Tibet (autonomna regija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tibet
Autonomna regija
Zastava
Simbol
Država  Kina
Glavni grad Lhasa
Površina 1 268 947 km2
Stanovništvo 3 648 100
Gustoća 2,87 /km2 
Veb-sajt: http://www.xizang.gov.cn/

Autonomno Područje Tibet, kraće Tibet ili Xizang, također poznat i pod nazivom Autonomna regija Xizang (tibetanski: བོད་རང་སྐྱོང་ལྗོངས།; kineski: 西藏自治区) jeste autonomno područje na nivou provincije u sklopu Narodne Republike Kine. Osnovan je 1965. godine nakon aneksije Tibeta od strane NRK 1951. godine.

Naziv Tibet se danas koristi kako za historijski i nezavisni Tibet tako i za područje pod kontrolom Narodne Republike Kine, čiji je oficijelni naziv "Autonomno Područje Tibet". U kineskom jeziku riječ Tibet bukvalno prevedeno znači "Riznica zemaljskoga blaga na zapadu". U službenoj kineskoj govornoj upotrebi riječ Tibet označava uvijek Autonomno Područje Tibeta. Pridanost Tibeta Narodnoj Republici Kini je osporeno.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Tibetska planinska oblast, koja na jugu Himalajskog planinskog masiva obuhvata veliki dio i prostire se na prosječnoj visini od 4.500 metara, često se označava kao krov svijeta i važi kao regija sa najvećom nadmorskom visinom.

Visoki plato Tibeta je pustinjski a najsuši dio je pustinja Chang Tang (tibetski, sjeverna ravnica). Razlog za sušu je prije svega da Himalaja blokira kišu iz Indije.

Tibet je okružen na jugu Himalajom, Karakorum na zapadu i Kunlun Shan na sjeveru. Unutrašnji prostor Tibeta je prošaran mnogobrojnim planinskim vijencima. Tibet graniči od zapada prema istoka sa Indijskim saveznim pokrajinama Jammu i Kashmir, Himachal Pradesh, Uttaranchal, Sikkim i Assam (prema kineskoj verziji) odnosno Arunachal Pradesh (prema indijskoj verziji), kao i sa državama Nepal, Butan i Myanmar. Ukupna dužina granice sa te tri države iznosi 4000 km.

Mladi tibećanski svećenici iz Drepunga

Tradicionalni Tibet proteže se preko jedne površine od 2,5 miliona km2 i podjeljen je na tri provincije:

  • Amdo (sjeveroistok)
  • Kham (jugoistok)
  • U-Tsang (zapad i centralni Tibet)

Autonomno Područje Tibet označava područje od preko 1,22 miliona km2. Obuhvata provincije U-Tsang i zapadni dio prijašnje provincije Kham.

Područja koja trenutno stoje pod upravom Indije su u toj površini od 1,22 miliona km2 već ubrojana. Ta područja su: po dva područja na zapadu okruga Gar i na jugu okruga Zanda, obadvije u Vladinom okrugu Ngari (zapadni Tibet), kao i cijeli jug (jugozapad) okruga Cona, Mêdog i Zayü u Vladinom okrugu Shannan i Nyingchi (jugoistočni Tibet).

Indijska uprava ovoga područja je više nego sporna. Od područja (Cona, Mêdog i Zayü kao i nekih manjih područja koje nikada nisu pripadale Tibetu) je Indija stvorila saveznu pokrajinu Arunachal Pradesh.

Veliki dijelovi provincija Kham i Amdo su u 19. i početkom 20. vijeka pripale kineskim provincijama Sichuan, Yunnan, Qinghai i Gansu. Tako da ti dijelovi danas ne pripadaju Autonomnom Području Tibeta.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema procjeni tibetanske Vlade u egzilu u prvobitnom Tibetu danas živi 6 miliona Tibetanaca i oko 7,5 miliona Kineza. Kroz jaku kolonizaciju od strane Narodne Republike Kine broj netibetanaca u urbanim dijelovima Tibeta raste vrlo brzo. U svim gradovima Tibeta su već danas većina stanovnika Kinezi.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Kamena skulptura snježnih lavova na ulazu u palaču Potala

Tibetanska religija je dio budizma znana kao lamaizam.

Politika[uredi | uredi izvor]

Historija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]