James Bond

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
James Bond
240px
Prvo pojavljivanje Casino Royale novela iz 1953. godine
Posljednje pojavljivanje Solo novela iz 2013. godine
Kreator lika Ian Fleming
Portretirao/la George Baker
Pierce Brosnan
Christopher Cazenove
Daniel Craig
Sean Connery
Timothy Dalton
Bob Holness
Michael Jayston
George Lazenby
Roger Moore
Barry Nelson
David Niven
Toby Stephens
Informacije
Zanimanje tajni agent
špijun
Nacionalnost britanac

James Bond, također poznat i kao tajni agent 007, je fiktivni britanski tajni agent i špijun, stvoren od pisca Iana Fleminga 1953. godine. Pojavljuje se u dvanaest romana i dvije zbirke kratkih priča. Nakon Flemingove smrti, 1964. godine, sedam drugih autora su pisali autorizovane James Bond romane ili novele: Kingsley Amis, Christopher Wood, John Gardner, Raymond Benson, Sebastian Faulks, Jeffery Deaver i William Boyd.[1] Osim toga, Charlie Higson je napisao serijal o mladom James Bondu. Izmišljeni lik, agent britanske tajne službe, je također prilagođen za televiziju, radio, strip, video igre i film. Od svih ovih kategorija, filmovi o Jamesu Bondu su se najduže održali i u kontinuitetu se snimaju. Upravo filmovi o tajnom agentu 007 su druga medijska franšiza gledajući ukupnu zaradu. Serijal filmova o ovm fiktivnom liku je započeo 1962. godine s filmom Dr No kojeg glumi Sean Connery. Za 2014. godinu je planirano snimanje 23. filam po redu o Jamesu Bondu u produkciji Eon Productions. U zadnjem James Bond filmu, Skyfall (2012. godina), glumi Daniel Craig u svojoj trećoj ekranizaciji Bonda i on je šesti glumac koji je odglumio ulogu ovog tajnog agenta. Filmovi o Bondu su poznati po brojnim karakteristikama, uključujući i muzičku pratnju, sa muzičkim temama koje su nekoliko puta nominovane i jednom i osvojile Oskarom. Drugi važni elementi po kojim je prepoznatljiv James Bond su Bond automobili, njegovo oružje, i specijalne sprave koje za njega isporučuje Q Branch.

Lik i djelo[uredi | uredi izvor]

Kao centralnu figuru za svoja djela, Ian Fleming je stvorio izmišljeni lik Jamesa Bonda, agenta britanske tajne obaveštajne službe, poznatije kao MI6. Bond je poznat po svom broju koda, 007 koji označava neograničeno korištenje dozvole za ubistva pri obavljanju dodijeljene dužnosti. Fleming je svog fiktivnog lika osmislio na osnovu osobina mnogih pojedinaca koje je sreo tokom obavljanja službe u Naval Intelligence Division za vrijeme 2. svjetskog rata, priznavajući da je Bond "spoj svih vrsta tajnih agenata i komandosa koje sam tokom rata".[2] Među njima bio je i njegov brat koji se nalazio iza neprijateljskih linija, na teritoriji Grčke i Norveške.[3] Svog fiktivnog junaka je nazvao po američkom ornitologu James Bondu, stručnjaku za ptice i autoru ptičarskog priručnika Ptice Zapadne Indije. I sam Ian Fleming je bio strastveni posmatrač ptica pa je jedne prilike kada se nalazio na Jamajci, sa primjerkom navedene knjige, odlučio da svog junaka nazove James Bond i tako je rođen drugi James Bond.

Knjige[uredi | uredi izvor]

Knjige Iana Fleminga[uredi | uredi izvor]

Dok je služio u Naval Intelligence Divisionu, Fleming je planirao da postane autor[4] i jedne prilike je rekao svom prijatelju: "ja ću napisati špijunsku priču koja će biti kraj svih špijunskih priča".[5] Dana 17. februara 1952. godine je počeo pisti svoj prvi James Bond roman: Casino Royale na svom Goldeneye imanju na Jamajci,[6] gdje je napisao sve svoje Bond romane tokom januara i februara svake godine.[7] Nakon završetka rukopisa za Casino Royale, Fleming je pokazao rukopis svom prijatelju (i kasnijem uredniku) Williamu Plomeru na čitanje. Plomeru se rukopis svidjeo i dostavio ga je izdavaču, Jonathanu Capeu, kojeg baš i nije impresionirao. Cape ga je konačno objavio 1953. godine na preporuku Flemingovog starijeg brata Petera.[7] U periodu između 1953. i 1966. godine, dvije godine nakon Flemingove smrti, objavljeno je dvanaest romana i dvije zbirke kratkih priča čemu su dvije zadnje knjige Čovjek sa zlatnim pištoljem i Oktopod i dah smrti objavljene posthumno.[8] Sve knjige su objavljene u Velikoj Britaniji a izdavač je bio Jonathan Cape.

  • 1953: Casino Royale[9]
  • 1954: Živi i pusti umrijeti[10]
  • 1955: Operacija Svemir[11]
  • 1956: Dijamanti su vječni[12]
  • 1957: Iz Rusije s ljubavlju[13]
  • 1958: Dr. No[14]
  • 1959: Goldfinger[15]
  • 1960: Samo za tvoje oči[16] (kratke priče)
  • 1961: Operacija Grom[17]
  • 1962: Špijun koji me volio[18]
  • 1963: U tajnoj službi Njenog Veličanstva[19]
  • 1964: Samo dvaput se živi[20]
  • 1965: Čovjek sa zlatnim pištoljem[21]
  • 1966: Oktopod i dah smrti[22] (kratke priče)

Knjige nakon Iana Fleminga[uredi | uredi izvor]

Nakon Flemingove smrti, Kingsley Amis je napisao knjigu o Jamesu Bondu pod nazivom Pukovnik Sun (eng. Colonel Sun) koja je objavljena 1968. godine. Amis je već prije toga napisao 2 književne studije o Bondu: Esej o Jamesu Bondu iz 1964. godine i Knjiga o Bondu ili svaki muškarac je 007 iz 1965. godine. Početkom 1980.tih, literarni opus o Jamesu Bondu dobio je na kvantitetu jer je John Gardner u periodu od 1981. do 1996. godine napisao 16 knjiga o Jamesu Bondu od čega su dvije novelizacije, odnosno prerada scenarija u roman.

  • 1981. Obnovljena dozvola[23]
  • 1982. Za posebne namjene[24]
  • 1983. Ledolomac[25]
  • 1984. Pitanje časti[26]
  • 1986. Niko ne živi vječno[27]
  • 1987. Nema pregovora, gospodine Bond[28]
  • 1988. Škorpion[29]
  • 1989. Pobijedi, izgubi ili umri[30]
  • 1989. Dozvola za ubistvo (Prerada scenarija u roman)
  • 1990. Slomljena čeljust[31]
  • 1991. Čovjek iz Barbarose[32]
  • 1992. Smrt je zauvijek[33]
  • 1993. Nikad ne šalji cvijeće[34]
  • 1994. Morski oganj[35]
  • 1995. Zlatno oko (Prerada scenarija u roman)
  • 1996. COLD[36]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: