Bentos
Bentos je zajednica organizama koji žive na, u ili u blizini dna mora, rijeka, jezera ili potoka, također poznatim staništima kao bentoska zona.[1] Ova zajednica živi u sedimentnom okruženju morske ili slatke vode, od plimskih bazena, uz šume, do kontinentalnog praga, a zatim dolje do abisalnih dubina.
Mnogi organizmi prilagođeni dubokom vodenom pritisku ne mogu preživjeti u gornjim dijelovima vodenog stupca. Razlika pritiska može biti vrlo značajna (otprilike jedna atmosfera na svakih 10 metara dubine vode).[2]
Budući da je svjetlost apsorbirana prije nego što dospije u duboku okeansku vodu, izvor energije za duboke bentoske ekosisteme često je organska tvar iz višeg vrha u vodenom stupcu koji se spušta do dubine. Ovamrtva i raspadajuća materija održava bentoski lanac ishrane; većina organizama u bentoskoj zoni su lešinari ili detritivori.
Izraz "bentos", skovao je Ernst Haeckel u 1891.,[3] a dolazi od starogrčkog βένθος – "bentos" = morska dubina.[1] U biologiji slatkih voda, termin bentos odnosi se na organizme na dnu jezera, rijeka i potoka.[4] Za istu suštinu takođe postoji i (suvišni) sinonim, benton.[5]
Izvori hrane[uredi | uredi izvor]
Glavni izvori hrane za bentos su alge i organski doticanje sa kopna. Na prisustvo i strukturu bentosa utiču i dubina vode, temperatura i slanost, te vrsta lokalnog supstrata. U obalnim vodama i drugim mjestima gdje svjetlost dopire do dna, mogu uspijevati bentoske fotosintske diatomeje. Životinje koje filtriraju vodu, poput spužvi i školjkaša, dominiraju na tvrdom, pjeskovitom dnu. Životinje koje jedu nataložene naslage, poput Polychaete, naseljavaju mekša dna. Ribe, kao i morske zvijezde, mehkušci, glavonošci i rakovi važni su grabežljivci i uklanjači.
Bentonski organizmi, poput morskih zvijezda, ostriga, školjki, morskih krastavaca, krhkih zvijezda-zmijuljica i morskih sasa, imju važnu ulogu kao izvor hrane za ribe, lao što je škrpina, a i u ljudskoj ishrani
Po veličini[uredi | uredi izvor]
Makrobentos[uredi | uredi izvor]
| Makrobentos obuhvata veće, vidljive golim okom, bentoske organizme veće od oko 1 mm. Neki primjeri su polihetne gliste, školjke, bodljokošci, morska sasa, korali, spužve, morske šprice, turbelarije i veći rakovi poput jastoga i rakovica. |
_(4_cm).png)
Mejobentos[uredi | uredi izvor]
| Mejobentos sastoji se od sićušnih bentoskih organizama koji su manji od oko 1 mm, ali veći od oko 0.1 mm. Neki od primjera su nematode, foraminifere, tardigrade, gastrotricha manji rakovi, kao šro su kopepode i ostrakode. |
-
-
-
-
Tardigrada (“vodeni medvjed”)
Mikrobentos[uredi | uredi izvor]
| Mikrobentos sadrži mikroskopske bentoske organizme veličine manje od oko 0,1 mm. Neki primjeri su bakterije, diatomeje, cilijate, amebe, flagelate. |
Prema tipu[uredi | uredi izvor]
Zoobentos[uredi | uredi izvor]
Zoobentos obuhvata životinje koje pripadaju bentosu, tj one koje žive na dnu ili blizu dna.
Fitobentos[uredi | uredi izvor]
Fitobenthos obuhvata biljke koje pripadaju bentosu, uglavnom bentoske diatomeje i makroalge (morske alge).
Prema lokaciji[uredi | uredi izvor]
Endobentos[uredi | uredi izvor]
Endobentos živi zakopan ili ukopan u sedimentu, često u oksigeniranom gornjem sloju, npr., morska olovka ili piješčani dolar.
Epibentos[uredi | uredi izvor]
Epibentos živi na vrhu sedimenata, npr. morski krastavac ili morski puž koji puž. Za razliku od drugih epifita.
Hiperbentos[uredi | uredi izvor]
Hiperbentos živi neposredno iznad sedimenta, npr. bakalar.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Benthos from the Census of Antarctic Marine Life website
- ^ US Department of Commerce, National Oceanic and Atmospheric Administration. "How does pressure change with ocean depth?". oceanservice.noaa.gov.
- ^ Haeckel, E. 1891. Plankton-Studien. Jenaische Zeitschrift für Naturwissenschaft 25 / (Neue Folge) 18: 232-336. BHL.
- ^ "North American Benthological Society website". Arhivirano s originala, 5. 7. 2008. Pristupljeno 16. 8. 2008.
- ^ Nehring, S. & Albrecht, U. (1997). Benthos und das redundante Benthon: Neologismen in der deutschsprachigen Limnologie. Lauterbornia 31: 17-30, [1].
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- "Benthos". (2008) Encyclopædia Britannica. (Retrieved May 15, 2008, from Encyclopædia Britannica Online.)
- Ryan, Paddy (2007) "Benthic communities" Te Ara - the Encyclopædia of New Zealand, updated 21 September 2007.
- Yip, Maricela and Madl, Pierre (1999) "Benthos" Arhivirano 20. 7. 2019. na Wayback Machine University of Salzburg.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Bentos |