Koral

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Phil-Anthozoa.jpg

Korali (Anthozoa) su morske životinje. Žive kolonijalno u svim morima kako tropskim tako i polarnim. Kolonije mogu biti raznih veličina, od veoma malih pa do visine od nekoliko metara. Na pločastoj osnovi koralnog polipa nalaze se usta okružena prstenom pipaka. Suprotni dio je baza i dluži za pričvrščivanje korala za podlogu. Veličina im je od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u prečniku. Jedan od najvećih korala je Fungia samostalan koral veličine 25 cm u prečniku.

Oni mogu biti:

  1. sesilni pričvršćeni za podlogu
  2. slabo pokretljivi polipi

Boja im je različita: bijela crvena, žuta, plava, zelena, i ljubičasta, a dobijaju ih od prirodnih pigmenata. Neke alge žive u simbiozi sa koralima i daju im boju. Na površini korala suizrasline – pipci. Služe za odbranu ili se pomažu njima pri ishrani. Sadrže žarne ćelije – nematociste.

Anemone.bristol.750pix.jpg

Probavni trakt ili sistem organa za varenje počinje ustima i ide u stomačnu šupljinu ,koja je podijeljena longitudinalnim membranama – mesentarije. One sadrže i reproduktivne ćelije.

Respiratorni sistem (sistem razmjene gasova) – razmjena gasova vrši se duž čitavog tijela korala.

Korali se hrane:

  1. zooplanktonima
  2. sitnim ribama
  3. drugom hranom organskog porijekla

Korali koji učestvuju u građi koralnih sprudova hrane su noću i to zoonxanthellae.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Razmnožavanje korala može biti polno i bespolno.

Oni mogu biti hemafrodit , a i muškog ili ženskog pola. Bespolno razmnožavanje je češće. Odvija se pupljenjem i nepotpunim dijeljenjem. Pupoljak se može, a i ne mora odvojiti od stare životinje. Kod polnog razmnožavanja u tjelesnoj šupljini razvija se mlada životinja. Kao planula-larva izlazi na usni otvor.

Ugroženost korala[uredi | uredi izvor]

Idealno stanište za podvodni svijet tropskih i suptropskih mora predstavljaju koralne šume, sprudovi i atoli. U njima živi veliki broj različitih riba, morskih zvijezda, algi. Nemarnošću, nebrigom čovjeka, kao i sve većim zagađivanjem voda i atmosfere taj svijet postaje ozbiljno ugrožen.

Globalno zagrijavanje, izazvano zagađenjem prirodne sredine, uzima svoj pozamašan danak i u koralima. Korali su vrlo osjetljivi na temperaturna kolebanja i vole topla mora. U pretoploj morskoj vodi korali se jednostavno skuhaju odbacuju alge, kojima se hrane usljed čega pobijele i uginu. Takve, beživotne korale napuštaju i životinje koje su tu nalazile hranu i sklonište.

Danas je sve više i više ovako ugroženih korala pri čemu se dešava da se neki povrate u prethodno stanje, ali veliki broj njih ugine. Po nekim podacima je 1998. godine bila najpogubnija za korale jer ih je 16% izbijelilo ili uginulo. Po pesimističnijim prognozama ako se u narednih 10-tak godina ne zaustavi zagađivanje životne sredine i rast temperature doći će do potpunog uništenja korala.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: