Gortinski zakonik
 |
Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka. (23-02-2012) |
Gortinski zakonik je zakonik kritskog polisa Gortine. Potiče iz sredine 5 vijeka p.n.e. i jedini je sačuvani izvor ranog grčkog prava.
Zakonik se sastoji od dvanaest kolumna i svaka kolumna regulira različito područije prava. Prva kolumna odnosi se na propise o sudskom postupku i zaštiti svojine nad robovima. Druga na krivičnu materiju i zaštitu pravnog morala i obitelji, treća i četvrta kolumna reguliraju složene vlasničke, nasljedne odnose.
Gortinski zakonik se razvija u vrijeme raspada patrijarhalne obitelji i jačanja privatnog vlasništva, te se najvećim dijelom bavi nasljednim pravom, kao i reguliranjem ličih i imovinskih odnosa u novom obliku obitelji.
Posebno mjesto zauzima uloga epiklerata – kćerke nasljednice koja je nakon očeve smrti sticala ovlaštenja prema očevoj imovini ukoliko se uda za strica ili nekog rođala. Pravni položaj žene je bio mnogo bolji nego u atenskom i rimskom pravu. Ovaj zakonik je karakterističan i po ograničavanju samopomoći, odsustvu principa taliona, nepostojanje smrtne kazne umjesto koje je došla novčana, ali ona je vrijedila različito za različite klasne slojeve društva.
