Zgrada željezničke stanice Bistrik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Željeznička stanica Bistrik nakon otvaranja pruge 1906
Tunel Brdo – džamija nakon otvaranja pruge 1906

Zgrada željezničke stanice Bistrik izgrađena je nakon što su austrougarske vlasti 1882. godine željeznicom uvezale Sarajeva sa Slavonskim Brodom i Budimpeštom. Tada se stvorila potreba da se sa Sarajevom povežu i istočni dijelovi BiH, gdje su, uz granicu sa Srbijom, bili stacionirani vojni garnizoni.

Tako je stvorena ideja o izgradnji tzv. Istočne pruge, prema Višegradu, odakle se preko Šarganske osmice moglo putovati dalje, za Beograd, Sofiju, Solun i Istanbul. Puštanje pruge u promet 1906. godine ozvaničeno je i otvaranjem zgrade Željezničke stanice na Bistriku. Zgrada je bila tipiziran objekt, djelo arhitekata koje je plaćala država, potpuno jednaka staničnoj zgradi na Palama.[1]

Nakon što je posljednji voz, popularni Ćiro ispraćen sa stanice početkom avgusta 1978. godine, zgrada je poslužila kao stambeni prostor u kojem se i danas obitava. Nakon zatvaranja pruge, rodila se ideja da se u zgradi stanice otvori Muzej uskotračnih željeznica BiH s galerijskim prostorom i vanjskim eksponatima, ali za to nije bilo dovoljno novca.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Izgrađena od cigle iz obližnje ciglane Augusta Brauna, ova je dvospratna građevina pod visokim kosim krovom sadržavala kancelarije za šefa stanice i željezničko osoblje te biletarnicu i čekaonicu i prizemlju. Kako je slijedila monarhijski šablon, nije bila arhitektonski vezana za postojeće stilove kako bi bila uklopiva podjednako u gradsku, planinsku i šumsku zonu.[1]

Pored stanice se nalazio i mali objekat gdje su lokomotive Ćire podmazivane i snabdijevane vodom. Napravljena na najvišoj tački Bistrika, i danas predstavlja najimpozantniji objekat na tom prostoru, a u njenoj neposrednoj blizini nalazio se i prvi od ukupno 134 tunela na trasi do Beograda – tunel Brdo – džamija. Bistrička stanica je u svojim posljednjim godinama stekla svjetsku prepoznatljivost, jer su se pored nje snimali kadrovi filma "Valter brani Sarajevo".[1]

Nacionalni spomenik[uredi | uredi izvor]

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 04.do 10. jula 2006. godine, donijela je odluku da se željeznička stanica proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d "Uskotračne željeznice u Bosni i Hercegovini". http://www.zeljeznice.net. Arhivirano s originala, 27 Oktobar 2015. Pristupljeno 10 June 2016. (potrebna registracija (pomoć)).  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ "Željeznička stanica Bistrik". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. [mrtav link]