Gortinski zakonik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)
Gortinski zakonik

Gortinski zakonik je zakonik kritskog polisa Gortine. Potiče iz sredine 5 vijeka p. n. e. i jedini je sačuvani izvor ranog grčkog prava.

Zakonik se sastoji od dvanaest kolumna i svaka kolumna regulira različito područije prava. Prva kolumna odnosi se na propise o sudskom postupku i zaštiti svojine nad robovima. Druga na krivičnu materiju i zaštitu pravnog morala i obitelji, treća i četvrta kolumna reguliraju složene vlasničke, nasljedne odnose.

Gortinski zakonik se razvija u vrijeme raspada patrijarhalne obitelji i jačanja privatnog vlasništva, te se najvećim dijelom bavi nasljednim pravom, kao i reguliranjem ličih i imovinskih odnosa u novom obliku obitelji.

Posebno mjesto zauzima uloga epiklerata – kćerke nasljednice koja je nakon očeve smrti sticala ovlaštenja prema očevoj imovini ukoliko se uda za strica ili nekog rođala. Pravni položaj žene je bio mnogo bolji nego u atenskom i rimskom pravu. Ovaj zakonik je karakterističan i po ograničavanju samopomoći, odsustvu principa taliona, nepostojanje smrtne kazne umjesto koje je došla novčana, ali ona je vrijedila različito za različite klasne slojeve društva.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: