Zgrada "Napretka"
Zgrada Napretka, (Zgrada Hrvatskog kulturnog društva "Napredak"; Napretkov Zakladni dom) nalazi se u Sarajevu, u Ulici Maršala Tita 56. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 5. marta 2015. godine, donijela je odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cheery, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo.
Historija
[uredi | uredi izvor]Projekat za zgradu Hrvatskog društva Napredak na preporuku Josipa Vancaša uradio je zagrebački arhitekta Dionis Sunko 1911. godine. Sagrađena je 1912-13. godine.[2] u duhu secesije.[3]
Opis
[uredi | uredi izvor]Sastoji se iz tri zgrade. Prednji dio, do ulice, je trospratnica (monumentalno izgrađena i uklopljena između palača Finci i Salom), u prizemlju se nalaze poslovni prostori i prolaz za dvorišni dio zgrade. Drugi dio zgrade je dvorana za pozorišne i kino-predstave. Treći dio zgrade je stambena četverospratnica. U zgradi se danas nalazi pozorište Kamerni teatar 55, kao i slastičarna.
Skulpture na pročelju, Prosvjeta i Snaga, izveo je Robert Frangeš Mihanović, na krovu se nalazi skulptura Croatia.
Napretkova palata ukazuje na novi smjer secesije u kojem se plastičnost dovodi u funkciju ekspresije, dok su dekorativni elementi oblikovani i ugrađeni kao antičke spolije.[4]. Fasada se odlikuje visokim prizemljem, obloženim oplatom od vještačkog kamena (visine oko 7,35 metara od trotoara do ivice parapeta prozora prvoga sprata), velikim ustakljenim izlozima.[5]
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Alija Bejtić - Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine
- Ibrahim Krzović - Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, Kulturno naslijeđe, Sarajevo 2004
- Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
- Marina Bagarić, Arhitekt Dionis Sunko i sarajevska Napretkova "palača", Zagreb: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 26/2002, str.160–163
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Napretkova palata u Sarajevu" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
- ^ "Iz kulturne historije Sarajeva". portal.skola.ba. Pristupljeno 20. 3. 2016.[mrtav link]
- ^ "Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu". Sarajevo: Svjetlost, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Dizdar, Gorčin: Secesija i 'bosanski slog' – bosanski stil u arhitekturi". Fondacija Mak Dizdar, objavljeno 07/12/2008. Arhivirano s originala, 3. 1. 2017. Pristupljeno 9. 2. 2017.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Službeni sajt Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine