Maltretiranje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prikaz učenika kojeg maltretiraju tri druga učenika. U pozadini se vidi posmatrač koji ne obraća pažnju.
Udio djece koja su prijavila da su zlostavljana (2015.)

Maltretiranje je upotreba sile, prinude, štetnog zadirkivanja ili prijetnje, za zlostavljanje, agresivnu dominaciju ili zastrašivanje. Ponašanje se često ponavlja i postaje uobičajeno. Jedan od osnovnih preduvjeta je percepcija (od strane nasilnika ili drugih) neravnoteže fizičke ili društvene moći. Ova neravnoteža razlikuje maltretiranje od sukoba.[1][2] Maltretiranje je potkategorija agresivnog ponašanja koje karakterizira neprijateljska namjera, neravnoteža moći i ponavljanje tokom određenog vremenskog perioda.[3]

Maltretiranje se može vršiti pojedinačno ili u grupi, nazvano mobing,[4] u kojem nasilnik može imati jednog ili više sljedbenika koji su voljni pomoći primarnom nasilniku ili koji ga pojačavaju pružanjem pozitivnih povratnih informacija kao što je smijeh.[5] Maltretiranje u školi i na radnom mjestu se također naziva "vršnjačko zlostavljanje".[6] Robert W. Fuller je analizirao maltretiranje u kontekstu rangizma.[7] Švedsko-norveški istraživač Dan Olweus kaže da se maltretiranje događa kada je osoba „izložena, više puta i tokom vremena, negativnim radnjama od strane jedne ili više drugih osoba“,[8] i da se negativne radnje dešavaju „kada osoba namjerno nanosi ozljede ili neugodnost drugoj osobi, fizičkim kontaktom, riječima ili na drugi način".[8] Individualno maltretiranje obično se karakteriše tako što se osoba ponaša na određeni način kako bi stekla moć nad drugom osobom.[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "School bullying is not a conflict: The interplay between conflict management styles, bullying victimization and psychological school adjustment". International Journal of Environmental Research and Public Health. 19 (18): 11809. 2022. doi:10.3390/ijerph191811809. ISSN 1661-7827. PMC 9517642 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 36142079 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
  2. ^ Juvonen, J.; Graham, S. (2014). "Bullying in Schools: The Power of Bullies and the Plight of Victims". Annual Review of Psychology. 65: 159–85. doi:10.1146/annurev-psych-010213-115030. PMID 23937767.
  3. ^ Burger, Christoph; Strohmeier, Dagmar; Spröber, Nina; Bauman, Sheri; Rigby, Ken (2015). "How teachers respond to school bullying: An examination of self-reported intervention strategy use, moderator effects, and concurrent use of multiple strategies". Teaching and Teacher Education. 51: 191–202. doi:10.1016/j.tate.2015.07.004.
  4. ^ Noa Davenport; Ruth Distler Schwartz; Gail Pursell Elliott (1. 7. 1999). Mobbing: Emotional Abuse in the American Workplace. Civil Society Publishing. ISBN 978-0-9671803-0-4. Arhivirano s originala, 1. 1. 2014. Pristupljeno 28. 10. 2013.
  5. ^ "A developmental perspective on popularity and the group process of bullying". Aggression and Violent Behavior. 43: 64–70. 2018. doi:10.1016/j.avb.2018.10.003. ISSN 1359-1789.
  6. ^ Elizabeth Bennett (1. 1. 2006). Peer Abuse Know More!: Bullying from a Psychological Perspective. Infinity. ISBN 978-0-7414-3265-0. Arhivirano s originala, 14. 9. 2014. Pristupljeno 29. 10. 2013.
  7. ^ Fuller RW (2017). "Learning to Seek". Learning in a Dignitarian World. Routledge. str. 29–40. ISBN 978-0-203-78742-7.
  8. ^ a b "History". OLWEUS Bullying Prevention Program. Arhivirano s originala, 29. 10. 2013. Pristupljeno 28. 10. 2013.
  9. ^ Valerie E. Besag (1989). Bullies and victims in schools: a guide to understanding and management. Open University Press. ISBN 978-0-335-09542-1. Arhivirano s originala, 7. 7. 2014. Pristupljeno 29. 10. 2013.

Šablon:AbuseŠablon:Manipulation (psychology)Šablon:Conformity