Volvo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Volvo Group / AB Volvo
Vrstadioničko društvo
Berzni nazivVOLV B
IndustrijaTeška oprema
Osnovano1927.
Osnivač(i)Assar Gabrielsson i Gustav Larson
SjedišteGöteborg, Švedska
Poslužujeglobalno
Ključne osobeCarl-Henric Svanberg direktor,
Martin Lundstedt (predsjednik i CEO)
Operativni prihodPovećanje 5,82 milijardi SEK (2014)[1]
Neto dobitPovećanje 2,23 milijardi SEK (2014)[1]
Zaposleni110.000 (2015)[2]
Veb-sajtvolvogroup.com

Volvo Group (švedski: Volvokoncernen; službeno Aktiebolaget Volvo, skraćeno AB Volvo) švedska je međunarodna proizvođačka kompanija sa sjedištem u Göteborgu. Dok je njena sržna aktivnost proizvodnja, distribucija i prodaja kamiona, autobusa i konstrukcijske opreme, Volvo također snabdijeva morske i industrijske pogonske sisteme i finansijske usluge. Iako se dvije firme često brkaju, Volvo Cars, također sa sjedištem u Göteborgu, bio je potpuno odvojena kompanija prije nego je kupljen 1999. godine. Kompanije i dalje dijele Volvoov znak i sarađuju upravljenjem Volvo muzeja.

Volvo je osnovan 1915. godine kao podružnica firme SKF, proizvođača kotrljajnih ležaja; ipak Volvo Group i Volvo Cars smatraju da su službeno osnovani 14. aprila 1927, kada je prvi automobil, Volvo ÖV 4 serija, nadimka "Jakob", završen u fabrici u Hisingenu, Göteborg.[3]

Volvo znači "ja se kotrljam" na latinskom jeziku, iz oblika "volvere", navodeći osobinu kugličnih ležajeva. Ime brenda Volvo bilo je sprva registrirano kao zaštitni znak u maju 1911. sa namjerom da se koristi za nove serije SKF kugličnih ležajeva. Ova ideja je samo korištena nakratko i SKF je odlučio da jednostavno koristi "SKF" kao zaštitni znak za sve svoje proizvode (ležajeve).

Godine 1924, Assar Gabrielsson, prodajni menadžer SKF-a, i inženjer Gustav Larson, dva osnivača, odlučili su započeti konstrukciju švedskog automobila. Njihova vizija je bila da prave automobile koji su mogli odgovoriti na grube ceste u državi i niske temperature.[4]

AB Volvo je počeo aktivnosti 10. augusta 1926. Poslije jedne godine priprema uključujući proizvodnju deset prototipova, kompanija je bila spremna početi posao proizvodnje automobila unutar SKF grupe. AB Volvo je predstavljen na Štokholmskoj berzi 1935. godine pa je SKF dalje odlučio da prodaje svoje dionice u kompaniji. Volvo je izbrisan sa spiska NASDAQ u junu 2007, ali ostaje na spisku Štokholmske berze.[5]

Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi automobila Volvo-a koji je napustio montažnu liniju 14. aprila 1927.

Volvo grupa ima svoje temelje u 1927. godini, kada je prvi Volvo automobil izašao iz proizvodne linije u fabrici u Göteborgu.[6] Samo 280 automobila je izgrađeno te godine.[7] Prvi kamion, "Series 1", proizveden je januara 1928, kao porast uspjeha i povećane pažnje van države.[8] Godine 1930, Volvo je prodao 639 automobila,[7] i nedugo zatim počeo izvoziti kamione u Evropu; automobili nisu bili dobro poznati van Švedske do kraja Drugog svjetskog rata.[7]

Pentaverken, fabrika koja je proizvodila motore za Volvo, kupljena je 1935. godine, omogućavala je sigurnu dostavu motora i ulazak na tržište mornaričkih motora.[9]

Prvi autobus, nazvan B1, napravljen je 1934, a aviomotori su dodani u rastući niz proizvoda početkom 1940tih. Godine 1963, Volvo je otvorio Volvo Halifax montažni pogon, prvu montažni pogon u historiji kompanije van Švedske u Halifaxu, Kanada. Godine 1999, Evropska unija je zabranila spajanje sa Scania AB.

