Đorđe Balašević

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Đorđe Balašević
Balašević 2010.
Rođenje (1953-05-11) 11. maj 1953.
Smrt19. februar 2021(2021-02-19) (67 godina)
Novi Sad, Srbija
Uzrok smrtiCOVID-19
Zanimanjekantautor, pjesnik, pisac i glumac
Supružnik/ciOlivera Savić (v. 1981; s. 2021)
Djeca3
Veb-sajtbalasevic.com
Muzička karijera
PseudonimiĐole
ŽanroviPop, rok, šansona, country, folk
InstrumentiVokal, gitara
Karijera1977–2021.
Povezani umjetniciŽetva, Rani mraz

Đorđe Balašević (11. maj 1953 – 19. februar 2021) bio je jugoslavenski i srbijanski kantautor, pjesnik, pisac i glumac. Bio je član grupa Žetva i Rani mraz, a 1982. započeo je solističku karijeru. Ukupno je objavio 14 albuma. Glumio je u nekoliko TV-serija, za koje je pisao i muziku.

Rana biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 11. maja 1953. u Novom Sadu, od oca Jovana i majke Veronike Balašević (rođene Dolenec). Njegov djed se prezivao Balašev, ali je 1941. promijenio prezime u Balašević. Odrastao je u novosadskoj Ulici Jovana Cvijića, u istoj kući u kojoj je boravio do kraja života. Sa pisanjem je počeo još u osnovnoj školi. Gimnaziju je napustio u trećem razredu (jer kako navodi, nije volio predmete kao što su matematika, fizika i hemija), pa je predmete polagao vanredno nakon čega je prošao na prijemnom ispitu za studij geografije, koji nikada nije završio. Umjesto toga, pridružio se muzičkoj grupi Žetva 1977. godine.

Muzička karijera[uredi | uredi izvor]

Rana karijera: Žetva i Rani mraz[uredi | uredi izvor]

Nakon što se pridružio grupi Žetva, sastav snima šaljivi, tango orijentirani hit singl "U razdeljak te ljubim",[1] koji je prodat u više od 180.000 primjeraka. 1978. godine napušta grupu i zajedno sa Vericom Todorović formira grupu "Rani mraz".

Svoj debi sa novom grupom ostvaruje na muzičkom festivalu u Opatiji sa pjesmom "Moja prva ljubav". Uprkos nestabilnoj postavi, grupa je uspjela steći ogromnu popularnost Balaševićevim pop-rok pjesmama. Iste godine pridružuju im se bivši pripadnici grupe Suncokret, Biljana Krstić i Bora Đorđević. Ta najpoznatija postava Ranog mraza zajedno snima pjesmu "Računajte na nas" koju je napisao Balašević. Pjesma slavi prihvatanje tadašnje komunističke revolucije od strane mladih. Pjesma je postala popularna i dobro prihvaćena od naroda i komunističke vlasti i svojevrsna himna jugoslavenske omladine. Nakon nekoliko mjeseci saradnje, Verica Todorović i Bora Đorđević napuštaju grupu (Đorđević formira svoju poznatu hard rock grupu Riblja čorba), pa Biljana Krstić i Balašević snimaju prvi album grupe Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu.[2]

Na Splitskom festivalu 1979. godine Balašević osvaja prvu nagradu sa pjesmom "Panonski mornar". Nekoliko mjeseci kasnije, Rani mraz rasprodaje beogradsku dvoranu Dom sindikata osam puta zaredom. Naredne godine Balašević odlazi na odsluženje vojnog roka u Zagreb i Požarevac tokom kojeg ostvaruje ulogu u TV-seriji Vojnici, te piše pjesmu "Zbog tebe" za Zdravka Čolića,[3] kao i tekstove za nekoliko pjesama Srebrnih krila i njihov album Ja sam samo jedan od mnogih s gitarom.[4]

Do kraja 1980. godine, Balašević i Krstić objavljuju drugi i završni album u grupi Rani mraz, simboličnog naziva Odlazi cirkus.[5] Album je potvrdio status Balaševića kao tekstopisca i iznjedrio nekoliko hitova, među kojima se ističe pjesma "Priča o Vasi Ladačkom", koja je postala jedan od njegovih najpoznatijih pečata. Ubrzo nakon toga, grupa Rani mraz se raspušta.

Solo karijera[uredi | uredi izvor]

Balašević u Zagrebu, 2010.

1980-e[uredi | uredi izvor]

Solo karijeru Balašević započinje 1982. godine albumom Pub koji je dobro prihvaćen od strane publike. Na albumu su se našli hitovi: "Boža zvani Pub", "Pesma o jednom petlu", "Lepa protina kći i "Ratnik paorskog srca". Album je producirao Josip Boček, koji će također producirati i slijedeća dva Balaševićeva albuma.[6]

1990-e[uredi | uredi izvor]

Album Marim ja... je objavljen 1991. godine. Sa albuma kao hitovi izdvojile su se slijedeće pjesme: "Nevernik", "Ringišpil" i "Divlji badem". Početkom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, prisiljen je da prekine saradnju sa Stanićem i Grabušićem. Jedan od onih života... je album objavljen 1993. godine. Na albumu su učestvovali Aleksandar Duje (klavir), Dušan Bezuh (gitara), Đorđe Petrović (klavijature), Aleksandar Kravice (bas gitara), Josip Kovač (saksofon) i Dragoljub Đuričić (bubnjevi). Pjesmama kao što su "Krivi smo mi" i "Čovek sa mesecom u očima" iznosi ozbiljne kritike i osude na račun tadašnjeg režima u Srbiji. U isto vrijeme objavljuje kompilacijski album Najveći hitovi, s pjesmama snimljenim u periodu između 1986. i 1991. godine. U to vrijeme na svojim koncertima počinje da kritikuje režim Slobodana Miloševića.

