Nekropola Borak
| Svjetska baština | |
|---|---|
 Stećci u nekropoli Borak | |
| Lokacija | Burati, Rogatica,  Bosna i Hercegovina |
| Dio | Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici |
| Sadrži | 1 |
| Kriterij | iii, vi |
| Referenca | 1504 |
| Uvrštenje | 2016. (40. sjednica) |
| Ugroženost | no |
Nekropola Borak, naselje Burati, općina Rogatica, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1]
Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Nalazi se uz put Sokolac-Rogatica (Han-stjenički plato) u naselju Burati.
Historija[uredi | uredi izvor]
Rogatica je u XIV i XV vijeku bila usko vezana za utvrđenje Borač, i za njegove gospodare Radinoviće, odnosno Pavloviće, koji su u XV vijeku držali u svojoj vlasti cijeli kraj od izvora rijeke Bosne do Drine, uključujući trg u Rogatici. Po tom gradu jedno vrijeme, tokom prvih godina turske vlasti i sam trg Rogatica nazivao se Borač (Bazar Borač). Razručeni grad u kojem su bili dvorovi Pavlovića leži iznad lijeve obale rijeke Prače, uz današnje selo Varošište. Turci su Borač zauzeli prije 1466. godine i uskoro ga napustili.
Postoji vjerovatnost da je Borač najprije bio na suprotnoj strani Mesića, između današnjih sela Borača i Brčigova, gdje se vide ostaci tvrđave. Na ovaj zaključak upućuju ne samo ostaci tvrđave nego i ime samog današnjeg sela Borač, koje se nalazi neposredno uz tvrđavu.[2]
Opis[uredi | uredi izvor]
Na nekropoli je evidentirano vidljivih, dobro obrađenih, 212 stećaka, od toga 34 sanduka. Prema konfiguraciji terena da se zaključiti da bi njihov broj mogao biti i veći. Na većini stećaka prisutni su lišajevi i mahovina, a zasuti su i lišćem (stećci su smješteni u mladoj hrastovoj šumi). Jedan dio je djelimično ili u potpunosti utonuo. Ukrašena su 3 primjerka, i to jedan sanduk i 2 sljemenjaka.[3] Motivi su: polumjesec, rozeta, ruka s mačem i predstave psa, srne, čovjeka i medvjeda.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Marko Vego, Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloških spomenika, GZM, Sarajevo 1963.
- Bejtić Alija -Rogatica, Srednji vijek, Svjetlost, Sarajevo, 1966
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 17. 4. 2017.
- ^ a b "Nekropola stećaka Borak u Rogatici" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
 |
Commons ima datoteke na temu: Nekropola Borak |