Franjevački samostan Fojnica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Franjevački samostan

Franjevački samostan u Fojnici je crkva i samostan izgrađeni u Fojnici, Bosna i Hercegovina u 14. vijeku.

Franjevci su došli u Fojnicu u 14. vijeku, sagradili crkvu i samostan u sjevernom dijelu Fojnice - na Pazarnicama. Početkom 16. vijeka, crkva i samostan premješteni su na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalaze. U vrijeme velikog progona između 1521. i 1524. godine, porušeni su i samostan i crkva. Prema jednoj vijesti, dopuštenje za gradnju crkve zatraženo je 1527. godine. Krajem 16. vijeka 1594.-1598., sagrađena je nova crkva, kada je obnovljen i samostan. U velikom požaru 1664. zajedno su nestali i crkva i samostan. Novi samostan podignut je 1666.-1668., a crkva 1669. Krajem 18. vijeka, 1798. godine, obje zgrade su obnovljene. Ponovo su obnovljeni 1830. godine. Gradnja novog samostana započinje 1863., a završava 1865. godine.

Gradnja crkve započinje 1884., međutim ona se srušila prije svog završetka, zbog nesolidne gradnje. Nakon priprema 1886. godine započinje gradnja nove - današnje crkve, koja je završena 1888. godine. Samostan je 1913. obnovljen, a 1940. godine, jednim dijelom srušen i na njegovom mjestu izgrađen novi. U preostalom dijelu samostana iz 1863. godine bili su smješteni biblioteka i muzej. U julu 2000. srušen je i taj dio samostana iz 1863. godine, a na njegovom mjestu započela je izgradnja nove zgrade za biblioteku i muzej, koja je završena 2008. godine. Od 2009. do danas je završen stručni postav muzejskih eksponata u prizemlju zgrade Muzeja (ovaj posao su odradili radnici Zemaljskog muzeja BiH), gdje je smještena Stara biblioteka (preko 10.000 naslova - unesena u bibliotečki program) i Nova biblioteka (preko 37.000 naslova - unošenje u bibliotečki fond još traje). Zaposlenici Arhiva BiH završili su sređivanje Arhiva, a u potkrovlju je prof. Meliha Husedžinović uredila stalni postav slika (preko 300 radova raznih autora). Danas Muzej radi smanjenim kapacitetom. Kroz burnu historiju Samostana Duha Svetog od preko 650 godina, fratri su uspjeli sačuvati veliko kulturno-historijsko blago neprocjenjive vrijednosti za BiH.

Samostanski kompleks (zgrade samostana, muzeja, crkva, podzida i okolina), muzejska zbirka, arhiv i bibliotečki fond je Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]