Datura stramonium

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Datura stramonium
Tatula
Tatula
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaTracheophyta
RazredMagnoliopsida
RedSolanales
PorodicaSolanaceae
RodDatura
VrstaDatura stramonium
Sinonimi
  • Datura bernhardii Lundstr.
  • Datura bertolonii Parl. ex Guss.
  • Datura cabanesii P.Fourn.
  • Datura capensis Bernh.
  • Datura ferocissima Cabanès & P.Fourn.
  • Datura ferox Nees 1834 not L. 1756
  • Datura hybrida Ten.
  • Datura inermis Juss. ex Jacq.
  • Datura laevis L.f.
  • Datura loricata Sieber ex Bernh.
  • Datura lurida Salisb.
  • Datura microcarpa Godr.
  • Datura muricata Godr. 1873 not Bernh. 1818 nor Link 1821
  • Datura parviflora Salisb.
  • Datura praecox Godr.
  • Datura pseudostramonium Sieber ex Bernh.
  • Datura tatula L.
  • Datura wallichii Dunal
  • Stramonium foetidum Scop.
  • Stramonium laeve Moench
  • Stramonium spinosum Lam.
  • Stramonium tatula Moench
  • Stramonium vulgare Moench
  • Stramonium vulgatum Gaertn.

Datura stramonium, u Evropi poznata pod zajedničkim imenima trnoojabuka, jimson-korov ili vražja zamka, a na balkanskim prostotirima tatula, rjeđe kužnjak,[1] je biljna vrsta – cvjetnica iz porodice Solanaceae, rod Datura. Najčešći naziv u Bosni i Hercegovini je tatula. Vjerovatno porijeklo roda i ove vrste je iz Srednje Amerike,[1][2] a uvedena vrsta je u mnogim svjetskim regijama.[3][4] To je agresivni invazivni korov u umjerenoj klimi širom svijeta.

D. stramonium se često koristi u tradicijskoj medicini za liječenje raznih bolesti. Također se koristila kao halucinogen (antiholinerik / antimuskarinik, delirijantnog tipa, kao enteogen kako bi izazvao intenzivne vizije.[1] Malo je vjerovatno da će ikada postati glavni lijek zloupotrebe zbog efekata na um i tijelo koji se često subjektivno doživljavaju kao izuzetno neprijatna, što dovodi do stanja duboke i duge –trajne dezorijentacije s potencijalno fatalnim ishodom. Sadrži tropan alkaloide koji su odgovorni za delirijske učinke i mogu biti jako toksični.[5]

Stoljećima je tatula korištena kao ljekovita biljka za ublažavanje astme, ali kao i analgetik tokom operativnih zahvata i namještanja kostiju. Također izaziva snažne halucinacije i delirij, što je korišteno u duhovne svrhe za izazivanje jakih vizija. Ipak, alkaloidi u ovoj biljci koji se koriste u medicinske i halucinogene svrhe smrtonosno su toksični u malo većim dozama od onih koje se koriste u medicinske svrhe. Neoprezno korištenje često dovodi do nuspojava zbog kojih je potrebno bolničko liječenje, a nije rijedak ni smrtni ishod.

Opis[uredi | uredi izvor]

Datura stramonium je biljka neugodnog mirisa, koja raste uspravno i formira grmove visine do 60–150 cm.[6] Korijen joj je dubok, debeo, bijele boje. Stabljika je čvrsta, uspravna, sa glatkim, blijedožutim do zelenim listovima. Stabljika se redovno dijrli u više grana i svaka od njih nosi listove i jedan, uspravan cvijet.