Volvo grupa je svoju automobilsku diviziju, Volvo Car Corporation, kompaniji Ford Motor Company za $6,45 milijardi tokom 2000. godine, smještena je unutar Premier Automotive Group zajedno sa kompanijama Jaguar, Land Rover i Aston Martin. Volvo inženjerski resursi i komponente bi se koristile u raznim Fordovima, Land Roverima i Aston Martinima, sa drugom generacijom Land Rover Freelander dizajniranom na istoj platformi kao druga generacija modela Volvo S80. Volvo T5 benzinac je korišten u Ford Focusu ST i RS modelima, a Volvoova satelitska nvigacija je korištena na nekim Aston Martin Vanquish, DB9 i V8 Vantage modelima.[10][11][12]

Ford je prodao Volvo Car Corporation 2010. godine kompaniji Geely Automobile iz Kine za $1,8 milijardi, nastavljajući dalje prodaju Jaguar Land Rover 2008. i Aston Martin 2007. godine.[13]

Renault Véhicules Industriels (koji je uključivao Mack Trucks, ali ne Renaultov ulog u Irisbus) je prodat Volvu tokom januara 2001, Volvo je preimenovao to u Renault Trucks 2002. Renault je postao AB Volvo najveći dioničar sa 19,9% uloga (u dionicama i glasačkim pravima) kao dio ugovora.[14] Renault je povećao svoje udjele na 21,7% do 2010. godine.[15]

AB Volvo je uzeo 13% dionica u japanskog proizvođača kamiona UD Trucks (ranije Nissan Diesel) od Nissan Motor Co. Ltd. (dio Renault-Nissan Alliance) tokom 2006. postajući većinski vlasnik. Volvo Group je uzela potpuno vlasništvo nad Nissan Diesel 2007. da raširi njegovu prisutnost na azijsko-pacifičkim tržištem.[4][16]

Renault je prodao 14,9% svog uloga u AB Volvo u oktobru 2010. (od čega 14,9% dioničkog kapitala i 3,8% glasačkih prava) za €3.02 milijardi. Ova prodaja dionica ostavila je Renault sa oko 17,5% Volvoovih glasačkih prava.[15] Renault je prodao svoje preostale dionice u decembru 2012. (od čega 6,5% dioničkog kapitala i 17,2% glasačkih prava u vrijeme transakcije) za €1,6 milijardi, ostavljajući Švedsku industrijsku grupu Aktiebolaget Industrivärden kao najvećeg dioničara-vlasnika, sa 6,2% dioničkog kapitala i 18,7% glasačkih prava.[17][18]

Biznis[uredi | uredi izvor]

Volvov bus Bangalorske transportne korporacije.
Volvo busevi Bangalorske transportne korporacije na stanici u Hebbal Bus Bayu, ispod nadvožnjaka, pored ORR Bangalore

Volvo ima sljedeće operacije:

  • Mack Trucks (lahki kamioni za kraći transport i teški kamioni za duži transport)
  • Renault Trucks (teški kamioni za regionalne transporte i teški kamioni za segment rada u konstrukciji)
  • SDLG (Shandong Lingong Construction Machinery Co., Ltd., Kina)
  • UD Trucks (srednji kamioni)
  • Volvo Buses (potpuni busevi i šasije buseva za gradski prijevoz, linijski saobraćaj i turistički prijevoz)
  • VE Commercial Vehicles Ltd (VECV), 50:50 zajednički poduhvat između Volvo Groupa i Eicher Motors Limited
  • Volvo Construction Equipment (konstrukcijske mašine) (prethodno Volvo BM)
  • Volvo Financial Services (korisničke finansije, bankarstv, prodaja nekretnina)
  • Volvo Information Technology
  • Volvo Penta (morski sistemi za čamce i komercijalno brodarstvo, dizelski motori i vozački sistemi za industrijske primjene)
  • Volvo Trucks (srednji kamioni za regionalni transport i teški kamioni za dugi transport, kao i teški kamioni za rad u konstrukcijama)

Zaštitni znak[uredi | uredi izvor]

Volvo Trademark Holding AB je u jednakom posjedu obje firme: AB Volvo i Volvo Car.[19]

Glavna aktivnost kompanije je da posjeduje, održava, štiti i čuva Volvo zaštitne znakove (uključujući Volvo, Volvo oznalke uređaja, Volvo Aero i Volvo Penta) u ime svojih vlasnika i da licencira ova prava za svoje vlasnike. Dnevni rad je fokusiran na održavanju globalnog portfolia registracije zaštitnog znaka i dovoljno produženje opsega zaštite registriranja za Volvo zaštitne znakove.

