Zilka Spahić-Šiljak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zilka Spahić-Šiljak
Rođenje1968.
ZanimanjeTeoretičarka, profesorica, aktivistica

Zilka Spahić-Šiljak (1968.), doktorica znanosti iz oblasti rodnih studija; istraživačica tema roda, religije, politike, feminizma, ljudskih prava, kao i izgradnje mira. Autorica je brojnih znanstvenih članaka i više knjiga objavljenih na bosanskom i engleskom jeziku, a uz akademski znanstveni rad ima i višedecenijsko aktivističko iskustvo kroz nevladin sektor u Bosni i Hercegovini i drugim postjugoslavenskim zemljama, kao i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je predavala na najeminentnijim univerzitetima. Programska je direktorica TPO Fondacije u Sarajevu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1968. godine u Zenici, u Bosni i Hercegovini. Završila je Gazi Husrev-begovu medresu, a diplomirala je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Magistrirala ljudska prava i demokratiju na temu: „Politička participacija žena“, a doktorirala na temu: „Žene, religija i politika“. Niz godina provela kao postdoktorska znanstvenica i istraživačica na nekoliko američkih univerziteta: od 2011. do 2019. je radila kao predavačica i istraživačica na Harvard Univerzitetu i Stanford Univerzitetu u Americi, a prije toga je šest godina vodila program Religijskih studija na Univerzitetu u Sarajevu. Direktorica je TPO Fondacije Sarajevo, koja se bavi pitanjima obrazovanja, interkulturnog dijaloga i izgradnje mira, i osnaživanja mladih i žena za liderstvo. Gostujuća je profesorica na Univerzitetu Roehampton u Londonu i predaje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici. Objavila je preko deset knjiga.

Izbor iz objavljenih knjiga[uredi | uredi izvor]

Kao istraživačica na post-doktorskom programu Harvard Univerziteta objavila je knjigu Sjaj ljudskosti – životne priče mirotvorki iz Bosne i Hercegovine (2013, 2014). Tokom angažmana na Religijskim i Rodnim studijama na Univerzitetu Sarajevo objavila je: Propitivanje ženskih, feminističkih i muslimanskih identiteta. Post-socijalistički konteksti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, (CIPS Univerzitet u Sarajevu 2012), Žene, religija i politika (IMIC, TPO, CIPS, 2007 i engl. izdanje 2010). Istraživanje na kojem je radila, između ostaloga, kao istraživačica i na Stanford Univerzitetu fokusiralo se na intersekciju roda, liderstva i politike, te je objavila 2019. godine knjigu Bosanski labirint: kultura, rod i liderstvo zajedno sa drugim bosanskohercegovačkim znanstvenicama. Godine 2020. objavila je knjigu Sociologija roda - feministička kritika, pisavši je s namjerom da se koristi u područjima rodnih studija, ženskih studija, kulturalnih studija, antropologije, etnologije, povijesti, ljudskih prava i sociologije. Knjiga se  također može koristiti i u svrhu stjecanja općeg znanja o pitanjima roda. Knjige koje je objavila recenzirale su ugledne znanstvenice sa regionalnim i svjetskim akademskim publicitetom.

Izbor iz znanstvenih članaka[uredi | uredi izvor]

  1. Victim or Survivor? Choosing Identity after wartime sexual violence (2020);
  2. Bringing Faith Into Practice, Reconciliation on Global Context (2020);
  3. Women, Citizens and Believers as Agents of Peace in Bosnia and Herzegovina (2015);
  4. Images of Women in Bosnia and Herzegovina and Neighboring Countries, 1992-1995 (2010);
  5. An Analysis on the Image of Woman in the School - Religious Textbooks in B&H (2008);
  6. Ženska prava u islamu i rađanje feminizma (2004);
  7. Do It and Name It: Feminist Theology and Peacebuilding in Bosnia and Herzegovina (2013);
  8. Believers for Social Change-Bridging the Secular Religious Divide in Bosnia and Herzegovina (2015);
  9. Religious practices, in EWIC Encyclopedia (2007)

Propitivanje ženskih, feminističkih i muslimanskih identiteta[uredi | uredi izvor]

Prema pisanju recenzentice knjige Propitivanje ženskih, feminističkih i muslimanskih identiteta (2012), profesorice rodnih studija Jadranke Rebeke Anić, publikacija je ishod dvogodišnjeg istraživalačkog projekta pod nazivom Feminizam u postsocijalističkim muslimanskim kontekstima u BiH i na Kosovu koji je proveo Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije. Knjiga je podijeljena na dva dijela: teorijski i empirijski. Teorijski dio služi boljem razumijevanju ishoda dobivenih istraživanjem na terenu. Knjiga ima 265 stranica, a osim uvoda i zaključka sadrži još pet poglavlja, prilog u kojem se opisuje istraživački uzorak i rabljena metoda te rječnik i indeks. Predgovor knjizi napisala je Margot Badran, povjesničarka iz Egipta, koja više od četiri desetljeća piše o feminizmima u muslimanskim društvima na Bliskom istoku i u širem islamskom svijetu. Badran s pravom knjigu ocjenjuje kao »istinski maestralnu studiju«  (str. 13) koja pruža sveobuhvatnu i složenu analizu rodnih ideja i praksa, kao i feminizama koji im se suprotstavljaju unutar islamskih i sekularnih konteksta i u kojoj se vješto isprepliću povijesno, političko i filozofsko.