Listovi su su dugi oko 8–20 cm, nazubljeni, nepravilnih rubova. Gornja površina im je tamnozelena, dok je donja svjetlozelena. Listovi su gorkog okusa i pri konzumiranju izazivaju mučninu, što je posljedica alkaloidnih sokova , koji se mogu osjetiti i kada se dijelovi biljke osuše.[7]

Tatula obično cvjeta tokom ljeta. Mirisni cvjetovi su truboliki, bijeli do kremasti ili ljubičasti, dugi 6–9 cm. Cvjetovi rastu na kratkim peteljkama uz mjesta odakle polaze listovi. Čašice su duge i cjevaste, šire na dnu, oštrih rubova, koji su okruženi sa pet oštrih – nazubljenih listića. Cvijet je dijelom otvoren, presavijen, cjevast i sa rebrima. Cvjetovi su otvoreni po noći, te se iz njih osjeti ugodan miris koji privlači noćne moljce. Plodovi su alipsoidne kapsule, promjera 3–8 cm i mogu biti pokriveni sodacina ili su glatki. Kada sazriju, podijele se na četiri pregrade, a u svaoj je po desetak malenih, crnih sjemenki.

Botanička ilustracija
Plod i sjemenke

Staništa i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Tatula potiče iz Sjeverne Amerike, ali su se davno proširile na Stari svijet. Opisao ju švedski botaničar Carl Linné 1753., iako je to već stoljeće prije opisano uralili i drugi, kao što je Nicholas Culpeper.[8] Danas raste slobodno u eprirodi u svim toplim i umjerenim područjima, gdje se može naći uz putve i ceste, kao i u dobro ograđenim prostorima gdje žive biljojedi.[9][10] U Evropi se javlja i kao korov na pustarama i na odlagalištima otpada.[9]

Smatra se da u raznošenju sjemenki njviše učestvuju ptice svojim izmetom nakon probave plodova ši. Sjemenke mogu mirovati u tlu godinama i proklijati kada se tlo prekopa i izloži povoljnim uvjetima. Ukoliko postoji strah ili opasnost uslijed toksičnih učinaka ove biljke kada izraste u vrtu, obično se savjetuje izvaditi biljku zajedno sa korijenom.[11]

Otrovnost[uredi | uredi izvor]

Svi dijelovi tatule sadrže škodljive razine alkaloida, atropina, hiosociamina i skopolamina koji mogu izazvati delirij i podstaćii antikolinergičke učinke. Kod neinformiranih korisnika, rizik od predoziranja i uzimanja smrtonosne količine je visok i veliki dio takvih korisnika koji uzimaju oralno ovu biljku bivaju hospitalizirani uslijed psihoaktivnih učinaka.[9][12]

Količina toksičnih tvari individualno varira od biljke do biljke. Količina otrova u biljkama može varirati u omjeru 5:1, a otrovnost biljke ovisi o dobi, mjestu gdje raste i drugim ekološkim uvjetima.[13] Također, unutar same biljke postoji viša koncentracija u nekim dijelovima, što može varirati od lista do lista. Kod mlađih biljaka omjer atropina i skopolamina je oko 3:1, a nakon cvjetanja je ovaj omjer obrnut, kada se omjer skopolamina smanjuje kako biljka stari.[14] Ova varijacija čini biljku tako opasnom kada se koristi u ljekovite svrhe. U tradicijskim kulturama je potrebno veliko iskustvo i detaljno poznavanje tatule kako bi se izbjegla šteta.Pojedinačni plodovi i sjemenke sadrže oko 0,1 mg atropina, a smrtonosna doza za odrasle je >10 mg atropina ili >2–4 mg skopolamina.[15]

Trovanje tatulom obično biva obilježeno delirijem (suprotno do halucinacija), a javljaju se i hipertermija, tahikardija, bizarno ponašanje i teška midrijaza (proširene zjenica) uslijed čega se javlja fotofobija koja može trajati nekoliko dana. Dugotrajna amnezija se također često javlja.[16] Početak simptoma obično je oko 30-60 minuta nakon uzimanja biljke. Ovi simptomi obično traju 24 do 48 sati, ali su poznati slučajevi gdje je djelovanje trajalo i dvije sedmice.[17]

U teških slučajeva trovanja, kao i kod ostalih trovanja antikolinergicima, kao antidot može pomoći intravensko davanje fiziostigmina.[18]

