Znak četverice (1932)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Znak četverice
RežiserGraham Cutts
ProducentBasil Dean
Scenarist(i)Roman:
Arthur Conan Doyle
Scenarij:
W. P. Lipscomb
UlogeArthur Wontner
Ian Hunter
Isla Bevan
MuzikaErnest Irving
Žanrkriminalistički
KinematografijaRobert De Grasse
Robert Martin
MontažaOtto Ludwig
ProdukcijaAssociated Talking Pictures
DistributerRKO Pictures
Premijeramaj 1932.
Trajanje75 minuta
ZemljaUjedinjeno Kraljevstvo
Jezikengleski

Znak četverice (eng. The Sign of Four) jeste britanski kriminalistički film iz 1932. u režiji Grahama Cuttsa. Glavne uloge tumače Arthur Wontner, Ian Hunter i Graham Soutten. Film je zasnovan na istoimenom romanu Arthura Conana Doylea i snimljen je u produkciji Ealing Studiosa. Poznat je i pod nazivom Znak četverice: Najveći slučaj Sherlocka Holmesa (The Sign of Four: Sherlock Holmes' Greatest Case).

Radnja[uredi | uredi izvor]

Jonathan Small, zatvorenik koji služi dugu kaznu na Andamanskim ostrvima, sklapa dogovor sa dvojicom oficira britanske armije, majorom Sholtom i kapetanom Morstanom, koji su među glavnim zapovjednicima u zatvoru. Otkriva im lokaciju na kojoj je skriveno blago u zamjenu za njihovu pomoć u njegovom bijegu iz zatvora. Blago će, po dogovoru, kasnije podijeliti na jednake dijelove.

Sholto i Morstan odlaze potražiti blago koje je skriveno u staroj indijskoj tvrđavi. Kad otkopaju vrijedne stvari iza zida od opeke, između njih nastaje nasilna svađa i svaki želi sam uzeti sve blago. Nakon borbe Sholto ubija Morstana vraća se u Englesku ne ispunivši svoje obećanje Smallu da će mu pomoći oko bijega.

Prošlo je dosta godina i Sholto sad živi u Londonu u velikom bogatstvu zahvaljujući navedenoj krađi blaga. Međutim, postaje uznemiren kad pročita vijest da je Small pobjegao iz zatvora. Počinje ga progoniti zvuk Smallove drvene noge i uvjeren je da će ubrzo biti ubijen zbog toga što je nekad davno izdao ovog osuđenika. Poziva svoje sinove, Bartholomewa i Theodorea, i govori im o svojoj mutnoj prošlosti koja mu je donijela blago na kojem je izgrađeno porodično bogatstvo. Također otkriva da je Morstan imao kćer, Mary, i govori sinovima da joj pošalju jednu vrijednu ogrlicu i da podijele svoje nasljedstvo s njom. Nedugo zatim Sholto je ubijen prije no što je mogao otkriti gdje je sakrivena većina njegovog blaga.

Ubistvo je počinio Small, koji je pobjegao iz zatvora sa dvojicom saučesnika: jako istetoviranim osuđenikom i domorocem po imenu Tonga. Small se otkriva i prisiljava Theodorea da mu kaže informacije o gđici Morstan. Banda uskoro počinje prijetiti Mary nadajući se da će im ona predati ostatak blaga. Uplašena, obraća se za pomoć Holmesu i traži zaštitu od njega. Theodore joj jednom prilikom prilazi i govori da je skrovište blaga otkriveno te joj nudi jedan dio, po uputama svog oca, i odvodi je u njegovu porodičnu kuću.

Međutim, kad stignu tamo, pronalaze Bartholomewa mrtvog, a i blago je nestalo. Holmes ima teoriju o ubistvu, ali samozadovoljni detektiv iz Scotland Yarda hapsi nedužnog Theodorea. Holmes i Watson kreću da dokažu Theodoreovu nevinost i uspijevaju otkriti bandu koja prijeti Mary. Ubrzo otkrivaju da Small i njegovi saučesnici čekaju da uzmu ogrlicu od Mary te tako upotpune svoj plijen i da zatim pobjegnu iz zemlje te se skrivaju u cirkusu. Watson nepromišljeno vodi Mary sa sobom u istraživanje i banda je kasnije otima. Smallova banda planira pobjeći Temzom u čamcu, ali ih Holmes i Watson progone. Film dolazi do vrhunca u sceni oružanog obračuna u napuštenom skladištu.

Razlike od romana[uredi | uredi izvor]

U filmu Sholto i Morstan zajedno otkrivaju blago u staroj tvrđavi, a Sholto zatim ubija Morstana. Tetovirani čovjek ne pojavljuje se u romanu. Radnja knjige odvija se 1887, a radnja filma smještena je u 1930-e.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Rachael Low, Filmmaking in 1930s Britain, "George Allen & Unwin", 1985.
  • George Perry, Forever Ealing, "Pavilion Books", 1994.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]