Glavni posao je također djelovanje protiv neovlaštene registracije i upotrebe (uključujući falsificiranje) zaštitnih znakova identičnih ili sličnih Volvo znakovima širom svijeta.[20]

Brendovi[uredi | uredi izvor]

Nisu više dio Volva[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Interim Results 2014" (PDF). Volvo. Arhivirano s originala (PDF), 25. 2. 2015. Pristupljeno 25. 2. 2015.
  2. ^ "Volvo Group Presentation 2015" (PDF). Volvo. Arhivirano s originala (PDF), 25. 2. 2015. Pristupljeno 25. 2. 2015.
  3. ^ "Volvo's founders : Volvo Group – Global". Volvo.com. 14. 4. 1927. Arhivirano s originala, 22. 5. 2009. Pristupljeno 12. 6. 2009.
  4. ^ a b "History time-line : Volvo Group – Global". Volvo.com. Arhivirano s originala, 20. 6. 2011. Pristupljeno 12. 6. 2009.
  5. ^ "AB Volvo applies for delisting from Nasdaq". Forbes. 14. 6. 2007. Arhivirano s originala, 16. 10. 2007. Pristupljeno 6. 11. 2010.
  6. ^ Volvo Group Global. "Volvo 80 years". Volvo.com. Arhivirano s originala, 22. 10. 2009. Pristupljeno 6. 11. 2010.
  7. ^ a b c Georgano, G. N. Cars: Early and Vintage, 1886–1930. (London: Grange-Universal, 1985) ISBN 9781590844915
  8. ^ "Volvo 80 years : Volvo Group – Global". Volvo.com. Arhivirano s originala, 4. 5. 2009. Pristupljeno 12. 6. 2009.
  9. ^ "1930 - History: Volvo Penta". Volvo Penta. Arhivirano s originala, 3. 12. 2013. Pristupljeno 28. 11. 2013.
  10. ^ Simister, John (novembar 2006). "Volvo C30 T5 SE". Evo (magazine)/Evo. Pristupljeno 29. 11. 2013. The T5 petrol engine is almost the same as the one borrowed from Volvo by Ford for the Focus ST...
  11. ^ "ASTON'S CLEARER ADVANTAGE". The Scotsman. 29. 11. 2013. Arhivirano s originala, 3. 12. 2013. Pristupljeno 29. 11. 2013. The optional satellite navigation remains a Volvo-sourced system that is absurdly fiddly.
  12. ^ Simister, John (decembar 2006). "Land Rover Freelander". Evo (magazine)/Evo. Pristupljeno 29. 11. 2013. But it’s good news for the new ‘Freelander 2’, based on the S-Max/S80/next-Mondeo platform, powered in the top model by a 229bhp Volvo straight-six
  13. ^ "Volvo sale signed by Geely and Ford". BBC News. BBC. 28. 3. 2010. Pristupljeno 29. 11. 2013.
  14. ^ "AB VOLVO TRANSFER REMAINING SHARES TO RENAULT S.A". Volvo. 9. 2. 2001. Arhivirano s originala, 3. 12. 2013. Pristupljeno 29. 11. 2013.
  15. ^ a b "Renault raises €3bn with part-sale of Volvo stake". The Daily Telegraph. 7. 10. 2010. Pristupljeno 29. 11. 2013.
  16. ^ "Volvo in $1.1bn Nissan purchase". BBC News. BBC. 20. 2. 2007. Pristupljeno 29. 11. 2013.
  17. ^ Pearson, David (12. 12. 2012). "Renault to Sell Rest of Its Volvo Stake". Wall Street Journal. Pristupljeno 29. 11. 2013.
  18. ^ "Industrivärden strengthens its ownership position in Volvo". Industrivärden. 13. 12. 2012. Arhivirano s originala, 3. 12. 2013. Pristupljeno 29. 11. 2013.
  19. ^ "Volvo Annual Report 1999". .volvo.com. Arhivirano s originala, 16. 3. 2012. Pristupljeno 6. 11. 2010.
  20. ^ "The Volvo Brand Name, Volvo Annual Report 1999". .volvo.com. Arhivirano s originala, 17. 7. 2011. Pristupljeno 6. 11. 2010.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Volvo&oldid=3508874"