Lamija Hadžiosmanović

Lamija Hadžiosmanović
Rođenje	(1931-12-04) 4. decembar 1931. Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija
Smrt	9. maj 2016(2016-05-09) (84 godine) Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Zanimanje	orijentalist, filolog
Nacionalnost	Bošnjakinja

Dr. Lamija Hadžiosmanović (1931-2016) bila je bosanskohercegovačka orijentalistica i filologinja.

Završila je studije orijentalnih jezika sa historijom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1957.

Pohađala je postdiplomski studij i odbranila magistarski rad na Univerzitetu Ayni Šems u Kairu, s temom iz islamske civilizacije 1966. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave 1878–1918. godine" odbranila je 1977. na Odsjeku za opštu književnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Od 1960. radila je kao bibliotekarka na Odsjeku za orijentalnu filologiju, a 1975. kao asistent počinje raditi na Odsjek Odsjeku za opštu književnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo. Prošla je sva univerzitetska zvanja. Penzionisana je 2005, a kasnije je izabrana za profesora emeritusa.

Proučavala je deftere iz osmanlijskog razdoblja, bavila se bibliografijom, bibliotekarstvom, prevođenjem s turskog jezika književnih i naučnih djela iz starijeg razdoblja, kao i savremenih autora (također poezije bosanskohercegovačkih pjesnika na turski), te priređivanjem antologija pjesništva nastalog na turskom jeziku (Odjek, Treći program Radio Sarajeva, Bibliotekarstvo, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Prilozi za orijentalnu filologiju, Prilozi Instituta za istoriju).

Bila je član Izdavačkog savjeta preduzeća "Svjetlost" (1972–1977), član redakcija Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i Godišnjaka BZK "Preporod", član Savjeta BZK "Preporod", član Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i član Savjeta Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Bila je predsjednik Upravnog odbora Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Dobitnica je Zlatnog broša za oblast nauke (1988), Srebrenog alema s ljiljanom od SDA (2007), Srebrene plakete za postignute rezultate u oblasti obrazovanja i nauke (2010) i Nagrade za životno djelo "Hasan Kaimija" za 2012 (prva žena koja je dobila ovu nagradu). Bila je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Bibliografija

• Dva deftera iz Crne Gore iz vremena Skender-bega Crnojevića (koautor: Branislav Đurđev), ANUBiH, Sarajevo, 1973.
• Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave 1878–1918, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1979.
• Biser - književnohistorijska monografija i bibliografija (koautor Emina Memija), Narodna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 1998.
• Bosanski kuhar, "Sejtarija", Sarajevo, 2007.
• Bibliografija Prve muslimanske nakladne knjižare i štamparije (Muhameda Bekira Kalajdžića), Udruženje ilmije u SRBiH, Sarajevo, 1967.

Literatura

• Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010, 183-184.
• "Lamija Hadžiosmanović dobitnica nagrade Hasan Kaimija, rijaset.ba.
• Povelja za životno djelo Lamiji Hadžiosmanović, ligazasandzak.org.

Vanjski linkovi

• Razgovor s Lamijom Hadžiosmanović, Zehra TV (YouTube)