ugovora sa Fiatom iz kragujevačke fabrike po licenci Fiata, na ulice Jugoslavije krenuo model Zastava 750, narodu poznatiji kao fića. Priča o ovom mališanu koji je motorizirao tadašnju državu, trajala je sve do 1985. i u tih 30 godina je napravljeno više od 920.000 primjeraka. Šta je značio fićo u to vrijeme, u tadašnjoj državi, možda najbolje govori to što je jedna klasa u autotrkama u kojoj su se nadmetali isključivo ovi automobili, nazvana Nacionalna Klasa.

Zastava 1300[uredi | uredi izvor]

Ako je fića bio narodni automobil, popularni tristać model Zastava 1300 je pomalo bio simbol luksuza. I on je kao i svi ostali modeli bio plod saradnje s Fiatom. Njegova proizvodnja je počela 1961. godine i trajala je sve do 1979. do kada je s proizvodnih traka sišlo oko 200.000 primjeraka ovog modela.

Inače, sa Zastavinih traka u tom periodu sišlo je još nekoliko različitih modela, ali u manjim serijama, kao što su pezejac i pegla.

Zastava 101/128[uredi | uredi izvor]

Novo poglavlje u istoriji Zastave počelo je 1971. godine kada je počela proizvodnja modela Zastava 101 kojem je narod dao ime stojadin,a 9 godina kasnije mu se pridružuje model Zastava 128 , poznatiji kao osmica. Ustvari to su 2 karoserijske verzije istog modela,ali im pripada primat najprodavanijih modela u Zastavinoj familiji sa 1,3 miliona automobila

Zastava Yugo[uredi | uredi izvor]

Otprilike u isto vrijeme kada je počela proizvodnja modela 128, iz proizvodnih pogona Zastave na tržište je stigla nova Nacionalna Klasa. Rezultat kako se to nekada govorilo,domaće pameti - Zastava Yugo. Koliko je ovaj model postao prepoznatljiv govori podatak da svi modeli nakon 1988 , nose to ime.

Jugo Florida[uredi | uredi izvor]

1987. godine u pogonima Zastave zajedničkim radom Zastavinih inžinjera i čuvenog Italijanskog dizajnera Giorgetta Giugiara,rođena je Yugo Florida koja je bila prilično moderan automobil za vrijeme koje je nastao.

Kako je tekao razvoj Zastave,možda najbolje govori podatak da je milioniti automobil proizveden 1975. godine, 22 godine poslije početka proizvodnje automobila u Kragujevcu,a dvomilioniti svega 6 godina kasnije.

Zastava je najveći proizvođač automobila na prostoru bivše Jugoslavije koji je uspeo da plasira svoje automobile čak i preko okeana.

Jugo je od 1985. godine prodavan i na tržištu SAD-a gdje su prodavači umjeli da predstave ovaj automobil na veoma zanimljive načine.

Kraj Zastave[uredi | uredi izvor]

Nažalost,Jugo u Americi je ipak neslavno završio,ali je svoj pravi uspon nastavio na domaćem tržištu i tako sve do 3.novembra 2008. godine. Do tada sa proizvodnih traka računajući sve modele sišlo je preko 4,3 miliona vozila.Ćao nema više - tako su se radnici uz suze u očima i sjetom na licima oprostili od posljednjeg Juga.Otišao je u penziju,a fabrika je dočekala novo vrijeme.I historija kao da se ponavlja - u Kragujevcu je opet Fiat ,ali sada kao nosilac posla i vlasnik fabrike. Italijani kažu da će ovo biti jedna od njihovih najmodernijih fabrika i da će Kragujevac ponovo postati gigant automobilske industrije na Balkanu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]