Kaštela, srednjovjekovna utvrda

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kaštela, srednjovjekovna utvrda

Srednjovjekovna utvrda Kaštela smještena je desetak kilometara istočno od Fojnice iznad sela Rizvića na stjenovitim obroncima planine Zahor, na više od 1.500 metara nadmorske visine, a na granici fojničke i busovačke općine. U srednjem vijeku nalazi se u okviru župe Lepenica.

O Kaštelima nema sačuvanih pisanih izvora, a bez dodatnih terenskih i arheoloških istraživanja zasad sva saznanja o njemu znaju se iz usmene predaje. Predaja kaže da su franjevci u bjekstvu pred Osmanlijama našli utočište u pećinama, koje su preuredili u utvrđeno arhitektonsko zdanje napravivši svojevrsnu utvrdu sa dvije kule Bijeli i Crni grad. Utvrda je nepristupačna i po svemu je prvobitno bila napravljena kako bi se koristila u svrhu eremitorija (samotišta) fojničkih fratara, gdje su se sklanjali kako bi privremeno živjeli isposničkim životom u molitvi i u duhovnom smislu, meditirali. Sredinom 15. vijeka utvrda je korištena kao sklonište. [1]


Predanje govori da su se u kaštelsku utvrdu sklonili fratri iz fojničkog franjevačkog samostana nakon što su Osmanlije zauzele Kozograd i Fojnicu, te da je među njima bio i fra Anđeo Zvizdović u vrijeme prije nastanka Ahdname 1463. [2] Time je namjera predanja na ovommjestu želja da se kaštelskoj utvrdi da veći značaj.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 25
  2. ^ M. Drmač, Župa Lepenica, 26

Literatura[uredi | uredi izvor]