Njemački bokser

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bokser

Njemački bokser (njemački: Deutscher Boxer) ili samo bokser je rasa domaćeg psa, molosoida, porijeklom iz Njemačke. Njemački bokser je poznat kao radni pas, koji je početkom 20. stoljeća vukao sanke i kolica, ali i kao pas koji je u 20. stoljeću korišten za borbe protiv drugih pasa. Danas je Njemački bokser poznat kao veseo i energetičan pas, koji uz iskusnog i strpljivog vlasnika može biti odličan porodnični pas. Takođe često se koriste kao službeni psi od strane policije.

Historija[uredi | uredi izvor]

Njemački bokser je nastao krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, križanjem sada izumrlog Njemačkog psa Bulenbajsera (njemački: Bullenbeißer), lovačkog psa koji se koristio za lov na krupnu divljač i Engleske doge (engleski: English Bulldog), kako bi se dobio pas srednje veličine, jako čvrste i mišićave građe, sa jakom vilicom.

Dlaka[uredi | uredi izvor]

Dlaka boksera je jako kratka, i dolazi u više boja. Najčešće boje dlake su tigrasta, smeđa i kombinacija smeđe i bijele. Neki bokseri mogu biti cijeli bijele boje, odnosno da imaju poremečaj pigmenta (albino bokseri), ti psi imaju veliki rizik da postau nijemi i slijepi.

Građa[uredi | uredi izvor]

Bokser je pas srednje veličine, sa visinom od 57–63 cm (mužijaci) i 53–59 cm (ženke). Prosječna težina je 25–50 kg. Jako su mišićave i čvrste građe i kao svaki molosoidni pas imaju karakterističan oblik glave i njuške. Naime, oni su brahesefalični, sto znači da im je glava jako kratka, i njuška i gornja vilica su kraće od donje vilice.

Bolesti[uredi | uredi izvor]

Samim tim što su brahesefalični bokseri jako često imaju problema sa disanjem i infekcijama disajnih puteva. Takođe mogu imati problema sa displazijom kukova i rakom.

Modifikacije[uredi | uredi izvor]

Bokser koji nije kupiran

Kao kod svakog radnog psa, bokseru se često kupiraju rep i uši. To se radi prvenstveno zbog izgleda, ali nije obavezno jer neke države i kinološki savezi taj proces smatraju bezpotrebnim i okrutnim.

Izvori[uredi | uredi izvor]