Zlatna horda

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Zlatna Horda
Зүчийн улс
1241. - 1502.
Države prije:
Flag of None.svg Mongolsko carstvo
Flag of None.svg Povolška Bugarska
Države poslije:
Krimski kanat Flag of the crimeans.svg
Kazanski kanat Flag of None.svg
Kazaški kanat Flag of None.svg
Položaj na karti
Glavni grad Saraj
Službeni jezik Mongolski
Turkijski
Državno uređenje Nasljedna monarhija
 -  1241. - 1255. Batu-kan (prvi)
 -  1499. - 1502. Ahmed-kan (posljednji)


Zlatna horda (mongolski: Алтан Ордын улс, Altan Ordīn uls; ruski: Золотая Орда, Zolotaja Orda; tatarski: Алтын Урда, Altın Urda) je bio mongolsko-turkijski kanat osnovan u 13. stoljeću od sjeverozapadnog dijela Mongolskog carstva. Nakon podjele Mongolskog carstva 1259. godine bio je poznat kao Kipchak kanat.

Nakon smrti Batu-kana (osnivača Zlatne Horde) 1255. godine, njegova dinastija je vladala Zlatnom Hordom do 1359. godine, uprkos izbijanju građanskog rata 1290.-ih. Teritorijalni vrhunac Zlatna Horda je doživjela tokom vladavine Uzbeg-kana (1312. - 1341.) koji je prihvatio islam. Tada se teritorija Zlatne Horde prostirala od planine Ural na istoku do rijeke Dunav na zapadu, i od Sibira na sjeveru do Crnog mora i planine Kavkaz na jugu.

Nakon nasilnih unutrašnjih političkih previranja početkom 1359. godine, Zlatna Horda se nakratko ujedinila tokom vladavine Toktamiša (1381. - 1395.). Međutim, nakon invazije Timuridskog carstva 1396. godine, Zlatna Horda se raspala na više tatarskih kanata koji su govorili turkijskim jezikom. Raspad Zlatne Horde je omogućio Velikoj kneževini Moskvi da se oslobodi od mongolskog uticaja nakon bitke na rijeci Ugri 1480. godine. Posljednji ostaci Zlatne Horde, Krimski kanat i Kazaški kanat, su preživjeli do 1847. godine.

Nastanak (1225. - 1241.)[uredi | uredi izvor]

Nakon smrti Džingis-kana 1227. godine, Mongolsko carstvo je podijeljeno između njegova četiri sina. Najzapadnije zemlje je trebao dobiti njegov najstariji sin Jochi, ali on umire šest mjeseci prije Džingis-kana, tako da ovu teritoriju dobijaju njegova dva sina. Stariji Jochijev sin Batu-kan je postao vladar Plave Horde, a mlađi Orda-kan vladar Bijele Horde. Nakon učvršćivanja vlasti, Batu-kan je 1235. godine sa velikim generalom Subedeiem započeo invaziju na zapad zauzimajući Baškiriju i Povolšku Bugarsku.

Nakon zauzimanja južnih stepa današnje Ukrajine 1237. godine, Batu-kan je protjerao mnoge Kumane na zapad. Do 1239. godine većina Kumana su migrirala sa Krimskog poluostrva, koji je postao jedan od apanaža Mongolskog carstva. Ostali Krimski Kumani su se vremenom izmiješali sa drugim narodima na Krimu (Grci, Goti i Mongoli) formirajući Tatarsko stanovništvo. Iskoristivši migraciju Kumana kao casus belli, Mongoli su nastavili prodor na zapad izvršivši upade u Poljsku i Ugarsku koji su kulminirali bitkama kod Legnice i Mohija.