Zgrada Ante Štambuka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Zgrada Ante Štambuka nalazi se na uglu ulica Titova i Kulovića broj 8 u općini Centar u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine, donijela je odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo.

Historija[uredi | uredi izvor]

Zgrada Ante Štambuka izgrađen je tokom prve decenije XX vijeka za porodicu Štambuk, u završnoj fazi austrougarskog perioda kada je u Sarajevu izgrađen veći broj objekata u duhu secesije.[2]. Projekat zgrade je izradio je Josip Vancaš 1905. godine, a objekat je izveden po izmijenjenom projektu iz 1907. godine.

U vrijeme građenja ove palate na snazi je je novi Građevinski red za „Zemaljski glavni grad Sarajevo“, objavljen 5. augusta 1893. godine. Ovim građevinskim redom vodi se računa o budućem izgledu grada, pa su u pogledu građenja i primjene građevinskog materijala postavljeni novi standardi.[3]. Nakon toga zgrada je nekoliko puta mijenjala vlasnika.

Opis[uredi | uredi izvor]

Zgrada Ante Štambuka spada u red stambeno-poslovnih najamnih zgrada u nizu, nastalih kao interpolacija u prethodno izgrađenom području. Izgrađena je kao uglovnica približno pravougaone tlocrtne osnove dimenzija 30,00 m x 15,00 m., dok visina iznosi 19,20 m. U funkcionalnom smislu, podijeljena je na prizemlje - gdje je predviđen poslovni prostor i spratove na kojima je prvobitnim projektom bila predviđena isključivo stambena funkcija. [4].

Godine 2006. na objektu su izvršeni konzervatorsko-restauratorski radovi na uličnim fasadama, i to od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa, pa se zgrada nalazi u vrlo dobrom konstruktivnom stanju.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine
  • Ibrahim Krzović - Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Kulturno naslijeđe, Sarajevo
  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
  • B. Zlatar, M. Ganibegović, Š. Gavraović, V. Žujo. Sarajevo, ulice, trgovi, mostovi, parkovi i spomenici – općina Centar. Sarajevo: “Mediapress”, 2007.
  • Jela Božić, -Arhitekt Josip pl. Vancaš, Značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave, doktorska disertacija, Sarajevo, 1989.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zgrada Ante Štambuka u Sarajevu". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
  2. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  3. ^ "Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu". Sarajevo: Svjetlost, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  4. ^ "Dizdar, Gorčin: Secesija i 'bosanski slog' – bosanski stil u arhitekturi". Fondacija Mak Dizdar, objavljeno 07/12/2008. Pristupljeno 9. 2. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]