Upotreba u medicini[uredi | uredi izvor]

Cvijet D. stramonium var. datura: prednji pogled

Tatula se dugo koristi kao jako efikasno sredstvo za liječenje simptoma astme. Atropin može smanjiti simptome te bolesti, stanje u kojem dolazi do paralize ogranaka dušnika, tako što uklanja spazam tokom napada. Stoga se za ovu upotrebu listovi obično puše u cigaretama ili luli. Pušenje tatule u cilju smanjenja simptoma astme potiče iz tradiciojske, Ajurvedske medicine u Indiji. Upotreba tatule se u Evropi proširila. nakon što je James Andreson otkrio ovaj način upotrebe i učinak tatule krajem 18. stoljeća.[19][20] Međutim, s obzirom da atropin prolazi kroz krvno-moždanu barijeru, može izazvati teške učinke u centralnom nervnom sistemu, kao što su zbunjenost, psihomotorna agitacija i halucinacije, pogotovo u starijih osoba. Zato, u tretmanu astme koriste se uglavnom antimuskarinici, kao što su ipatropij i tiotropij. Lijek prvog izbora u liječenju astme je beta-agonist albuterol, u kombinaciji s kortikosteroidom prednizonom.

Pripadnici naroda Zuñi su koristili tatulu kao analgetik, kako bi uspavali ozlijeđene osobe prije namještanja prelomljene kosti.[21] U Kini je također korištena na sličan način, kao anestetik tokom hirurških zahvata.[22]

Atropin i skopolamin, kojih u tatuli ima u velikim koncentracijama, su muskarinski antagonisti, zbog čega se mogu koristiti u liječenju Parkinsonove bolesti i morske bolesti, ali i za potiskivanje parasimpatičke stimulacije mokraćnog, respiratornog i probavnog trakta, srca i očiju. Tatula se može koristiti i pri odvikavanju ovisnosti o drogama, tako što smanjuje simptome pojave delirium tremens i odvikavanja od morfija. Tatula se također može koristiti za smanjivanje simptoma upale grla, zubobolje i kod infestacije parazitima. Trebaju je izbjegavati pacijenti sa srčanim problemima, glaukomom, povećanom prostatom, mokraćnim poteškoćama, nakupljanjem tekućine u plućima i crijevne opstrukcije (djelomičnim ili potpunim začepljenjem crijeva).[23]

Upotreba u duhovnim obredima[uredi | uredi izvor]

D. stramonium: plod tatule se otvara za oslobađanje sjemenki.

Stoljećima se Datura stramonium koristila za mistične i tajne sakramente jer proizvodi moćne vizije (koje mogu trajati danima) i otvaranje komunikacije prema duhovnom svijetu. Starosjedioci područja današnje južne Kalifornije su jeli male crne sjemenke kako bi "komunicirali sa bogovima putem vizije".[24] Širomm Amerike su i ostali sutohtoni narodi kao npr. Algonquini, Cherokee, Marie Galente i Luiseño također koristili ovu biljku u svetim obredima zbog njenih pomenutih i sličnih svojstava.[25][26][27] U Etiopiji, neki učenici i svećenici koriste D. stramonium kako bi "otvorili um" i bili više otvoreni prema učenju, kreativnosti i stvaralačkom razmišljanju.[28]

|Naziv biljke "datura" koji se koristi u drugim jezicima, potječe iz Indije, gdje biljku smatraju posebno svetom jer se vjeruje kako je omiljena biljka Hindu boga Shiva Nataraja.

