Zavidovići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Zavidovići
Grb općine Zavidovići Položaj naselja Zavidovići
Osnovne informacije
Entitet: FBiH
Kanton: Zeničko-dobojski
Općina: Zavidovići
Stanovništvo: 57.164 popis (1991)
Stanovništvo: 38.027 procjena (2009 [1])
Površina: 590,3 km2
Gustoća: 97 stanovnika na km2
Pozivni broj: (+387) 32
Poštanski broj: 72 220
Administracija (Stanje: 2008-2012)
Načelnik: Hakija Osmić[2] (SDA)
Web stranica:

Zavidovići su općina i grad u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću. Administrativno pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 1991. godine, u gradu Zavidovićima živjelo je 12.947 stanovnika.

Historija

Zavidovići su mlad grad, nastao krajem 19. vijeka. Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590 kvadratnih kilometara, a sam grad na površini od 4 kvadratna kilometra. Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5-10 step. C, sa padavinama od 800-1200 mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.

Grad je već odavno poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta "Krivaja" i s pravom je nazvan "grad drveta". Današnje područje zavidovičke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: Bosna, Krivaja, Gostović.

Niko pouzdano ne zna kada se prvi čovjek nastanio na međuriječje Bosne, Krivaje i Gostovića. Ozbiljnih arheoloških iztraživanja na području Zavidovića do sada nije bilo, pa je zato i malo dokaza o postojanju drevnih civilizacija na ovim prostorima.

Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granica između ilirskih plemena Desidijata južno prema Vranduku i Mezeja koji su živjeli sjeverno prema Savi.

Ono što nam nude historijske spoznaje jeste da su dolinom Bosne prolazili Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovaj teritorij, ali nam historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.

Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovičkom području.

Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Prof. Rizah Odžakčić vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno.Eduard Černi (izvor?) misli da naziv potiče od imena Sabit(Sabitovo Brdo).Možda je Sabit imao obitelj koju su zvali Sabitovići.Vremenom od Sabitovića nastali Zavidovići. Istočno od grada Zavidovića se nalazi Mjesna zajednica Vozuća. U samom naselju Vozuća kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predavanja. Svi ti podaci govore da je ovaj kraj od davnih vremena bio dobro naseljen i da je bio ranije od mnogo većeg značaja nego danas.

Sjeverozapadno od Vozuće je brdo Stog. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad Marije Terezije. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Na osnovu toga može se predpostaviti da je tu bilo podgrađe. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno, a to ime upućuje na srednji vijek. Kad je Marija Terezija , priča se, bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove Duboki Vir ili Balukana (od turskog ,,balk-riba).

Osmansko doba

Osmanlije su 1436. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja. Kada su tačno zauzeli ovo područje i tu uspostavili vlast nije poznato.

Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanskog vakta su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozućica u Vozući.

Austro-ugarsko doba

Pero Đurić
Prvi gradonačelnik Zavidovića 1911. god. (crtež u olovci).

Dolazak Austro-Ugarske donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom "Marpurgo i Parente" koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.

1899. godine firma "Gregerson i sinovi" otkupljuje pilanu od firme "Marpurgo i Parente" i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.

1900. godine je završena izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma "Eissler & Ortlieb" je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u Evropi.

1902. godine firma "Eissler & Ortlieb" podnosi zahtjev Zemaljskoj vladi u Sarajevu o formiranju općine Zavidovići.

1911. godine, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.

Arheološka otkrića

1911 godine u Lukama (Hrge) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice, sada u Muzeju u Sarajevu. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i Kamenicom, koja inače obiluje prahistorijskim osobinama.

Kamene kugle

Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim Kostarike i Meksika mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini. Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića.

Savremeno doba

Spomenici kulture

Spomenik poginulim borcima NOBa 1941-1945, napravljen u postratnom periodu Drugog Svjetskog rata, na kojem uz imena poginulih pripadnika NOBa ovg grada piše "...I KAD NAM MUŠKE UZMETE ŽIVOTE, GROBOVI NAŠI BORIT ĆE SE S VAMA..." (Šantić)

Katolička crkva Sv. Josipa, stara više od 100 godina.

Park prirode Tajan, nekada glavno odmaraliste i skijaliste zavidovićana; danas ruševna infrastruktura bez namjene.

Spomenik poginulim borcima Armije Repubilike Bosne i Hercegovine te i civilima općine Zavidiovići nalazi se u samamo centru grada. Na spomen pločama je izpisano oko 4000 imena ljudi koji su svoje živote dali u agresiji na Bosnu i Hercegovinu 90-tih godina prošlog stoljeća. Na spomeniku je napisano: "...I kad nam muške uzmete živote, grobovi naši borit će se s Vama... A. Šantić "

Stanovništvo

Glavni članak: Demografija Zavidovića

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zavidovići imala je 57.164 stanovnika, raspoređenih u 55 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Zavidovići, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Zavidovići, popis 1991.

ukupno: 57.164

  • Muslimani - 34.198 (59,82%)
  • Srbi - 11.640 (20,36%)
  • Hrvati - 7.576 (13,25%)
  • Jugoslaveni - 2.726 (4,76%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.024 (1,81%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Zavidovići, popis 1991.

ukupno: 12.947

  • Muslimani - 5.029 (38,84%)
  • Srbi - 3.137 (24,22%)
  • Jugoslaveni - 2.228 (17,20%)
  • Hrvati - 1.827 (14,11%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 672 (5,19%)

Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Reference

Vanjski linkovi


P parthenon.svg Nedovršeni članak Zavidovići koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.