Gradine kod Kiseljaka
Gradine kod Kiseljaka su svjedočanstvo o naseljenosti i srednjobosanskoj kulturnoj grupi željeznog doba.
Na području Lepenice živjeli su pripadnici ilirskog plemena Desidijata, s obzirom na blizinu Breze, gdje se nalazio jedan od centara ovog snažnog i ratobornog plemena. Metalurška djelatnost lepeničkih Ilira zasvjedočena je čestim nalazima željezne troske na gradinama.[1] U tom pogledu Podastinje nadmašuje sva ostala nalazišta, na području Lepenice, što upućuje na zaključak da se prerada željeza i izrada željeznih predmeta tu vršila u velikom obimu.[2]
Naseobinska kultura ilirskog perioda najvećim dijelom uništena je u periodu Batonovog ustanka. Nakon toga Rimljani su promijenili naseobinsku kulturu, gradeći naselja u ravnicama i pristupačnijim terenima.
Gradine u srednjem toku Lepenice[uredi | uredi izvor]
Gradac, Zabrđe - Oštrik, Kuliješ Kiseljak, 500x200, sa nekoliko koncentričnih bedema spada u najveće Gradine u Bosni - Ban-Brdo, Kuliješ - Gradac, Homolje - Veliki Gradac, Gornje Žeželjevo - Orlovača, Boljkovići - Kosa, Radanovići - Rat, Draževići
Gradine u srednjem toku Lepenice[uredi | uredi izvor]
Gradina Ljetovik – Okret, Potkraj – Mali Okruglić, Palež – Gradina Duhri – Gradište, Palež – Strašive stijene, Borina - Gradac, Višnjica
Gradine na ušću Lepenice u Fojničku rijeku[uredi | uredi izvor]
Ukučevci, Podastinje – Crkvina, Podastinje – Bijele Vode, Podastinje – Gradac, Gromiljak[3]
Ova oblast je sa najvećom i najbolje ustrojenom koncentracijom gradina. Situiranost i međusobni položaj ukazuju da su gradine kod Kiseljaka dio društveno-ekonomske zajednice, sa komunikacijam prema sarajevskoj, zeničkoj i fojničkoj oblasti. Ova naseobinska aglomeracija predstavljala je zaleđe rudonosnim područjima Fojnice i istočnih obronaka Vranice i Bitovnje.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.
- ^ Podastinje
- ^ "SALMEDIN MESIHOVIĆ, Dezitijati 2007". Pristupljeno 9. 2. 2016.