Politika[uredi | uredi izvor]

Još od njegove prve pjesme "Računajte na nas", Balašević je bio politički involviran. Zajedno sa njegovom drugom ranom pjesmom "Triput sam video Tita", ove su pjesme sumirale njegovu ranu političku orijentaciju: jugoslavizam, patriotizam i titoizam.

Tokom druge polovine 1980-ih, Balašević je počeo kritizirati vlasti, te je u ranim 1990tim u njegovim pjesmama i govorima na sceni pokazivao razočarenje i tugu zbog činjenice da se dešava krvoproliće u Jugoslaviji kojoj se nekoć divio. Otvoreno je kritizirao srbijanski, hrvatski i slovenski nacionalizam.

U narednim godinama, Balašević je imao ozbiljnih problema sa vladom Slobodana Miloševića jer je otvoreno izražavao svoju opoziciju. U svojim koncertima često je kritizirao i ismijavao Miloševića i ostale srbijanske političare. Postao je Ambasador dobre volje za UNHCR 1996. zbog svojih antiratnih izjava tokom jugoslavenskih ratova te je prvi držao poslijeratni koncert u Sarajevu 1998. kao prvi srbijanski umjetnik koji je posjetio ratom razorenu Bosnu i Hercegovinu.

U 2000. godini, on je bio na protestima tokom i nakon pada Slobodana Miloševića.

Godine 2006, nakon što je Crna Gora objavila nezavisnost od državne unije Srbije i Crne Gore, Balaševićevo pismo crnogorskom premijeru Mili Đukanoviću u kojem mu čestita na nezavisnosti Crne Gore, objavljeno je u Blicu.[7]

Privatni život[uredi | uredi izvor]

Mjesto žaljenja Balaševića u Sarajevu nakon njegove smrti.

Balašević je živio u Novom Sadu, u istoj kući u kojoj je odrastao, sa suprugom Oliverom (r. Savić u Zrenjaninu), koja je bila balerina i član nacionalnog gimnastičkog tima, s kojom je imao troje djece: kćerke Jovana (glumica, 1980) i Jelena (1984) te sin Aleksa (1994).

Na 14. novembar 2019, Balašević je imao infarkt od kojeg se oporavio.[8][9]

Umro je 19. februara 2021. od posljedica komplikacije upale pluća prouzrokovane COVID-om 19 u 67. godini.[10]

Diskografija[uredi | uredi izvor]

Balašević u novembru 2010.

S grupom Rani mraz[uredi | uredi izvor]

Solo albumi[uredi | uredi izvor]

Singlovi[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Računajte na nas – poeme
  • I život ide dalje – kolekcija kolumni
  • Jedan od onih života – novela
  • Dodir svile (1998) – poeme
  • Tri posleratna druga – novela
  • ...i od dva-tri akorda (jer ni ne umem bolje ja...) – poeme
  • Kao rani mraz – scenarij prema kojem je snimljen istoimeni film
  • Kalendar mog detinjstva – novela

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Žetva – U Razdeljak Te Ljubim" (jezik: engleski). discogs.com. Pristupljeno 6. 5. 2024.
  2. ^ "Rani Mraz – Mojoj Mami, Umesto Maturske Slike U Izlogu". discogs.com. Pristupljeno 6. 5. 2024.
  3. ^ "Zdravko Čolić – Zbog Tebe". discogs.com. Pristupljeno 6. 5. 2024.
  4. ^ "Srebrna Krila – Ja Sam Samo Jedan Od Mnogih S Gitarom". discogs.com. Pristupljeno 6. 5. 2024.
  5. ^ "Rani Mraz – Odlazi Cirkus". discogs.com. Pristupljeno 6. 5. 2024.
  6. ^ Album Pub na Discogs-u Pristupljeno 18.11.2015.
  7. ^ Aleksić, Aleksandar (2007-08-20). "Fenomen "Balašević"". Aleksandar Aleksić (jezik: engleski). Pristupljeno 2024-05-06.
  8. ^ "Đorđe Balašević imao infarkt, ugrađeni mu stentovi". Politika Online. Pristupljeno 16. 11. 2019.
  9. ^ "Đorđe Balašević imao infarkt: "Ugrađeni su mu stentovi, ali se oseća dobro"". B92.net. Pristupljeno 16. 11. 2019.
  10. ^ "Преминуо Ђорђе Балашевић". rts.rs. 19. 2. 2021. Pristupljeno 19. 2. 2021.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]