Orijentalni institut u Sarajevu

Koordinate: 43°51′22″N 18°23′51″E / 43.856029°N 18.397563°E / 43.856029; 18.397563
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Orijentalni institut
Logo Orijentalnog instituta u Sarajevu
Datum osnivanjamaj 1950.
VrstaJavna ustanova
StatusAktivan
Glavno sjedišteUlica Zmaja od Bosne 8b
BA-71000 Sarajevo
43°51′22″N 18°23′51″E / 43.856029°N 18.397563°E / 43.856029; 18.397563
JezikBosanski
Br. zaposlenih19
Veb-sajtois.unsa.ba

Orijentalni institut u Sarajevu je javna naučnoistraživačka ustanova sa naučnim fokusom na orijentalne jezike i književnost i orijentalni uticaj na tekovine bosanskog jezika i stvaralaštva. Osnovan je 1950. Uredbom Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Orijentalni institut je članica Univerziteta u Sarajevu.

U okviru svoga rada Orijentalni institut povremeno organizira naučne skupove (domaćeg, regionalnog i šireg međunarodnog karaktera) kao jedan od oblika razmjene naučnih iskustava i upoznavanja sa radom drugih naučnoistraživačkih ustanova i pojedinaca koji se bave srodnim problemima.

U ratu u Bosni i Hercegovini 17. maja 1992. zapaljena je zgrada Orijentalnog instituta u Sarajevu. Tada su uništena brojna rukopisna djela od neprocjenjive vrijednosti. Vrlo mali broj se sačuvao. Orijentalni institut je danas smješten u bivšoj Kasarni Maršal Tito (Kampus Univerziteta Sarajevo), u Ulici Zmaja od Bosne 8b.

Funkcija Orijentalnog instituta[uredi | uredi izvor]

Osnovni zadaci Orijentalnog instituta su da:

Direktori Orijentalnog Instituta u Sarajevu[uredi | uredi izvor]

U dosadašnjoj historiji na čelu Orijentalnog instituta nalazili su se kao direktori ili kao vršioci dužnosti direktora:

Upravna struktura[uredi | uredi izvor]

Pored direktora upravnu strukturu Orijantalnog instituta čine Naučno vijeće, Upravni odbor i Nadzorni odbor.

Naučno-stručni saradnici[uredi | uredi izvor]

Dosadašnji djelatnici Orijentalnog instituta: Branislav Đurđev, Nedim Filipović, Hazim Šabanović, Hamid Hadžibegić, Ešref Kovačević, Fehim Spaho, Medžida Selmanović, Dušanka Bojanić, Teufik Muftić, Besim Korkut, Omer Mušić, Muhamed Mujić, Alija Bejtić, Džemal Ćehajić, Salih Trako, Ismet Kasumović, Sulejman Grozdanić, Avdo Sućeska, Adem Handžić, Ahmed Aličić, Fehim Nametak, Dr. Amir Ljubović, Dr. Behija Zlatar, Dr. Lejla Gazić, Dr. Sabaheta Gačanin, Dr. Fazileta Hafizović, Dr. Adnan Kadrić, Dr. Aladin Husić.

Aktualni djelatnici Orijentalnog instituta:

Naučni radnici:[uredi | uredi izvor]

Ostali radnici[uredi | uredi izvor]

Izdanja Orijentalnog instituta[uredi | uredi izvor]

  • Značajne radove Institut objavljuje u seriji Monumenta Turcica Historiam Slavorum Meridionalium Illustrantia. U ovoj seriji se objavljuju historijski izvori značajni za izučavanje prošlosti Balkana.
  • U ediciji Posebna izdanja objavljuju se monografije o pojedinim temama.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Stranica Orijentalnog instituta u Sarajevu, [1]
  • Orijentalni institut u Sarajevu 1950.-2000. – The Institute for Oriental studies in Sarajevo, Orijentalni institut, Sarajevo 2000.
  • ... Izdavačka djelatnost – The List of Publications (Prilozi za orijentalnu filologiju; Monumenta Turcica; Posebna izdanja; Ostala izdanja), “Orijentalni institut u Sarajevu 1950.-2000. – The Institute for Oriental studies in Sarajevo”, Orijentalni institut, Sarajevo 2000, 37-95.
  • ... Radnici Orijentalnog instituta 1950.-2000. – The Staff of the Institute for Oriental Studies, “Orijentalni institut u Sarajevu 1950.-2000. – The Institute for Oriental studies in Sarajevo”, Orijentalni institut, Sarajevo 2000, 97-172.
  • Ahmed Aličić, Četrdeset godina postojanja i rada Orijentalnog instituta, “Širenje islama i islamska kultura u bosanskom ejaletu”, Naučni skup, POF 41, Sarajevo 1991, 11-19.
  • Nenad Filipović, Nad pepelom Orijentalnog instituta, Zemlja I/2, Sarajevo 1992, 30-31.
  • Sabaheta Gačanin, Pregled izdanja Orijentalnog instituta 1986-1997. sa bibliografijom radova u POF-u 35-45, POF 46 (1996), Sarajevo 1997, 151-173.
  • Lejla Gazić, Stradanje Orijentalnog instituta u agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. –Destruction of the Institute for Oriental studies during the aggression against Bosnia and Herzegovina 1992.-1995., “Orijentalni institut u Sarajevu 1950.-2000. – The Institute for Oriental studies in Sarajevo”, Orijentalni institut, Sarajevo 2000, 25-35.
  • Rade Mihaljčić, Prilozi za orijentalnu filologiju, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 98.
  • Svetlana Milić, Pregled izdanja Orijentalnog instituta sa bibliografijom radova u njima 1975-1985., POF 37 (1987), Sarajevo 1988, 211-240.
  • Fehim Nametak, Orijentalni institut kao nacionalna institucija, “Ratni kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca 22. decembar 1992.”, VKBI, Sarajevo 1994, 113-114.
  • Bisera Nurudinović, Bibliografija jugoslovenske orijentalistike 1961-1965, Orijentalni institut, Posebna izdanja 9, Sarajevo 1981, 181.
  • Bisera Nurudinović, Bibliografija jugoslovenske orijentalistike 1918-1945, Orijentalni institut, Posebna izdanja 13, Sarajevo 1986, 296.
  • Jasmina Tabaković, Orijentalni institut u Sarajevu potresaju novi problemi (Sa knjigama u podrumske prostorije), Dnevni avaz III/439, Sarajevo 28.1. 1997, 13.
  • Behija Zlatar, Orijentalni institut u Sarajevu 1950.-2000 – The Institute for Oriental studies in Sarajevo 1950.-2000., “Orijentalni institut u Sarajevu 1950.-2000. – The Institute for Oriental studies in Sarajevo”, Orijentalni institut, Sarajevo 2000, 9-23.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]