Tricij
Tricij (grčki tritós »treći«) je pored protija i deuterija prirodni izotop vodika.[1][2] Njegovo atomsko jezgro se ponekad naziva i triton. Hemijski simbol tricija je 3H, a pojednostavljeno se može obilježiti sa T. U poređenju sa deuterijem, pored što ima proton u atomskom jezgru, ne posjeduje jedan, već dva neutrona. Međutim ovo atomsko jezgro je nestabilno i raspada se sa vremenom poluraspada od 12,32 godina po emisiji jednog elektrona u 3He (beta raspad). Također, tricij je radioaktivan.[3]
Iako izotopi istog hemijskog elementa imaju jednake fizičke i hemijske osobine, kod vodika se zbog značajne razlike u težini atomskog jezgra pojavljuju različite fizičke osobine između obične, teške i preteške vode. Tricij oksid (preteška voda) T2O ima tačku ključanja od 101,51 °C, a tačka topljenja iznosi 4,48 °C.
Tricij su prvi otkrili 1934. godine Ernest Rutherford, Mark Oliphant i Paul Harteck nakon bombardovanja deuterija deuteronima (jezgrima deuterija). Deuterij je još jedan izotop vodonika, koji se u prirodi nalazi u procentu od 0,015%.[4][5] Njihov eksperiment nije mogao izolovati tricijum, što su prvi postigli 1939. Luis Alvarez i Robert Cornog, koji su također shvatili radioaktivnost tricija.[6][7] Willard Libby je 1954. godine prepoznao da se tricij može koristiti za radiometrijsko datiranje vode i vina.[8]
Kontrolisana nuklearna fuzija[uredi | uredi izvor]
Tricij je važno gorivo za kontrolisanu nuklearnu fuziju u dizajnu fuzijskih reaktora s magnetnim zatvaranjem i inercijalnim ograničenjem. National Ignition Facility (NIF) koristi deuterij-tricij gorivo, a eksperimentalni fuzijski reaktor ITER će također to učiniti. Reakcija deuterij-tricij je povoljna jer ima najveći presjek fuzije (oko 5,0 Barna) i dostiže ovaj maksimalni poprečni presjek pri najnižoj energiji (oko 65 keV centar mase) bilo kojeg potencijalnog fuzijskog goriva. Kako je tricij vrlo rijedak na zemlji, koncepti za fuzijske reaktore često uključuju uzgoj tricija. Tokom rada zamišljenih fuzijskih reaktora za razmnožavanje, pokrivači za razmnožavanje, koji često sadrže litij kao dio keramičkih kamenčića, su podvrgnuti fluksu neutrona da bi se generisao tricij za završetak gorivnog ciklusa.[9]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Commission, Canadian Nuclear Safety. "Facts about tritium". www.cnsc-ccsn.gc.ca. Pristupljeno 21. 5. 2024.
- ^ "Tritium | Radioactive, Hydrogen, Decay | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 26. 4. 2024. Pristupljeno 21. 5. 2024.
- ^ US EPA, OAR (15. 4. 2015). "Radionuclide Basics: Tritium". www.epa.gov (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 5. 2024.
- ^ Oliphant, M.L.; Harteck, P.; Rutherford, L. (1934). "Transmutation effects observed with heavy hydrogen". Nature. 133 (3359): 413. Bibcode:1934Natur.133..413O. doi:10.1038/133413a0.
- ^ Oliphant, M.L.E.; Harteck, P.; Rutherford, L. (1934). "Transmutation Effects Observed with Heavy Hydrogen". Proceedings of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences. 144 (853): 692. Bibcode:1934RSPSA.144..692O. doi:10.1098/rspa.1934.0077.
- ^ Alvarez, Luis; Cornog, Robert (1939). "Helium and Hydrogen of Mass 3". Physical Review. 56 (6): 613. Bibcode:1939PhRv...56..613A. doi:10.1103/PhysRev.56.613.
- ^ Alvarez, Luis W.; Trower, W. Peter (1987). Discovering Alvarez: Selected works of Luis W. Alvarez, with commentary by his students and colleagues. University of Chicago Press. str. 26–30. ISBN 978-0-226-81304-2.
- ^ Kaufman, Sheldon; Libby, W. (1954). "The natural distribution of tritium". Physical Review. 93 (6): 1337. Bibcode:1954PhRv...93.1337K. doi:10.1103/PhysRev.93.1337.
- ^ Gan, Y; Hernandez, F; et, al (2017). "Thermal Discrete Element Analysis of EU Solid Breeder Blanket Subjected to Neutron Irradiation" (PDF). Fusion Science and Technology. 66 (1): 83–90. arXiv:1406.4199. doi:10.13182/FST13-727.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- "Annotated bibliography for tritium". Alsos Digital Library. Washington and Lee University. Arhivirano s originala, 14. 5. 2006. Pristupljeno 3. 3. 2022.
- "Nuclear Data Evaluation Lab".
- Review of Risks from Tritium (Report). London, UK: Health Protection Agency. novembar 2007. RCE-4. Arhivirano s originala, 17. 5. 2013. Pristupljeno 3. 3. 2022.
- Bergeron, Kenneth D. (17. 9. 2004). Tritium on Ice: The dangerous new alliance of nuclear weapons and nuclear power. MIT Press. ISBN 978-0-262-26172-2.[Potreban pun citat]
- "Tritium production and recovery in the United States in FY2011". Fissile Materials. februar 2010.
- "Tritium removal mass transfer coefficient". ans.org.
| Lakši: deuterij |
Tricij is an izotop of hydrogen |
Teži: hydrogen-4 |
| Proizvod raspada of: hydrogen-4 |
Lanac raspada of tricij |
raspada se u: helij-3 |
Nedovršeni članak Tricij koji govori o hemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Tricij |