Idi na sadržaj

Zlatin dnevnik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zlatin dnevnik
Izdanje Zlatinog dnevnika iz 1999.
AutorZlata Filipović
Originalni nazivZlata's Diary: A Child's Life in Wartime Sarajevo
PrijevodZlatin dnevnik: Život djeteta u ratnom Sarajevu
Država Bosna i Hercegovina
Jezikengleski jezik[1]
ŽanrDnevnik
Vrsta djelaAutobiografija
IzdavačPenguin Books[1]
Vrijeme i mjesto nastankaSarajevo, 1993.[1]
Datum izdanja1994.
Broj stranica240[1]
Gledišteprvo lice
Vrijeme radnjeZa vrijeme opsade Sarajeva, 1991–1993.
Mjesto radnjeSarajevo, Republika Bosna i Hercegovina
ISBN broj978-0-14-024205-8

Zlatin dnevnik[2] (engleski: Zlata's Diary: A Child's Life in Wartime Sarajevo) jest knjiga Zlate Filipović pisana tokom rata i opsade grada Sarajeva 1992. obraćajući se Mimi. U periodu pisanja dnevnika Zlata ima 12 godina i čitaocima pruža dječiju perspektivu na ratnu svakodnevicu, dokumentira dnevne događaje, prati tok misli. Zlatin dnevnik nastao je po uzoru na Dnevnik Anne Frank. Jedna je od najslikovitijih knjiga iz Bosne i Hercegovine o ratu. Prevedena je na više od 20 jezika.[1]

Radnja u knjizi

[uredi | uredi izvor]

Nakon polaska u peti razred Zlata počinje pisanje svog dnevnika, jer je rat počeo prije njenog 11. rođendana, te kao prvu priču izdvaja odlazak na Jahorinu. Zabilježila je i opisivala događaje pune dvije godine. Događaji poput nestanka električne energije ili vode, granatiranje, smrti bliskih prijatelja i njenih vršnjaka, skrivanje u podrumu, viđeni očima djeteta, poprimaju jednu novu dimenziju i postaju svjedočanstvo užasnim ratnim stradanjima. Kako su njeni majka i otac bili zaposleni ona kao djevojčica je često ostajala sama u kući te bilježila svoje misli pišući sljedeće riječi:

Prestanite pucati, mir, mir, mir.

U posljednjoj poruci Mimi otkriva i statističke podatke koje je čula — "590 granata od pola pet ujutro; šestoro mrtvih; 56 ranjenih; mislim da smo sami u ovom paklu."

O piscu

[uredi | uredi izvor]

Zlata Filipović rođena je u Sarajevu 3. decembra 1980. Reporterka Janine Di Giovanni, koja je Zlatu srela 1993, napisala je predgovor za ovu knjigu. Opisala je Zlatu kao sarajevsku Anne Frank, jer Zlatin dnevnik, kao i Dnevnik Anne Frank, opisuje doživljaje ratnih strahota prožete dječijom čednošću. Također je dodala da je dodatna sličnost i to što su oba sukoba djelimično motivirana rasizmom i etničkim razlikama. Male novine, dječiji časopis iz Srajeva, neslužbeno je izdao knjigu 1993. pod nazivom Zlatin dnevnik kao poklon čitaocima. Zlata je tako postala poznata u Sarajevu, pa su je i novinari stranih novinskih agencija intervjuisali. Nakon objavljivanja Dnevnika Ujedinjene nacije pomogle su njenoj porodici da se preseli u Pariz. Nakon tri godine u Parizu, Filipovići se preseljavaju u Dublin, gdje je Zlata studirala na tamošnjem Trinity Collegeu, a kasnije i na Univerzitetu u Oxfordu. Danas živi u Dublinu, gdje radi kao filmska producentica i osmišlja dokumentarce. Sudjelovala je u pisanju drugih knjiga u vezi s ratom u Bosni i Hercegovini, a dobila je i posebnu nagradu "Dijete hrabrosti" od Centra "Simon Wiesenthal".

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d e Zlata Filipović (1995). Zlata's diary. Internet Archive. Penguin Books. ISBN 978-0-14-024205-8.
  2. ^ Filipović, Zlata (1994). Zlatin dnevnik. Zagreb: Znanje. OCLC 603991869.