Zova

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zova
Zova u cvijetu
Zova u cvijetu
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedDipsacales
PorodicaAdoxaceae
RodSambucus
Vrste
Sambucus nigra - zova

Zova, zohva ili bazga (latinski: Sambucus nigra) je biljka iz porodice Adoxaceae koja raste u Evropi, sjeverozapadnoj Africi i jugozapadnoj Aziji.

Naziv[uredi | uredi izvor]

Lokalni nazivi koji još se koriste su: zohva, bazga, abzov, bažoina, bazag, bazdov, bazgovina, crna zova, bazovika, belika, boz, buzovka, zovik, zoha, zovljika, zofa, budzova.[1]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Zova je listopadni žbun, rjeđe drvo, koje naraste od 4–6 m, rjeđe do 10 m. Listovi su joj poredani u parove, dugi od 10–30 cm. Zova je hermafroditna biljka. Cvjetovi su grupisani u velike strukove, promjera 10–25 cm. Pojedini cvjetovi su bijeli, promjera 5–6 mm, sa 5 latica. Cvjeta sredinom ljeta. Plod je mala tamna bobica, 3–5 mm u promjeru, grupisana u velikim grozdovima. Raste na sunčanim mjestima, i na vlažnim i na suhim zemljištima.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Cvijet zove se obično koristi za pravljenje sokova, čajeva i slično. Plod zove jedu mnoge ptice. Neki je smatraju korovom. Plodovi zove su jestivi nakon kuhanja, ali svi ostali dijelovi biljke su otrovni zbog velike količine kristala kalcijum oksalata[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Blanchan, Neltje: Wild Flowers: An Aid to Knowledge of our Wild Flowers and their Insect Visitors, 2002, Project Gutenberg Literary Archive Foundation
  • Rushforth, K. Trees of Britain and Europe, 1999, HarperCollins ISBN 0-00220013-9.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.sippo.ch/files/publications/agri_monobh.pdf[mrtav link]
  2. ^ Sambucus nigra Arhivirano 20. 1. 2009. na Wayback Machine na stranici Germplasm Resources Information Network