Javno mišljenje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Javno mišljenje je agregat sklonosti (poimanja, prosuđivanja, zaključivanja) i vjerovanja mnoštva pojedinaca koji pripadaju određenoj odrasloj populaciji. Engleski pojam javnog mišljenja (public opinion) datira iz osamnaestog vijeka i potiče iz francuskog l’opinion publique, koji je u leksiku uveo Montaigne dva vijeka ranije, 1588.

Osnovni ciljevi pri istraživanju i ispitivanju javnog mišljenja mogu se podijeliti u 4 kategorije:

  • kvantitativna mjerenja rasprostranjenosti mišljenja,
  • istraživanje internih odnosa među mišljenjima pojedinaca koje na kraju tvore javno mišljenje uopće,
  • analiza i prikazivanje uloge javnosti u stvaranju javnog mišljenja,
  • proučavanje komunikacijskih medija koji su stvarali atmosferu pogodnu za širenje ideja na osnovu kojih su mišljenja utemeljena kao i proučavanje pogodnosti koje su propagandisti i drugi manipulatori imali od ovih medija.

Javno mišljenje, mediji i demokratija[uredi | uredi izvor]

Američki pisac i novinar Walter Lippmann izdao je 1922. knjigu pod naslovom Javno mišljenje (Public Opinion) u kojoj je prikazao relacije medija i demokratije. Pored ostalog u knjizi su iznesene tvrdnje da nam 20. vijek donosi tehnologiju namijenjenu "stvaranju pristanka" koji su u vezi "revolucijom" u "demokratskom sudjelovanju" a onda se dolazi do stanja kada je moguća kontrola nad javnim mišljenja u svjetskim razmjerama kao i nad interesima publiciteta u tom svijetu. Inače kontrola nad javnim mišljenjem podrazumijeva i kontrolu nad ponašanjem javnosti uopće.

Edward S. Herman i Noam Chomsky su koristili frazu "stvaranje pristanka" (the manufacture of consent) koja potiče iz Lipmannove knjige i koristili su je u naslovu knjige "Stvaranje pristanka: Politička ekonomija masovnih medija" (Manufacturing Consent: The Political Economy of the Mass Media)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]