Microsoft Access

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Microsoft Access
Office Access 2007.png
Office Access 2007ss.png

Microsoft Office Access 2007
Izdavač Microsoft
Zadnja verzija 12.0.4518.1014
6. novembar 2006.
OS Microsoft Windows
Vrsta RDBMS
Licenca Vlasnički softver
Web-stranica: office.microsoft.com

Microsoft Access je program kompanije Microsoft koji služi za upravljanje bazama podataka. Ovaj program je dio uredskog paketa Microsoft Office. Ekstenzija (nastavak) za datoteku napravljenu u MS Accessu je .MDB što znači Microsoft Data Base.

Microsoft Access je zasnovan na vrsti sistema za upravljanje bazom podataka koja podatke sprema u tabele. Ona koristi istovjetne vrijednosti iz dvije tabele za stavljanje u odnos (relaciju) informacija u jednoj tabeli, prema informacijama u drugoj.

Objekti u MS Accessu[uredi | uredi izvor]

  • 1. Tables (tabele)- sadrže podatke
  • 2. Queries (upiti)- korisne kada nam treba traženje pomoću parametara
  • 3. Forms (obrasci)- prikazuju podatke grafički
  • 4. Reports (izvještaji)- prikazuju podataka kako mi želimo
  • 5. Pages (stranice)- spoj obrazaca i izvještaja
  • 6. Macros (makroi)- služe za automatiziranje radnji
  • 7. Modules (moduli)- kolekcija Visual Basic deklaracija

Tabela[uredi | uredi izvor]

Tabele su osnovna a ujedno i najvažnija komponenta MS Accessa jer se u njima nalaze svi podaci sadržani u bazi podataka. To je skup podataka o jednoj određenoj temi kao što su kupci ili narudžbe.
Za bolju organizaciju i preglednost podataka poželjno je imati više tabela. Koristeći odvojene tabele za pojedine teme znači da podatke spremamo samo jedanput i tako baza postaje učinkovitija i smanjujemo greške pri unosu.
Tabela je organizirana u polja (eng. columns, fields) i redove (records).

Slog[uredi | uredi izvor]

Slog (record) je red u tabeli baze podataka u koji se upisuje podatak o nekoj temi.

Upit[uredi | uredi izvor]

Upit (eng. query) je komponenta baze podataka koja se koristi kada je potrebno naći i analizirati određene podatke iz jedne ili više tabela. Upiti se mogu koristiti kao podloga za izvještaje ili forme.

Izvještaji (reports)[uredi | uredi izvor]

Izvještaj (eng. report) se koristi kada je potrebno neku grupu podataka pripremiti za štampanje. U osnovi izvještaj se ne razlikuje mnogo od obrasca, jedino što je u izvještaju moguće samo gledati podatke ali zbog toga se slike mogu lakše dodavati, računati prosjeke i sl.

Forms (obrasci)[uredi | uredi izvor]

Trebamo napraviti obrasce da bi podatke iz tabela i upita pregledavali grafički i da bi mogli pregledavati povezane podatke iz više tabela.
Obrazac je komponenta baze podataka čija je funkcija interakcija sa korisnikom. Korisnik ne vidi tabele već obrasce.

Kreiranje baze podataka[uredi | uredi izvor]

Da bi se baza podataka kreirala, prvo je potrebno pokrenuti Microsoft Access. Prilikom pokretanja pokrenut će se dialog box gdje je potrebno odabrati akciju. Moguće je stvarati nove baze ili otvarati postojeće.
Bazu je potrebno imenovati, te je spremiti na disk. Nakon toga moguće je napraviti bazu podataka. Kombinovanjem komponenti Microsoft Accessa i njihovim povezivanjem nastaje baza podataka. Ako su komponente u boljim međusobnim odnosima i ako su bolje i preglednije napravljene onda je baza podataka učinkovitija.

Programi[uredi | uredi izvor]

Mada je MS Access najpoznatiji program za upravljanje bazama podataka, pored njega postoji još jedan program iz Microsoft kompanije, koji dolazi u sklopu paketa MS Works, a zove se MS Works Database.

Korist baza podataka[uredi | uredi izvor]

U većini slučajeva baze podataka su vrlo korisne i, u stvari, omogućavaju nam mnogo više od običnog provjeravanja prosjeka itd. Danas se baze podatake koriste u raznim bibliotekama, školama, videotekama i sl. jer su pogodnije od gomile papira na kojima svaki dan izračunavamo nešto. Uz računar i baze podataka posao je brži, isplativiji i nudi nam više sigurnosti u tačnost rezultata.
Tako se uz baze podataka lako može napraviti neki program u koji unosimo podatke o iznajmljenim knjigama, filmovima ili o mjesečnoj potrošnji novca.