Zenit

Zenit je imaginarna tačka nebeske sfere koja je tačno "iznad" određenog mjesta.[1] To podrazumijeva vertikalni pravac suprotan sili gravitacije na tom mjestu (nadir). Zenit predstavlja "najvišu" tačku sfere. Obrnuti pravac od zenita jeste nadir.[2]
Porijeklo imena
[uredi | uredi izvor]Riječ zenit potječe od nepravilnog izgovora arapskog izraza Šablon:Jež-ar, (samt al-raʾs), što znači "smjer glave" ili "put iznad glave", od strane srednjovjekovnih latinskih pisara, vjerovatno preko starošpanskog.[3] Svedeno je na samt ("smjer") i pogrešno napisano kao seni/cenit, pri čemu je m pogrešno pročitano kao ni. Preko starofrancuskog cenith, zenit se prvi put spominje u 17. vijeku.[4]
Relevantnost i upotreba
[uredi | uredi izvor]

Termin zenit najčešće znači najviša tačka, put ili nivo koji nebesko tijelo dostiže na svom dnevnom prividnom putu oko referentne tačke posmatranja.[5] Ovo značenje riječi se obično koristi pri opisivanju položaja Sunca („Sunce je na zenitu“), ali za astronoma, Sunce nema svoj određen zenit i nalazi se u zenitu samo ako se nalazi direktno iznad glave.
U naučnom smislu, zenit je referentni pravac za mjerenje zenitnog ugla (ili zenitne ugaone udaljenosti), tačnije ugla između datog pravca (npr. zvijezde) i lokalnog zenita, odnosno, komplementa visinskog ugla.
Sunce dostiže zenit posmatrača onda kada se nalazi na 90° iznad horizonta, a to se dešava samo između Rakove obratnice i Jarčeve obratnice. Zenitna tačka naziva se još i supsolarna tačka. U islamskoj astronomiji prelazak Sunca preko zenita Meke postaje osnova za posmatranje kible uz pomoć sjena, i to dva puta godišnje: 27/28. maja i 15/16. jula.[6][7]
Na datoj lokaciji u toku dana, Sunce dostiže ne samo svoj zenit, već i nadir na antipodu te lokacije 12 sati od solarnog podneva.
U astronomiji, visina u horizontalnom koordinatnom sistemu i zenitni ugao su komplementarni uglovi, pri čemu je horizont okomit na zenit. Astronomski meridijan je isto tako određen samim zenitom, te je definisan kao krug na nebeskoj sferi koji prolazi kroz zenit, nadir, pa i nebeske polove.
Zenitni teleskop jeste vrsta teleskopa dizajniran tako da bude usmjeren poptuno uspravno u, ili blizu zenita, a koristi se za precizno mjerenje položaja zvijezda, pojednostavljenje konstrukcije teleskopa ili pak oboje. NASA-in Orbital Debris Observatory i Veliki Zenitni Teleskop su oba zenitni teleskopi, budući da je upotreba tečnih ogledala značila da su ove sprave mogle biti usmjerene samo i isključivo prema gore.
U Međunarodnoj svemirskoj stanici, zenit i nadir se koriste kao sinonimi za gore i dolje, što se odnosi na smjerove u samoj stanici i oko nje, u odnosu na Zemlju.
Zenitna zvijezda
[uredi | uredi izvor]Zenitne zvijezde ("zvijezda iznad glave" ili "zvijezda geografske širine")[8] su zvijezde čija je deklinacija jednaka geografskoj širini lokacije posmatrača, te prema tome u nekom trenutku dana ili noći prolaze kroz zenit. Kada se nalaze na zenitu, rektascenzija zvijezde jednaka je lokalnom zvjezdanom vremenu na datoj lokaciji. U nebeskoj navigaciji, ovo omogućava određivanje geografske širine. Ako je trenutno vrijeme u Greenwichu poznato u trenutku posmatranja, geografska dužina posmatrača također se može odrediti iz rektascenzije zvijezde. Zato se "zenitne zvijezde" nalaze na ili blizu kruga deklinacije jednakog geografskoj širini posmatrača.[8]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Wells, John Christopher (2008). Longman pronunciation dictionary (3 izd.). Harlow (GB): Pearson education. ISBN 978-1-4058-8118-0.
- ↑ Jones, Daniel; Roach, Peter; Setter, Jane; Esling, John Henry (2011). Cambridge English pronouncing dictionary (18 izd.). Cambridge (GB) New York: Cambridge university press. ISBN 978-0-521-15255-6.
- ↑ Corominas, J. (1987). Breve diccionario etimológico de la lengua castellana (jezik: španski) (3rd izd.). Madrid. str. 144. ISBN 978-8-42492-364-8.
- ↑ "Webster's Unabridged Quarto Dictionary". Scientific American. 7 (3): 21–21. 4. 10. 1851. doi:10.1038/scientificamerican10041851-21d. ISSN 0036-8733.
- ↑ "Lessons in On-Line Reference PublishingMerriam-Webster's Collegiate Dictionary. Merriam-WebsterMerriam-Webster's Collegiate Thesaurus. Merriam-WebsterMerriam-Webster's Collegiate Encyclopedia. Merriam-Webster". The Library Quarterly. 71 (3): 392–399. 2001. doi:10.1086/603287. ISSN 0024-2519.
- ↑ van Gent, Robert Harry (2017). "Determining the Sacred Direction of Islam". Webpages on the History of Astronomy.
- ↑ Khalid, Tuqa (2016). "Sun will align directly over Kaaba, Islam's holiest shrine, on Friday". CNN.
- 1 2 Lewis, David (1972). "We, the navigators : the ancient art of landfinding in the Pacific". Australian National University Press. Pristupljeno 1. 6. 2023.
Dodatna literatura
[uredi | uredi izvor]- Glickman, Todd S. (2000). Glossary of meteorology. American Meteorological Society. ISBN 978-1-878220-34-9.
- McIntosh, D. H. (1972). Meteorological Glossary (5th izd.). Chemical. ISBN 978-0-8206-0228-8.
- Picoche, Jacqueline (2002). Dictionnaire étymologique du français. Paris: Le Robert. ISBN 978-2-85036-458-7.
Zenit na Wikimedia Commonsu