Zinaida Jermoljeva
| Zinaida Jermoljeva | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 1898. Frolovo, Oblast Donske vojske, Rusko Carstvo |
| Smrt | 2. decembar 1974. Moskva, Sovjetski Savez |
| Polje | mikrobiologija, epidemiologija |
| Alma mater | Medicinski fakultet Don univerziteta |
| Poznat(a) po | istraživanjima kolere, bakteriofaga i lizozima; razvoju prvog sovjetskog penicilina |
Zinaida Jermoljeva (ruski: Зинаида Виссарионовна Ермольева; Frolovo, 1898. – Moskva, 2. decembar 1974.) bila je sovjetska mikrobiologinja i epidemiologinja, najpoznatija po istraživanjima kolere, radu na primjeni bakteriofaga i učešću u razvoju prvog sovjetskog penicilina.[1][2] U historiji sovjetske medicine ubraja se među vodeće istraživačice antibiotika i zaraznih bolesti.[3]
Život i rad
[uredi | uredi izvor]Studij medicine završila je 1921. na Don univerzitetu, nakon čega je radila u bakteriološkim ustanovama na sjevernom Kavkazu.[3] Od 1925. bila je povezana s Biokemijskim institutom A. N. Baha u Moskvi, a do kasnih 1930-ih i sa Sveunionim institutom za eksperimentalnu medicinu, gdje se bavila terapijama za zarazne bolesti.[2][3]
Posebno se istakla u istraživanjima kolere. Već početkom 1930-ih stekla je reputaciju stručnjakinje za ovu bolest, a 1939. razvila je preparat kolernog bakteriofaga.[3][4] Tokom Drugog svjetskog rata organizirala je proizvodnju kolernog bakteriofaga u opkoljenom Staljingradu, što se u literaturi navodi kao važan dio mjera za sprečavanje epidemije među sovjetskim snagama za vrijeme Bitke za Staljingrad.[3][4]
Naučni doprinos
[uredi | uredi izvor]Jermoljeva je istraživala i prirodne antimikrobne supstance, naročito lizozim.[3] Tokom rata, zajedno sa saradnicima, radila je na izolaciji i proizvodnji domaćeg penicilina u SSSR-u. Arhivski i biografski izvori navode da je bila među ključnim ličnostima u pripremi prvog sovjetskog penicilina i pokretanju njegove industrijske proizvodnje.[2][5]
Nakon rata nastavila je rad na antibioticima. Prema biografskim pregledima, od 1947. do 1954. djelovala je u Institutu za antibiotike Ministarstva zdravstva SSSR-a, gdje je učestvovala i u dobijanju prvih sovjetskih uzoraka streptomicina te u razvoju drugih antimikrobnih sredstava i istraživanjima interferona.[3]
Tokom karijere objavila je više od 500 naučnih radova, napisala nekoliko stručnih knjiga i bila glavna urednica sovjetskog časopisa Antibiotiki.[3] Bila je dopisna članica Akademije medicinskih nauka SSSR-a od 1945, a redovna članica od 1965.[3]
Priznanja i naslijeđe
[uredi | uredi izvor]Za svoj naučni rad dobila je Staljinovu nagradu, dva Ordena Lenjina i druga sovjetska priznanja.[3] U kasnijoj recepciji ostala je upamćena kao jedna od najvažnijih sovjetskih istraživačica u oblasti zaraznih bolesti i antibiotika.[1][2]
U literaturi postoji izvjesno neslaganje oko godine njenog rođenja: dio referentnih i enciklopedijskih izvora navodi 1898, dok pojedini noviji ruski institucionalni prikazi spominju i 1897.[3][5]
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 4 Gorshenin, Aleksandr V. (2022). "The History of Life and Scientific Activities of the Soviet Microbiologist Z. V. Ermolyeva in Documents from Federal Archives" (PDF). Herald of an Archivist (3): 916–928. doi:10.28995/2073-0101-2022-3-916-928.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 "Ermoleva, Zinaida (1898–1974)". Women in World History: A Biographical Encyclopedia. Encyclopedia.com. Pristupljeno 28. 3. 2026.
- 1 2 Ermolaev, Andrey V.; Sorokina, Tatiana S. (2018). "On the history of the discovery of bacteriophages". History of Medicine. 5 (1).
- 1 2 "24 октября 1898 года родилась Зинаида Виссарионовна Ермольева". Государственный биологический музей имени К. А. Тимирязева. Pristupljeno 28. 3. 2026.