Kljunari i bodljikavi mravojedi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Fosilni ostaci ovog reda sisara koji polažu jaja- Monotremata, pronađeni su samo u Australiji, što znači da su nastali poslije odvajanja i udaljavanja kopna Australije i Južne Amerike, a množda je ono u vezi sa nezavisnom grupom (granom) koja se razvila u periodu trijasa – prije više od 200 miliona. godina, od izumrlih sisara sličnih gmizavcima. – Synapsida. Jedini su sisari koji legu jaja. Ovoj grupi pripadaju

  1. kljunari - Ornithorhynchidae
  2. bodljikavi ježevi - Tachyglossidae

Kljunari[uredi | uredi izvor]

Kljunar- Ornithorhynchus anatinus ima loptast kljun i plovne kožice na nogama. Jedini je predstavnik svoje porodice. Kožnim naborima zaštićene su mu oči i uši dok je pod vodom. Živi u slatkim vodama Australije i Tasmanije. Mladunci imaju mliječne zube, koje kasnije mijenjaju rožnate čvrste ploče. Na obali kopaju rupu koja vodi do travom obilježene jazbine. U njoj ženka polaže jaja i leži na njima 14 dana. Mladunci sišu mlijeko sa dlaka oko mliječnih šlijezda. Na zadnjim nogama mužjaci imaju rožnato pojačanje, koje je završetak otrovne žlijezde. Njena funkcija nije poznata.

Bodljikavi mravojedi[uredi | uredi izvor]

Bodljikavi mravojedi- Tachyglossidae obuhvataju dva reda

Tachyglossus[uredi | uredi izvor]

Čine ga dvije vrste. Žive u Australiji , Tasmaniji i Novoj Gvineji. Sličan je bodljikavom prasetu. Tijelo mu je prekriveno bodljama dužine do 6 cm. Hrani se mravima i termitima pretražujući zemlju dugom i tankom njuškom. Nalazi ih njuhom, a skuplja jezikom koji je ljepljiv. U vrijeme parenja ženka posjeduje torbu, sličnu torbi torbara, u koju polaže jaja. Ona posjeduje mliječne žlijezde. Mladunče sisa i tako simuliše njihov rad. Tachyglossus setosus živi u Tasmaniji.

Zloglassus[uredi | uredi izvor]

Žive u Novoj Gvineji i čine ih tri vrste.

  • Zloglassus brujini
  • Zloglassus bubensis
  • Zloglassus bartoni

Od Tachyglossusa se razlikuju dužom povijenijom njuškom, i srazmjerno dužim nogama. Prekriveni su krznom. Između dlaka mjestimično su smještene bodlje. Svi su dobro prilagođeni kopanju.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: