Talih džamija
| Talih ili hadži Osman-bega džamija | |
|---|---|
 Vanjski izgled Talih (Osman-bega) džamije | |
  Položaj džamije Osman-bega (Taliha) u Bosni i Hercegovini | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Pobrđe |
| Geografske koordinate | 44°46′12″N 17°10′44″E / 44.770014°N 17.178961°E |
| Religija | Islam |
| Općina | Banja Luka |
| Entitet | Republika Srpska |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i UNESCO |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski stil | bosanski stil |
| Osnivač | Osman-beg Đumišić |
| Dovršeno | 1580. godine |
| Specifikacije | |
| Kapacitet | 150 |
| Munare | 1 |
Talih ili Hadži Osmanbega džamija je džamija koji se nalazi u banjalučkom naselju Pobrđe, na križanju Ulica Hadžihalilovića i Š. Bocarića. Izgrađena je početkom 17. stoljeća, od strane Osman-beg Đumišića. Spaljena je 8. septembra 1993. za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, skupa sa svojim dvorištem i zemljištem, a uvrštena je i na svjetsku listu kulturne baštine UNESCO-a.[1]
Historija[uredi | uredi izvor]
U narodu se ovaj vjerski objekat zove Talina džamija, jer čuva uspomenu na bosanskog narodnog junaka Budalinu Talu. Džamiju je izgradio Osman-beg Đumišić, početkom 17. stoljeća, brat Behram-efendije, koji je u Desnoj Novoseliji, izgradio također džamiju sa drvenom munarom (Behram-begova džamija). Prvobitna džamija je bila manjih garbita, a početkom 18. stoljeća džamija je proširena, a neki od zidova zidani su ćerpičom, umjesto kamenom.
Kao datum izgradnje džamije na više mjesta u literaturi spominje se 1740. godina. Tu se radi vjerovatno o godini obnove, jer tri godine ranije je austrijska vojska uništila veći dio grada, nakon čega je bila poražena u banjalučkoj bici 4. augusta 1737. godine.
Druga pretpostavka o godini izgradnje džamije vezana je za pogibiju Tale Ličanina u Banjoj Luci, za kojeg se vjeruje da je pokopan u haremu džamije na Pobrđu. Tale je poginuo tokom krajiške bune protiv namjesnika Mehmeda Vuče 1637. godine.
Ferhad-paša Sokolović je mnogo ranije započeo urbanistički razvoj Donjeg Šehera dizanjem vakufa 1578. godine. Odatle se grad razvijao u svim pravcima, gdje je u pravcu Pobrđa podignuta Arnaudija džamija 1595. godine.
U osmanlijskom popisu bosanskog sandžaka iz 1604. godine se ne spominje ni mahala Pobrđe ni džamija na Pobrđu. Tako da se izgradnja Taline džamije mogla dogoditi samo između 1604. i 1637. godine, odnosno poslije popisa i prije pogibije Budaline Tala. Talina džamija se ne spominje sve do popisa iz 1851. godine, gdje se spominje mahala Pobrđe (19 domaćinstava) i na austrougarskoj geodetskoj karti iz 1884. godine.[2]
Arhitektura[uredi | uredi izvor]
Prema konceptu prostorne organizacije pripada tipu džamija sa otvorenim trijemom, četvorovodnim krovom i drvenom munarom. U okviru harema džamije nalaze se 23 kamena utonula nišana, koja potječu iz doba kada je prvobitna džamija izgrađena, među kojima ih ima nekoliko sa turbanima.[2]
Rušenje i obnova[uredi | uredi izvor]
Talih džamija spaljena je 8. septembra 1993. godine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovni, kada je izgorio krov, munara i trijem, a sjeverozapadni zid je porušen.[3] U toku je obnova džamije.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-12.
- ^ a b "Usmeno pamćenje i zaborav: Krajiška epika i njeni junaci". academia.edu. Pristupljeno 25. 12. 2021.
- ^ Husedžinović i Arslanagić 2005, str. 578.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Husedžinović, Sabira; Arslanagić, Dževahira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. ISBN 9958-9413-2-5.CS1 održavanje: ref=harv (link)