Kultivacija[uredi | uredi izvor]

Biljka preferira bogato tlo. Dodavanjem dušikovih gnojiva, povećava koncentraciju alkaloida u biljci. Tatula se može uzgojiti generativno, sjemenki, koja se širi u krugu od oko pola metra od svake biljke. Osjetljiva je na mraz i stoga se treba čuvati od hladnog vremena. Biljka se bere kada je plod zreo, ali još uvijek zelene boje. Bere se čitava biljka, pa se lišće skida sa stabljike i suši. Jedan hektar intenzivno uzgajanih biljaka može dati 1.000–1.700 kg sjemenki.[29]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Naziv dolazi iz stare Hindu riječi za biljku (dhatura). Specijski atribut stramonium potiče iz grčkog στρύχνος –stryhnos = noćna sjenka + μανιακός – maniakos = lud.[30]

U Sjedinjenim Američkim Državama ovu biljku nazivaju jimson weedili rjeđe Jamestown korov, po gradu Jamestownu, u saveznoj državi Virginiji, gdje su je konzumirali britanski vojnici tokom akcije protiv Baconovih pobunjenika (Baconov ustanak). Nakon toga, 11 dana su bili promijenjene svijesti.[31]

Neki od vernakularnih naziva za njih uglavnom su porijeklom iz engleskog i jezika, kao što su Jimsonov korov, trnojabuk, đavolja jabuka, đavolja truba, ludojabuka, noćna sjenka, Peru-jabuka, smrdljivi korov, stramonium, datura, i španskih naziva toloahe i taguaro[32]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Datura stramonium (jimsonweed)". CABI. 21. 11. 2018. Pristupljeno 6. 5. 2019.
  2. ^ "Datura stramonium in Flora of China @ efloras.org". www.efloras.org. Pristupljeno 16. 8. 2017.
  3. ^ "Biota of North America Program, 2014 county distribution map". bonap.net.
  4. ^ Australia, Atlas of Living. "Datura stramonium : Common thornapple | Atlas of Living Australia". bie.ala.org.au (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 17. 4. 2016. Pristupljeno 16. 8. 2017.
  5. ^ Glatstein, Miguel; Alabdulrazzaq, Fatoumah; Scolnik, Dennis (2016). "Belladonna Alkaloid Intoxication". American Journal of Therapeutics. 23 (1): e74–e77. doi:10.1097/01.mjt.0000433940.91996.16. ISSN 1075-2765. PMID 24263161.
  6. ^ Grieve, Maud. A Modern Herbal: The Medicinal, Culinary, Cosmetic and Economic Properties, Cultivation and Folk-lore of Herbs, Grasses, Fungi, Shrubs, & Trees with All Their Modern Scientific Uses, Volume 2. Dover Publications. str. 804. ISBN 9780486227993.
  7. ^ Grieve, Maud. A Modern Herbal: The Medicinal, Culinary, Cosmetic and Economic Properties, Cultivation and Folk-lore of Herbs, Grasses, Fungi, Shrubs, & Trees with All Their Modern Scientific Uses, Volume 2. Dover Publications. str. 805. ISBN 9780486227993.
  8. ^ Culpeper, Nicholas (1950). Culpeper's Complete Herbal. Slough: W Foulsham & Co Ltd. str. 368–369. ISBN 0-572-00203-3.
  9. ^ a b c Preissel, Ulrike & Hans-Georg Preissel (2002.). Brugmansia and Datura: Angel's Trumpets and Thorn Apples. Firefly Books. str. 124–125. ISBN 1-55209-598-3. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  10. ^ Veblen, K.E. (2012.). "Savanna glade hotspots: Plant community development and synergy with large herbivores". Journal of Arid Environments. 78: 119–127. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  11. ^ Mail Online, Pensioner finds deadly tropical plant made famous in Harry Potter book in her back garden
  12. ^ AJ Giannini,Drugs of Abuse--Second Edition. Los Angeles, Practice Management Information Corporation, pp.48-51. ISBN 1-57066-053-0.
  13. ^ Preissel, U.; Preissel, H.-G. (2002.). Brugmansia and Datura: Angel's Trumpets and Thorn Apples. Buffalo, NY: Firefly Books. str. 106–129. ISBN 1-55209-598-3. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  14. ^ Nellis, David W. (1997). Poisonous Plants and Animals of Florida and the Caribbean. Pineapple Press. str. 237. ISBN 9781561641116.
