Zemljotres u Zagrebu 1880.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zemljotres u Zagrebu 1880.
Zemljotres u Zagrebu 1880. nalazi se u Hrvatska
Zemljotres u Zagrebu 1880.
Datum9. novembar 1880. (1880-11-09)
Vrijeme nastanka7:33:50 (CET)
Jačina6,3 MW
Dubina10 km
Lokacija epicentra45°52′N 16°02′E / 45.87°N 16.03°E / 45.87; 16.03Koordinate: 45°52′N 16°02′E / 45.87°N 16.03°E / 45.87; 16.03
Žrtve2 poginula, 29 povrijeđenih

Zemljotres u Zagrebu 1880. magnitude 6,3 dogodio se 9. novembra u 7:33 s epicentrom na području Medvednice. Uništio je brojne zagrebačke zgrade, a mnogo stanovništva je pobjeglo ili se izselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst. Dvoje ljudi je poginulo, a 29 ih je teško povrijeđeno. Do kraja godine 1880. je bilo ukupno 75 potresnih udara razne jačine.[1]

Šteta[uredi | uredi izvor]

Oštećena unutrašnjost Zagrebačke katedrale.

Prema podacima akademika Josipa Trobara zemljotresom je bila oštećena polovica svih postojećih zgrada, ukupno 1.758. Za neke objekte je Komisija predložila rušenje. Među teže pogođenim objektima bile su zagrebačke crkve, posebno katedrala. Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Teže oštećena je bila i crkva sv. Franje, čiji je barokni toranj bio toliko oštećen da su ga morali srušiti. Grad je neko vrijeme bio bez javne rasvjete, škole su bile zatvorene, a trgovački promet smanjen. Seizmolog Marijan Herak tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 miliona kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Ipak, zemljotres je pokrenuo i veliku obnovu grada. Zagreb je dobio brojne nove palače, parkove, fontane, vodovod i kanalizaciju. Od potresa do godine 1890. je u Zagrebu izgrađeno oko 700 novih zgrada.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Muzej grada Zagreba - Izložbe". www.mgz.hr. Pristupljeno 7. 4. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)