Zmijanjski vez

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zmijanski vez
Zmijanje embroidery in BL store 2.jpg
Zmijanjski vez u izlogu prodavnice u Banjaluci
Nematerijalna kulturna baština
RegijaEvropa
Država Bosna i Hercegovina
MjestoZmijanje (Banja Luka)
Svjetska baština
Lista upisaReprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
UNESCO oznaka00990
Datum upisa2014.
Lokacija upisaUNESCO

Zmijanjski vez je specifična tehnika vezenja nastala na području Zmijanja kod Banja Luke.[1] Ovaj tradicionalni vez se koristi za ukrašavanje ženske odjeće i domaćinstva, uključujući vjenčanice, marame, haljine i posteljine i jedan je od najspecifičnijih i najkarakterističnijih vezova sa prostora Bosne i Hercegovine.[2]

Na 9. zasjedanju Međuvladine komisije za očuvanje nematerijalne baštine 6. novembra 2014. u Parizu na, zahvaljujući svojim karakteristikama i specifičnostima, zmijanjski vez je zajedno sa 18 novih dobara upisan na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva.[3] To je upis prvog kulturnog dobra iz Bosne i Hercegovine na ovu listu.[4] Na taj način, Zmijanjski vez je postao dio svjetskog kulturnog nasljeđa. Nominaciju Zmijanjskog veza je pripremio odjel za nematerijalno kulturno nasljeđe Muzeja Republike Srpske.

Historija[uredi | uredi izvor]

Planinski predio između Banje Luke i Mrkonjić Grada, u kome se nalazi i selo Šljivno pripadao je srednjovjekovnoj župi Zemljanik, u sastavu Donjih Krajeva. Župa Zemljanik se spominje u povelji bosanskog bana Prijezde II iz 1287. godine.[5] Ova župa je tada predstavljala najsjeverozapadniji dio srednjovjekovne bosanske države i zauzimala je prostor od Vrbasa, s jedne, te Majdana, Kmećana, Vilusa, Hazića, Pavića, Sokolova na domak Sane, Stražica, Orahovljana i Ponikvi (Ponora), sa druge strane.

Padom pod osmansku vlast 1528. na području Zemljanika nastaje nahija Zmijanje sa neznatno različitim granicama. Njeno ime prvi put se spominje u popisnim defterima 1541. Stanovništvo se od vajkada bavilo stočarstvom, prvenstveno ovčarstvom. Zmijanjci su uživali određenu autonomiju na osnovu martološke službe i imali su status filuridžija. Periferijom Zmijanja je prošao poznati putopisac Benedikt Kuripešić i zapisao da ovdje „stanuje mnogo martolosa i ovčara”. [6]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Glavna karakteristika veza je upotreba duboke plave niti, ručni rad biljnim bojama i improvizovani geometrijski oblici. Bogatstvo i varijacije izvezenih dizajna određuju društveni status seoskih žena.

Zmijanjski vez predstavlјa posebnu tehniku. Plave niti na bijelom platnu osnova su zmijanjskog veza. Materijal na kojem je rađen vez doživlјavao je transformaciju, ali je vez i dalјe zadržavao autentične specifičnosti. Prvo se vezlo na konoplјinim i lanenim platnima, zatim na pamučnim, a danas se ovaj vez prezentuje i na savremenim industrijskim tkaninama. Iglom se prave krstići, koji se spajaju u razne geometrijske oblike. Bogatstvo šara i oblika, od krsta, jabuke i grane, cvjetova i drugih oblika predstavlјaju pravu riznicu izraza i značenja: sreća u porodici, dobro zdravlјe, zdravo potomstvo i slično. Djevojke sa Zmijanja ukrašavale su svoje nošnje što bogatijim vezom, kako bi pokazale da su spremne za udaju.

Najčešći ornamenti koji prevladavaju u zmijanjskom vezu su stilizovani bilјni oblici pravilne i simetrične geometrijske osnove. Motiv kola u obliku romba najčešće se uočava u zmijanjskom vezu. Veliki je broj kombinacija kola sa sitnijim motivima.

Vez sadrži snažnu simboliku koja se prenosi generacijama, te promoviše kreativnost, društvenu jednakost, poštovanje različitosti, kreativnosti i neverbalnu komunikaciju. On također ima i sentimentalnu i emocionalnu vrijednost, posebno za raseljeno stanovništvo koje koristi šarene, vezene haljine kao izraz nacionalnog i lokalnog identiteta i ponosa. Vez povezuje zajedno mnogo elemenata kulturne baštine, kao što su muzika, rituali, usmena tradicija, rukotvorine i simbolika.[7]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Milan Karanović - Granice srednjovjekovne župe Zemljanik, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XLVIII, 1936, sv. 1, Sarajevo, 1936, 27-36.
  • Vladislav Skarić - Župa Zemljanik i stara nahija Zmijanje, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XLIX, sv. 1, Sarajevo, 1937, 37-53.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zmijanjski vez upisan na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine". ich.unesco.org. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Zmijanjski vez na listi UNESCO - Državna komisija za saradnju sa UNESCO-m
  3. ^ Eighteen new elements inscribed on the Representative List - unesco.org/enengleski: '
  4. ^ Muzej Istočne Bosne Tuzla - Zahvaljujući svojim karakteristikama i specifičnosti, Zmijanjski vez je 26. nove…
  5. ^ "Župa Zemljanik i stara nahija Zmijanje". mrkonjic-grad.com. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ Miodrag M. Vulin: Zmijanje i Zmijanjci - www.poreklo.rs
  7. ^ Zmijanjski vez - zmijanje.com/

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]