Dijamant

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Dijamant
Brillanten.jpg
Dijamant
Općenito
Kategorija Minerali samorodnih elemenata
Hemijska formula C
Identifikacija
Molekularna težina 12,01 g/mol
Boja Tipično žuta, smeđa ili siva do bezbojne. Rijeđe plava, zelena, crna, mutno bijela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta i crvena
Kristalni habitus Oktaedarski
Kristalni sistem Kubični
Kalavost 111 savršena
Tvrdoća 10
Indeks prelamanja 2,4175–2,4178
Ogreb bijel
Gustoća 3,5-3,53 g/cm3

Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju veliki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata koji se koriste isključivo u industrijske svrhe.


Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu topljenja (3820 K ili 3547 °C), toplotnu vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10.

Pri atmosferskom pritisku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera.

Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.

Kopa se u rudnicima i najveći svjetski proizvođači dijamanata su Rusija i Južnoafrička Republika.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: