Anatomija
| Dio serije o |
| Biologiji |
|---|
 |
Anatomija[1][2][3] (grč. anatemnein = "sjeći, rezati") jest grana medicine koja ima za cilj proučavanje osnovnih makrostruktura organizma. Praktično svaki organizam ima sebi svojstvenu anatomiju, ali je najvažnija anatomija 5 životinjskih grupa: ptice, ribe, sisari, gmizavci, te vodozemci. Naravno, najvažnija među njima (za medicinsku nauku) jest anatomija čovjeka, a uz nju i anatomija sisara, koja je zanimljiva za veterinarsku medicinu.
Anatomiji je zadatak približiti zainteresiranima što bolje sve okom vidljive strukture na posmatranom organizmu, ne ulazeći u njihovu funkciju pretjerano, jer je to zadatak druge nauke, fiziologije. Može se podijeliti na manji broj grana koje imaju specifične sfere interesiranja, kao, npr, sistemska anatomija, topografska anatomija, plastična anatomija itd.
Anatomija je složeno i dinamično polje koje se stalno razvija kako se dolazi do novih otkrića. Posljednjih godina došlo je do značajnog porasta upotrebe naprednih tehnika snimanja, kao što su MRI i CT skeniranje, koje omogućavaju detaljnije i preciznije vizualizacije struktura tijela.
Disciplina anatomije je podijeljena na makroskopski i mikroskopski dio. Makroskopska anatomija ili gruba anatomija je ispitivanje dijelova tijela pomoću vida bez pomagala. Gruba anatomija također uključuje granu površinske anatomije. Mikroskopska anatomija uključuje upotrebu optičkih instrumenata u proučavanju tkiva različitih struktura, poznatih kao histologija, a također i u proučavanju ćelija.
Historija anatomije karakterizira progresivno razumijevanje funkcija organa i struktura ljudskog tijela. Metode su se također dramatično poboljšale, napredujući od ispitivanja životinja seciranjem leševa i kadavera[4] do medicinskih tehnika snimanja iz 20. stoljeća, uključujući rendgenske snimke, ultrazvuk i magnetnu rezonancu.[5]
Anatomija čovjeka[uredi | uredi izvor]
Kako je anatomija složena nauka, njeno izučavanje zasniva se na seciranju mrtvih tijela od pamtivijeka do danas. Tako je već aleksandrijski anatom Herofil oko 300. godine objavio rezultate svojih istraživanja pod naslovom Anatomika.
Poredbena anatomija[uredi | uredi izvor]
Poredbena anatomija je nauka koja se bavi sličnostima i različitostima u anatomiji životinja.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "JAMB Subject Combination for Anatomy - PrepsNG Scholars". www.preps.ng (jezik: engleski). 2024-04-11. Pristupljeno 2024-05-09.
- ^ "Anatomy: What is it, and why is it important?". www.medicalnewstoday.com (jezik: engleski). 2017-03-07. Pristupljeno 2024-05-09.
- ^ https://www.britannica.com/science/anatomy. Parametar
|title=nedostaje ili je prazan (pomoć) - ^ Ghosh, Sanjib Kumar (2017-03-02). "Human cadaveric dissection: a historical account from ancient Greece to the modern era". Anatomy & Cell Biology. 48 (3): 153–169. doi:10.5115/acb.2015.48.3.153. PMC 4582158. PMID 26417475.
- ^ "Anatomical Imaging". McGraw Hill Higher Education. 1998. Arhivirano s originala, 3 March 2016. Pristupljeno 25 June 2013.
Nedovršeni članak Anatomija koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Anatomija |
| Sisari |  | |
|---|---|---|
| Ostali kičmenjaci | ||
| Beskičmenjaci | ||
| Biljke | ||
| Discipline |
| |
| Ostale teme | ||
