Henrik V, car Svetog rimskog carstva

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Henrik V
Car Svetog Rimskog Carstva
Herrschaftsübergabe von Heirich IV. an Heinrich V.jpg
Vladavina 1111 - 23. maj 1125
Prethodnik Henrik IV
Nasljednik Lotar III
Supružnik Matilda Engleska
Dinastija Salijska
Otac Henrik IV
Majka Berta Savojska
Rođenje 1081
Smrt 23. maj 1125

Henrik V (1081 - 23. maj 1125) je bio kralj Njemačke od 1099. do 1125. godine, i car Svetog Rimskog Carstva od 1111. do 1125. godine. Bio je posljednji vladar iz Salijske dinastije. Tokom gotovo čitavog perioda njegove vlasti odvijao se naslijeđeni sukob oko investiture, koji je riješen kompromisnim konkordatom iz Wormsa 1122. godine.

Vladavina[uredi | uredi izvor]

Bio je sin cara Henrika IV i Berte Savojske. Papa je poticao sinove Henrika IV da se pobune protiv oca. Prvi se pobunio stariji sin, pa je Henrik IV odredio da mu nasljednik bude Henrik, mlađi sin, kojega je dao krunisati 1099. za kralja Njemačke. Papa se ponovo miješa i pravi probleme u Njemačkoj, tako da se i sam Henrik V buni protiv oca 1105. godine, pa ga svrgava iste godine. Henrik IV umire 1106. godine.

Papa se nadao da će dobiti kooperativnog kralja Njemačke, koji će pristati na to da kraljevi ne postavljaju biskupe. Henrik V se pokazuje jednako tvrd kao i njegov otac. Henrik V je insistirao da on postane car Svetog Rimskog Carstva, ali papa nije pristajao, pa je Henrik V izvršio invaziju Italije 1110. godine.

Pod pritiskom Henrikove vojske sklopljan je dogovor 1111. godine da Henrik odustane od postavljanja biskupa, ali da crkva preda sve posjede koje je dobila od careva, još od doba Karla Velikog. Papa Paskal II je nerado na to pristao, a tokom priprema za Henrikovo krunisanje za cara narod Rima se pobunio. Henrik je zatvorio papu i šesnaest kardinala, te ih držao zatvorene dva mjeseca.

U pomoć papi dolazili su saveznici Normani pod vodstvom Roberta I Kapujski. Henrik je uspio odvratiti normansku vojsku u akciji spašavanja. Papa je bio prinuđen da se pokori i da prizna Henriku pravo da postavlja biskupe. Henrik je odmah krunisan 13. aprila 1111. godine. Henrik se sa vojskom povukao u Njemačku tek kad je dobio obećanje od kardinala da se neće osvetiti zbog iznuđenog priznanja kad se on sa vojskom povuče preko Alpi.

Čim se Henrik povukao crkveni koncil je ekskomunicirao cara, a koncesije su proglasili nevažećim, jer su dobijene iznuđivanjem. Borba za investituru se nastavila. Henrik je ponovo izvršio invaziju Italije 1116. godine i postavio antipapu. Spor je razriješen kompromisnim konkordatom iz Wormsa 1122. godine, po kome papa postavlja biskupe, a car ih dodatno postavlja kao feudalce. Carevi su tako zadržali dosta uticaja pri izboru biskupa.

U Bohemiji je trajao sukob Svatopluka i vojvode Bohemije Borivoja II - Svatopluk je zarobio Borivoja. Henrik je bio nezadovoljan ratom u Bohemiji, pa 1107. godine prisiljava Svatopluka da oslobodi Borivoja II. Henrik postaje Svatoplukov kum, pa ovaj ipak postaje vojvoda Bohemije.

Henrik je 1108. godine krenuo u rat u Ugarsku protiv Kolomana s namerom da na mađarski tron postavi Kolomanova brata Almoša. Svatopluk se priključio tom vojnom pohodu, ali zbog napada u Bohemiji prisiljen je da se vrati. Borivoj II je napao Bohemiju uz pomoć poljskog vojvode Boleslava III. Henrik je ostao sa smanjenom vojnom silom, pa nije uspio da zauzme Presburg, a Koloman je harao po Moraviji.

Henrik V je bio ljut i odlučio je osvetiti se Poljskoj. Uz pomoć Svatopluka napao je Poljsku i opsjedao Glogov 1109. godine. Poljska vojska oko Glogova je bila poražena, a Boleslav III Pjastović se sklonio u Glogov. Henrik je dao građanima Glogova pet dana primirja, ali da predaju svoju djecu kao taoce, da bi se poštovalo primirje. Obećao je djecu predati nakon pet dana bez obzira na odgovor. Boleslav III Pjastović se nije predavao, a Henrik je prekršio obećanje i nije vratio djecu. Djecu je vezao za opsane sprave i koristio ih kao živi štit. U toj opsadi je stradalo mnogo djece, a Glogov je obranjen.

U bici na Psećim Poljima Poljaci su ponovo pobjedili, pa se Henrik povukao. Umro je 23. maja 1125. godine.

Brak i potomstvo[uredi | uredi izvor]

Car Henrik V je bio oženjen Matildom od Engleske, kćerkom engleskog kralja Henrika I. Brak je sklopljen 1114. godine, ali sa njom nije imao djece. Imao je jednu vanbračnu kćerku, Bertu, nazvanu po njegovoj majci, koja se udala za grofa Ptolemeja II Tuskulumskog. Preko nje je nastavljena Henrikove linija.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: