Zgrada željezničke stanice Bistrik
Zgrada željezničke stanice Bistrik izgrađena je nakon što su austrougarske vlasti 1882. godine željeznicom uvezale Sarajevo sa Slavonskim Brodom i Budimpeštom. Tada se stvorila potreba da se sa Sarajevom povežu i istočni dijelovi BiH, gdje su, uz granicu sa Srbijom, bili stacionirani vojni garnizoni.
Tako je stvorena ideja o izgradnji tzv. Istočne pruge, prema Višegradu, odakle se preko Šarganske osmice moglo putovati dalje, za Beograd, Sofiju, Solun i Istanbul. Puštanje pruge u promet 1906. godine ozvaničeno je i otvaranjem zgrade Željezničke stanice na Bistriku. Zgrada je bila tipiziran objekt, djelo arhitekata koje je plaćala država, potpuno jednaka staničnoj zgradi na Palama.[1]
Nakon što je posljednji voz, popularni Ćiro ispraćen sa stanice početkom avgusta 1978. godine, zgrada je poslužila kao stambeni prostor u kojem se i danas obitava. Nakon zatvaranja pruge, rodila se ideja da se u zgradi stanice otvori Muzej uskotračnih željeznica BiH s galerijskim prostorom i vanjskim eksponatima, ali za to nije bilo dovoljno novca.[1]
Opis[uredi | uredi izvor]
.jpg)
Izgrađena od cigle iz obližnje ciglane Augusta Brauna, ova je dvospratna građevina pod visokim kosim krovom sadržavala kancelarije za šefa stanice i željezničko osoblje te biletarnicu i čekaonicu i prizemlju. Kako je slijedila monarhijski šablon, nije bila arhitektonski vezana za postojeće stilove kako bi bila uklopiva podjednako u gradsku, planinsku i šumsku zonu.[1]
Pored stanice se nalazio i mali objekat gdje su lokomotive Ćire podmazivane i snabdijevane vodom. Napravljena na najvišoj tački Bistrika, i danas predstavlja najimpozantniji objekat na tom prostoru, a u njenoj neposrednoj blizini nalazio se i prvi od ukupno 134 tunela na trasi do Beograda – tunel Brdo – džamija. Bistrička stanica je u svojim posljednjim godinama stekla svjetsku prepoznatljivost, jer su se pored nje snimali kadrovi filma "Valter brani Sarajevo".[1]
Nacionalni spomenik[uredi | uredi izvor]
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 04.do 10. jula 2006. godine, donijela je odluku da se željeznička stanica proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b c d "Uskotračne željeznice u Bosni i Hercegovini". zeljeznice.net. Arhivirano s originala, 27. 10. 2015. Pristupljeno 10. 6. 2016.
- ^ "Željeznička stanica Bistrik". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.