  15. ^ Arnett AM (1995.). "Jimson Weed (Datura stramonium) Poisoning". Clinical Toxicology Review. 18 (3). Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  16. ^ Freye, Enno (2009). Pharmacology and Abuse of Cocaine, Amphetamines, Ecstasy and Related Designer Drugs. Springer Netherlands. str. 217–218. ISBN 978-90-481-2447-3.[mrtav link]
  17. ^ Pennachio, Marcello + (2010). Uses and Abuses of Plant-Derived Smoke: Its Ethnobotany As Hallucinogen, Perfume, Incense, and Medicine. Oxford University Press. str. 7. ISBN 9780195370010.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  18. ^ Goldfrank, Lewis R. & Flommenbaum, Neil (2006.). Goldfrank's Toxicologic Emergencies. McGraw-Hill Professional. str. 677. ISBN 9780071479141. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  19. ^ Barceloux, Donald G. (2008.). "Cascara". Medical Toxicology of Natural Substances: Foods, Fungi, Medicinal Herbs, Plants, and Venomous Animals. John Wiley & Sons. str. 1877. ISBN 9781118382769. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  20. ^ Pennachio, Marcello + (2010). Uses and Abuses of Plant-Derived Smoke: Its Ethnobotany As Hallucinogen, Perfume, Incense, and Medicine. Oxford University Press. str. 6. ISBN 9780195370010.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  21. ^ Turner, Matt W. (2009). Remarkable Plants of Texas: Uncommon Accounts of Our Common Natives. University of Texas Press. str. 209. ISBN 9780292718517.
  22. ^ Nellis, David W. (1997). Poisonous Plants and Animals of Florida and the Caribbean. Pineapple Press. str. 238. ISBN 9781561641116.
  23. ^ Miller, Robert L. (2002). The Encyclopedia of Addictive Drugs. Greenwood Publishing Group. str. 207. ISBN 9780313318078.
  24. ^ Austin, Alfredo Lopez + (2005.). Mexico's Indigenous Past. University of Oklahoma Press. str. 22. ISBN 9780806137230. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  25. ^ Biaggioni, Italo + (2011). Primer on the Autonomic Nervous System. Academic Press. str. 77. ISBN 9780123865250.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  26. ^ Pennachio, Marcello et al. (2010.). Uses and Abuses of Plant-Derived Smoke: Its Ethnobotany As Hallucinogen, Perfume, Incense, and Medicine. Oxford University Press. str. 82–83. ISBN 9780195370010. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć); Eksplicitna upotreba et al. u: |authors= (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  27. ^ Davis, Wade (1997.). The Serpent and the Rainbow: a Harvard scientist's astonishing journey into the secret societies of Haitian voodoo, zombis and magic. Simon & Schuster. str. [potrebna stranica]. ISBN 9780684839295. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  28. ^ Molvaer, Reidulf Knut (1995). Socialization and Social Control in Ethiopia. Otto Harrassowitz Verlag. str. 259. ISBN 9783447036627.
  29. ^ Chopra, I.C. (2006.). Indigenous Drugs of India. Academic Publishers. str. 143. ISBN 9788185086804. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  30. ^ "Datura species". Plants Poisonous to Livestock. Cornell University Department of Animal Science. Pristupljeno 12. veljače 2010.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  31. ^ Beverley, Robert. "Book II: Of the Natural Product and Conveniencies in Its Unimprov'd State, Before the English Went Thither". The History and Present State of Virginia, In Four Parts (jezik: engleski). University of North Carolina. str. 24 (Book II). Pristupljeno 6. ožujka 2013.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  32. ^ "Medicinal Plants of the Southwest: Datura stramonium". Arhivirano s originala, 6. siječnja 2012. Pristupljeno Marz 19., 2013.. journal zahtijeva |journal= (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= i |archive-date= (pomoć)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Šablon:Halucinogeni Šablon:Holinergici

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Datura_stramonium&oldid=3575896"