Epikur

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Epikur, rimska mramorna bista

Epikur (341-270. p. n. e.) rođen je na ostrvu Samosu. Bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Sa četrnaest godina se počeo baviti naukom. Nastavljač je Demokritovog učenja o atomima. Napisao je oko 300 naučnih radova a najpoznatiji su:

  • O Prirodi
  • O atomima i praznom prostoru
  • O cilju
  • O bogovima

Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima: Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".

Učenje o biću[uredi | uredi izvor]

Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svjesti. Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.

Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega je svijet vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Vasiona je uvijek bila takva kakva jeste i uvijek će takva biti".

Teorija spoznaje (kanonika)[uredi | uredi izvor]

Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta jer oni odražavaju objektivni svijet pa stoga čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutačne promjene u skladu atoma.

Epikur je govorio i da lik predmeta preko čula prodire u naše misli i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".

Etika[uredi | uredi izvor]

Epikurova etika je materijalistička i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje te govori da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je prijateljstvo i znanje.

Tvrdio je da je društvo skup individua i da pravednost utvrđuju ljudi, a ona ne postoji sama od sebe.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Epikur
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: